Dva dana nakon hapšenja prvog čoveka Republičkog zavoda za zaštitu spomenika Srbije, javnost je obaveštena o priznanju koje komplikuje planove zeta Donalda Trampa (Trump) o investicijama u glavnom gradu Srbije.
Naime, Goran Vasić, vršilac dužnosti direktora institucije koja se bavi očuvanjem kulturne baštine, priznao je da je novembra 2024. godine, falsifikovao potpis na dokumentaciji na osnovu kog je Vlada Srbije skinula oznaku kulturnog dobra sa zgrade Generalštaba u centru Beograda.
Reč je kako o ruševinama ostalim nakon što je avijacija NATO taj objekat dva puta bombardovala 1999. godine, tako i neoštećeni delovi.
Dokumentacijom koju je Vasić potpisom overio, stvoreni su uslovi za prodaju objekta Džeradu Kušneru (Jared Kushner), zetu predsednika SAD.
Kao čelnik američke privatne kompanije "Affinity Global Development", nakon kupovine, najavio je gradnju luksuznog hotela i poslovno-stambeni kompleks u Beogradu.
Slične investicije ista kompanija planira i u Albaniji, čime su ta država i Srbija postali okosnica njihovog ulaganja na Balkanu, ali i prvi takav kompleks Trampovih u Evropi.
Od kada je partija aktuelnog predsednika države Aleksandra Vučića pre trinaest godina došla na vlasti Beograd je, pogotovu centar grada, umnogome promenio svoj izgled.
Oblakoderi, većinom izgrađeni od strane inostranih kompanija, uz istovremeno dodatno suženu saobraćajnu infrastrukturu kojom se sa teškom mukom probijaju vozila gradskog prevoza, učinili su svakodnevni život u Beogradu sve napornijim.
Očekivano, aktivisti i deo stručne javnosti nisu skrštenih ruku posmatrali promenu vlasništva nad bivšom zgradom Generalštaba.
"Još je rano za slavlje", kaže Miljan Salata, arhitekta i član ekspertske grupe za odbranu Generalštaba.
"Mislim da je ovo rezultat velikog pritiska javnosti. Postoji veoma širok front u borbi za očuvanje Generalštaba: postoji konsenzus struke, kasnije su zavodi za zaštitu spomenika odbili poslušnost, na to su se nadovezali studenti u blokadi koji su pokrenuli svoje akcije i javne tribine", kaže Salata za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Iz Kušnerove kompanije "Affinity Global Development" nisu odgovorili na upit RSE da li hapšenje Vasića utiče na projekat, čija idejna rešenja su već predstavljena na sajtu kompanije.
Iz ove kompanije su za "Njujork tajms" rekli da su o hapšenju v.d. direktora Zavoda saznali iz medija i da je sudbina projekta dovedena u pitanje. Dodali su da će "ispitati situaciju i doneti naredne korake".
RSE nije dobio odgovor ni iz Vlade Srbije. Nije reagovao ni predsednik Vučić koji je dva puta u poslednja dva meseca bio domaćin Trampovom sinu, Donaldu Trampu mlađem (Trump Jr.), u Beogradu.
Zbog čega je uhapšen Goran Vasić?
Srpsko Tužilaštvo za organizovani kriminal saopštilo je 14. maja da je tužilac saslušao okrivljenog v.d. direktora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Gorana Vasića. Iz ove institucije navode da je okrivljeni Vasić izneo odbranu i priznao delo koje mu se stavlja na teret.
Vasić se sumnjiči da je "falsifikovani Predlog, sačinjen bez učešća stručnih lica konzervatorske struke Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, uputio Vladi Republike Srbije preko resornog Ministarstva kulture".
Kako se dalje navodi, Vlada je 14. novembra 2024. donela Odluku o prestanku svojstva kulturnog dobra zgradama Generalštaba i Ministarstva odbrane u Beogradu i njihovo brisanje iz registra nepokretnih kulturnih dobara, "na koji način je okrivljeni Goran Vasić naneo štetu kulturnom nasleđu Republike Srbije – koje je bio dužan da čuva".
- Deklaracija o zaštiti Sajma i Generalštaba predstavljena u Beogradu
- Arhitekti traže da Vlada Srbije povuče odluku o ukidanju statusa kulturnog dobra Generalštabu u Beogradu
Vasić je na čelo Zavoda došao krajem juna 2024. godine, nakon što je ostavku podnela dotadašnja direktorka te institucije Dubravka Đukanović koja je odbila da sa kompleksa zgrada Generalštaba skine zaštitu kulturnog dobra.
Isto je učinila i direktorka Zavoda za spomenika kulture Beograda, Olivera Vučković.
Pet meseci kasnije Vlada je saopštila da je da iz registra nepokretnih kulturnih dobara izbriše zgrade Generalštaba i Ministarstva odbrane u Ulici kneza Miloša u Beogradu.
Nakon te odluke zaposleni u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika uputili su pismo Vladi, ukazujući da je odluka mimo zakonskih procedura.
"U ovom slučaju postoje dva kriterijuma: da je to jedino delo arhitekte Nikole Dobrovića u Srbiji, a drugo da je to uspomena na bombardovanje 1999. Te okolnosti nisu promenjene, pa je odluka o brisanju iz registra ništavna", objašnjava arhitekta Miljan Salata.
