Narodna skupština Republike Srpske (RS) podržala je veto Željke Cvijanović, predsjedavajuće Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH), na zaključak Predsjedništva BiH u kojem je, pored ostalog, od EUFOR-a zatražena asistencija u hapšenju funkcionera RS.
Za veto su glasala 64 poslanika, od prisutnih 69, dok je pet glasalo protiv.
S obzirom da je za veto glasalo više od dvije trećine od 83 poslanika koliko čini Skupštinu RS, to praktično znači da zaključak Predsjedništva BiH neće stupiti na snagu.
Predsjedništvo BiH je o tome prvo raspravljalo u prvoj polovini aprila, a za zaključak su glasala ostala dvojica članova- Željko Komšić i Denis Bećirović, dok je Cvijanović bila protiv. Rasprava je potom ponovo održana 12. maja, a rezultat glasanja ostao je isti.
EUFOR je vojna misija Evropske unije čija je misija podrška vlastima Bosne i Hercegovine u osiguravanju sigurnog i stabilnog okruženja. EUFOR ima i izvršni mandat Ujedinjenih nacija da primjenom sile osigura stabilnost zemlje.
Cvijanović je u obraćanju poslanicima navela da se "spornim zaključkom" međunarodne vojne snage žele "uvesti u rješavanje političke i ustavne krize u BiH, na način da se oni obračunavaju sa legalnim rukovodiocima RS".
"EUFOR, čiji je zadatak da nadgleda implementaciju vojnu implementaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma, nema ovlaštenja da asistira bezbjednosnim agencijama na način kako je to zatraženo spornim zaključkom", rekla je Cvijanović.
Bh. pravosuđe sedmicama pokušava da privede predsjednika RS Milorada Dodika, koji se zajedno sa predsjednicima Skupštine RS i Vlade RS, Nenadom Stevandićem i Radovanom Viškovićem tereti za napad na ustavni poredak, nakon niza neustavnih odluka donesenih u institucijama RS.
Za njima raspisana i centralna potjernica u BiH, nakon što se nisu odazvali pozivu Tužilaštva BiH na saslušanje, te je obaveza svih policijskih agencija u zemlji da ih privede na saslušanje i pritvor. No, policija RS odbija da to učini, a Dodika, Stevandića i Viškovića čuva znatan broj naoružanih policajaca.
U obrazloženju veta, kojeg je Cvijanović dostavila u Skupštinu RS, navodi se da je zaključak Predsjedništva BiH "destruktivan po vitalne interese" entiteta RS, te da je Predsjedništvo BiH izašlo "izvan okvira svojih ustavno dodijeljenih nadležnosti".
Da bi veto prošao, bilo je potrebno dobiti podršku dvije trećine od 83 poslanika Skupštine RS.
Da nije bilo dvotrećinske većine, zaključak Predsjedništva BiH bi stupio na snagu.
I veći dio opozicije podržao veto
Veto su podržale i vodeće opozicione stranke Skupštini RS, Srpska demokratska stranka (SDS) i Partija demokratskog progresa, dok Lista za pravdu i red Nebojše ukanovića i Narodni front Jelene Trivić nisu izjašnjavali.
Lider SDS-a Milan Miličević se prethodno oštro obratio predsjedniku RS Miloradu Dodiku, optuživši ga za sankcije sa kojima se taj bh. entitet suočava.
"Vi ste podnijeti tužbu sami protiv sebe, s namjerom zaštite interesa institucije Republike Srpske. To što imate sankcije, jeste lični problem, ali Republika Srpska ima sankcije koje osjeti svaki stanovnik. Mnogo je projekata koji su zamrznuti. Nismo mi moćni koliko mislimo da jesmo", rekao je Miličević.
Predsjednik PDP-a Draško Stanivuković poručio je pred poslanicima da se odluke u Predsjedništvu BiH moraju donositi konsenzusom, te da "bez srpskog člana Predsjedništva tog konsenzusa nema".
"Nepisano pravilo, koje trebamo posmatrati kao najveći zakon u Republici Srpskoj, mora biti da se srpski član Predsjedništva BiH ne preglasava, ma ko bio i kako god se zvao ", rekao je Stanivuković.
A poslanik i lider opozicione Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović prije sjednice je najavio da ta stranka neće podržati veto Cvijanović. Tokom obraćanja u Skupštini RS, Vukanović nije bio tako eksplicitan, ali je optužio entitetske vlasti za "razaranje RS".
"Mi živimo u društvu u kojem tražite od nas podršku i jedinstvo, a onda pozivate na moj linč. Mene je sramota javnosti i građana što ovdje moram dolaziti i ukazivati na tužno stanje u kojem se nalazimo. Vi radite na razaranju Srpske, po instrukcijama iz Zagreba. Zastupate interese Hrvata", rekao je Vukanović.
Šta je prethodilo sjednici Skupštine RS?
Prema proceduri, o zaključcima za koje nije postignut konsenzus, biće ponovno glasano na sjednici Predsjedništva BiH.
Ukoliko rezultat glasanja ponovno bude isti, Cvijanović ima pravo da ih proglasi destruktivnom po vitalni entitetski interes, a o svemu će se potom izjašnjavati Narodna skupština RS.
Predsjedništvo BiH je većinom glasova 12. maja, razmatrajući situaciju u Bosni i Hercegovini "povodom napada organa vlasti entiteta Republika Srpska na ustavni poredak" osim poziva EUFOR-u, zatražilo i proglašavanje zakona, odluka i zaključaka Skupštine RS protivpravnim i destruktivnim po ustavnopravni poredak BiH.
Takođe u zaključku je iznesen i zahtjev za smjenom rukovodilaca u policijsko- bezbjednosnim agencijama na nivou BiH zbog neprovođenja odluka pravosudnih institucija BiH.
Vlast u entitetu RS počela je krajem februara usvajanje niza antiustavnih odluka, među kojima je i zakon o zabrani rada državnih pravosudnih i sigurnosnih institucija na teritoriji tog entiteta.
Zbog povećanja tenzija u BiH, uslijed usvajanja neustavnih zakona, snage EUFOR-a su povećale broj svojih pripadnika u toj zemlji.
Protiv rukovodstva entiteta RS, Tužilaštvo BiH od kraja prošle godine vodi istragu zbog urušavanja ustavnog poretka.
Milorad Dodik, također, odbija da prihvati i presudu Suda BiH kojom je osuđen prvostepeno na kaznu od godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika BiH.
Zajedno s članovima porodice, te ključnim političkim saradnicima, Dodik se zbog antidejtonskog djelovanja nekoliko godina nalazi na "crnoj listi" u SAD-u, a sankcije su mu uvele i Velika Britanija, Njemačka i Austrija.
