Evropska unija (EU) kaže da ulazi u "novu eru" u odnosima sa centralnoazijskim državama nakon samita čiji je cilj bio prodor u regiju kojom dominiraju Rusija i Kina.
Govoreći posljednjeg dana samita, održanog u Samarkandu, drevnom gradu na putu svile u Uzbekistanu, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen rekla je da je poplava globalnih carina koje je 3. aprila odredio američki predsjednik Donald Trump pokazala važnost izgradnje odnosa u novoj eri.
"Mi smo na još jednoj prekretnici. Pojavljuju se nove globalne barijere, investicije se preusmjeravaju, moći širom svijeta seku nove sfere uticaja", naglasila je Von der Leyen u govoru 4. aprila.
"Pouzdani partneri nikada nisu bili toliko važni. Želimo istražiti nove puteve", navela je predsjednica Evropske komisije.
Dvodnevni samit na kojem učestvuju lideri Kazahstana, Kirgistana, Tadžikistana, Turkmenistana i Uzbekistana dolazi u vrijeme dok se tradicionalni saveznik Rusija i susjedna Kina bore za uticaj, dok region takođe očekuje dublje veze sa Zapadom.
Centralna Azija je zainteresovana za naprednu industrijsku tehnologiju Evrope -- koju se Rusija i Kina bore da obezbijede -- dok Brisel gleda na dragocjene prirodne resurse regiona.
Von der Leyen je ponovo potvrdila ulaganje EU od 10 milijardi eura u Trans-Kaspijsku međunarodnu transportnu rutu (TITR), projekat koji bi potencijalno mogao prepoloviti vrijeme putovanja između Evrope i Centralne Azije, a zaobilaziti Rusiju.
Von der Leyen je takođe najavila dodatnih 12 milijardi eura ulaganja u Global Gateway kako bi se pokrenuo novi digitalni i infrastrukturni razvojni projekat.
Investicija je usmjerena na jačanje povezanosti i trgovine, povezivanje pet centralnoazijskih zemalja bliže evropskim tržištima i otvaranje puta za pristup bogatstvu regiona kritičnim sirovinama kao što su uranijum, bakar, ugalj, cink, titan, mangan, litijum, grafit.
"Želimo da budemo partneri ne samo u eksploataciji, već i u izgradnji lokalne industrije", rekla je Von der Leyen.
Lideri Centralne Azije pokušavaju da održe ravnotežu sa Moskvom i Pekingom, a istovremeno razvijaju veze sa Evropom. Ali oni su takođe tražili da otvore granice među sobom nakon decenija nerazvijenih odnosa.
"Prije sedam ili osam godina granice između država su zatvorene. Nije bilo trgovine, tranzita, posla... Odnosi su bili zamrznuti", rekao je uzbekistanski predsjednik Šavkat Mirzijoev, koji je predsjedavao samitom.
"Niko ne bi mogao ni zamisliti da se možemo ujediniti kako bismo predstavljali region na pregovorima sa evropskim liderima", rekao je on.
Mirzijoev je otvorio Uzbekistan nakon što je došao na vlast 2016. godine nakon decenija izolacije pod njegovim prethodnikom Islamom Karimovim.
