“Posle 17. februara nije znatno opao interes raseljenih lica da se vrate a posle 15. juna zabeležen je veći broj zahteva. Za sada imamo više od 200 pojedinačnih zahteva i oko 960 porodica koje žele da se vrate u grupama. To znači više od 1000 porodica želi da se vrati na Kosovo”, kaže Veting.
Zvaničnik UNDP-ija je izjavio da kada se pominje nezavisnost potrebno je raseljenim licima objasniti da nema bitnih promena na terenu, te da postoji njihova percepcija stanja i realnost.
“Ključno pitanje je informisati raseljena lica, da im objasnimo da su promene veoma male. U razgovorima sa EU i ministarstvom za povratak založili smo se da pokrenemo kampanju kako bismo raseljenim licima preneli da je situacija dobra, da je posle nezavisnosti bezbednost dobra, da širom Kosova nema pretnji, sem u nekim specifičnim oblastima”, ističe Veting dodajući da ostaju problemi izgradnje kuća i ekonomske perspektive.
A da tu ima problema Veting je naveo rezultate anketa UNHCR-a koji govore da oni povratnici koji se odluče da ipak odu sa Kosova to čine jer ne mogu da nadju posao. Zbog toga, kaže on, UNDP će morati da utvrdi zašto su oni otišli, koliko im je teško da dodju do povoljnih kredita ili da li smatraju da je lakše naći posao u Srbiji ili Crnoj Gori.
“Na Kosovu još ne postoji zakon o pozitivnoj diskriminaciji manjina tako da opštine nisu obavezne da ih zapoljšavaju, a to bi pomoglo”, ocenio je Veting.
Ipak, uloga opština će po svemu sudeći biti ključna. U julu je Kancelarija Evropske komisije na Kosovu uz podršku UNDP i ministarstva za zajednice i povratak dodelila 3,3 miliona evra za proces povratka raseljenih lica na Kosovo i njihovu reintegraciju. To se odnosi na povratak u četiri opštine Peć, Gnjilane, Istok i Kosovo Polje.
“Na osnovu tog projekta a poštujući Ustav i zakon o lokalnoj upravi opštine treba da rade na integraciji i pomažu manjinama, tako da će opština dobiti tu odgovornost”, izjavio je Veting.
Zvaničnik UNDP-ija je naveo da će se do novembra utvrditi tačno na koji način će se realizovati povratak srpskih porodica i raspodeliti novac.
“Izvršićemo sve pripreme kako bi oko 100 porodica moglo da se vrati na proleće sledeće godine”, kazao je Veting.
On je dodao da program podrazumeva raspodelu grantova u maksimalnoj vrednosti od 2000 evra, što kako priznaje nije dovoljno za pokretanje malih preduzeća. “Treba da omogućimo povoljne kredite za manjine i povratnike”, ističe Veting.
“Program povratka ćemo proširiti i radićemo u veći broj opština. Pomažemo individualni povratak ali u čitavom procesu nam nedostaje skoro 30 miliona evra”, izjavio je Veting.
Zvaničnik UNDP-ija ističe da je jedan od problema u procesu povratka i nepoznanica koliko je raseljenih uopšte zainteresovano da se vrati, a taj broj je bitan kako bi se od donatora tražila neophodna finansijska sredstva.
Prema podacima institucija, na Kosovo se do sada vratilo oko 18,300 osoba, dok je više od 100 000 Srba i dalje raseljeno. U proteklih pet godina podržano je više od 5 000 povratnika iz manjinskih zajednica.