Skoro dva mjeseca nakon tragedije u noćnom klubu Puls u Kočanima, u kojoj je život izgubilo 62 mladih, a oko 200 ih je povrijeđeno, politički lideri i dalje zaobilaze ovaj grad.
Tragedija koja je potresla cijelo društvo u Sjevernoj Makedoniji – i ostavila brojna otvorena pitanja o odgovornosti – sada se sve više nameće i kao tema koja bi mogla uticati na izbore u oktobru.
Ubrzo nakon 15. marta postalo je jasno da je požar u klubu bio posljedica ozbiljnih sistemskih propusta. Puls je radio s falsifikovanom dozvolom, bez protivpožarnih alarma, prskalica i izlaza za evakuaciju – smrtonosna zamka koja je godinama bila tolerisana.
Nekoliko dana nakon nesreće, premijer i lider VMRO-DPMNE-a Hristijan Mickoski posjetio je Kočane samo jednom, nenajavljeno, bez medijske najave, upisao se u knjigu žalosti na gradskom trgu i ubrzo napustio grad.
Lider Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM) Venko Filipče susreo se s porodicama žrtava ispred Sobranja, ali ni on nije otputovao u Kočane. Nijedan drugi visoki političar se nije pojavio u gradu – barem ne javno.
Tragedija će ostaviti trag i na izborima
Iako do izbora ima još šest mjeseci, analitičari smatraju da će tragedija ostaviti političke posljedice.
"Tragedija iz Kočana najviše će uticati na stranke na vlasti, jer većina ljudi stanje u državi povezuje s onima koji su na vlasti. Ali, uticat će i na druge stranke, jer kolaps sistema predstavlja neku vrstu podijeljene odgovornosti kroz godine", kaže komunikolog Petar Arsovski.
S njim se slaže i politički analitičar Dželjalj Neziri (Xhelal), koji smatra da će uticaj biti najsnažniji prvenstveno u Kočanima i susjednim opštinama, odakle su bile žrtve, a moguće i u ostatku države koji je vidio cijenu korumpiranog sistema građenog godinama.
Odgovornost, prema njegovim riječima, snose sve političke partije koje su učestvovale u stvaranju sistema koji proizvodi tragedije.
"Ipak, cijela situacija kasnije je bila prilično dobro upravljana od strane vlade i to je možda ublažilo negativan politički efekat koji bi mogao pogoditi vladajuće stranke. S druge strane, i opozicija se pokazala konstruktivnom do kraja i nije iskoristila tragediju za političko poentiranje niti za proteste kojima bi narušila rejting vladajućih partija", kaže Neziri.
Izborna kazna ili apatija
Nakon tragedije nije bilo političke odgovornosti – nijedan funkcioner nije podnio ostavku. Istraga, kako je najavilo makedonsko Tužilaštvo, očekuje se da bude završena do 16. juna, a do sada su osumnjičene 68 osoba i tri pravna lica.
Odmah nakon nesreće, hiljade ljudi u Skoplju, a danima i u Kočanima, građani i porodice stradalih pored beskrajne tuge izrazili su i bijes zbog sistema koji je proizveo ovakvu tragediju. Traže odgovore, ali i odgovornost za propuste koji su doveli do nesreće, kao i neselektivnu pravdu.
Ipak, analitičari konstatuju da taj bijes nije prerastao u trajne ni masovne proteste.
Arsovski ističe da nije jasno da li će se nezadovoljstvo preliti u izbornu kaznu ili u apatiju.
"Vidjeli smo neku vrstu sanacije štete, vidjeli smo i traženje odgovornosti, ali nismo vidjeli treći stub odgovora na krizu – a to je kako spriječiti da se ovako nešto ponovi. Mislim da tu trenutno najslabije stojimo i da to javnost očekuje. Od odgovora političkih elita na to pitanje zavisit će i odgovor javnosti na lokalnim izborima", tvrdi Arsovski.
Podsjećanje i na druge tragedije
Ukoliko prevlada apatija, jer ljudi više ne vjeruju ni u političke partije ni u institucije, Neziri smatra da će nezavisni kandidati – koji se pozicioniraju izvan partijskih okvira i militantizma političkih stranaka – imati veće šanse.
Govoreći o mogućnostima unutar albanskog političkog bloka na predstojećim lokalnim izborima, Neziri ističe da treba imati na umu kako je požar u Kočanima otvorio i stare rane iz prethodnih tragedija koje još nemaju pravni epilog – poput saobraćajnih nesreća Durmo-tours i Besa trans, kao i požara u privremenoj bolnici u Tetovu.
Podsjeća da aktivisti svakodnevno lijepe plakate ispred suda u Tetovu, zahtijevajući odgovornost za tragediju u tetovskoj bolnici.
"Prije svega, odgovornost snosi DUI (albanska opoziciona stranka Demokratska unija integracije) koji je ranije bio na vlasti, ali i VLEN (albanska koalicija Vrijedi) koji trenutno upravlja Ministarstvom ekonomije i ima kadrove u izvršnoj vlasti koji su indirektno odgovorni za ono što se desilo u Kočanima", ističe Neziri.
Datum održavanja redovnih lokalnih izbora još nije zvanično određen, ali bi trebali biti održani u oktobru.
Sve veće političke stranke najavile su da će krajem maja početi objavljivati imena kandidata za gradonačelnike, dok neformalna kampanja već uveliko traje.