Arhitekta i urbanista Nikola Dobrović je ostavio niz zdanja, između ostalog, u Pragu, Dubrovniku, Herceg Novom. Modernistički kompleks Generalštab je jedino njegovo delo izgrađeno na teritoriji Srbije.
Tadašnja Savezna Republika Jugoslavija (SRJ) u proleće 1999. godine prošla je kroz tromesečno bombardovanje od strane NATO, preduzeto u cilju zaustavljanja nasilja sprovođenog od strane srpskih snaga na Kosovu. Razorene su mnoge državne institucije, uključujući i vojne objekte širom Srbije, odnosno Kosova i Crne Gore, što je tada činilo jedinstvenu državu.
Hapšenje i Kušnerov projekat
Nakon što je pokrenut postupak protiv prvog čoveka Zavoda, Vlada Srbije bi trebalo da ukine odluku o skidanju Generalštaba sa liste kulturnih dobara, ocenila je "Evropa Nostra Srbija".
"Očekujemo da Vlada u svetlu ovih dešavanja i sumnji na falsifikovanje službenih dokumenata hitno preispita odluku o ukidanju zaštite ovog izuzetnog kulturnog dobra", kaže Vesna Marjanović, generalna sekretarka srpskog ogranka ove evropske nevladine organizacije.
Regulatorni institut za održivu energiju i životu sredinu (RERI) je krajem 2024. godine pokrenuo inicijativu za ocenu ustavnosti i zakonitosti Vladine odluke o ukidanju statusa kulturnog dobra Generalštaba.
Jovan Rajić, advokat i predsednik upravnog odbora ove nevladine organizacije, kaže za RSE da je postupak koji je RERI pokrenuo pred Ustavnim sudom odvojen od postupka koji vodi Tužilaštvo za organizovani kriminal.
"Ono što je značajno je činjenica da je sama odluka i mi očekujemo da ona bude poništena. Mi smo dobili zvaničan odgovor Zavoda za zaštitu spomenika kulture Srbije da oni taj elaborat nisu izradili. Kako je on to potpisao i izradio je stvar koju treba da utvrde nadležni organi", kaže Rajić.
Jovan Rajić smatra da bi hapšenje v.d. direktora Zavoda moralo da se odrazi i na projekat kompanije Džareda Kušnera.
"S obzirom da postoji osnovana sumnja da je neko falsifikovao mišljenje Zavoda i da je odluka Vlade nezakonita, neophodno je odmah obustaviti dalje pregovore sa investitorom i potrebno je sačekati odluku nadležnih organa", ocenjuje Rajić.
Generalštab među sedam najugroženijih spomenika kulture
"Evropa Nostra" je u martu saopštila da je kompleks Generalštaba u Beogradu stavljen na spisak sedam najugroženijih spomenika Evrope za 2025. godinu.
"Sada pripremamo prvu zvaničnu posetu misije stručnjaka koji će se baviti Generalštabom u ime Evropa Nostre i Instituta Evropske investicione banke. Mi se nadamo da će to biti u drugoj polovini juna. Očekujemo da će misija obaviti razgovore sa svim nadležnim institucijama od kojih zavisi sudbina Generalštaba", kaže Vesna Marjanović, iz srpskog ogranka "Evropa Nostre".
Među sedam najugroženijih spomenika Evrope za 2025. su i Arakelots manastir i naseobina (Jermenija), dvorac Niborg (Danska), zamak Monemvazija (Grčka), Velika sinagoga u Orli (Poljska), bazen Valhala, (Geteborg, Švedska) i Viktorija Tauer Garden, (London, Velika Britanija).
Ko je potpisao ugovor?
Arhitekta Miljan Salata smatra da u postupku koji se vodi protiv direktora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika moraju biti istraženi i drugi akteri, pre svega u izvršnoj vlasti. On, međutim, dodaje da deluje da će se sve završiti na "žrtvenom jagnjetu" iz struke.
"Ovde su direktno umešani ljudi koji su potpisivali ugovore sa američkim investitorima, pre svega mislim na bivšeg ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Gorana Vesića. Tu je i bivši ministar kulture koji je u ovom slučaju direktno odgovoran ako se utvrdi krivica i povuče odluka o ukidanju zaštite nad Generalštabom. Onda se postavlja pitanje, ko je mogao da donese takvu zakonsku odluku unutar Vlade", smatra Salata.
Ugovor o revitalizaciji kompleksa Generalštaba polovinom maja 2024. potpisao tadašnji ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture u Vladi Srbije Goran Vesić sa Kušnerovom kompanijom "Affinity Global Development".
Tim ugovorom, koji još nije objavljen, Srbija je zemljište kompleksa iznajmila na 99 godina.
List "Njujork tajms" je 18. marta objavio da je investicija vredna 500 miliona dolara i da bi država Srbija, prema predlogu ugovora, trebalo da dobije 22 odsto profita.
Vesić je u saopštenju naveo da investitor, prema ugovoru, ima obavezu da na istoj parceli izgradi Memorijalni kompleks posvećen svim žrtvama NATO bombardovanja 1999. godine.
Goran Vesić nije odgovorio na poziv RSE da bude sagovornik na ovoj temi.
Vesić se inače uglavnom povukao iz javnosti nakon što je pritvoren, a potom ubrzo pušten, novembra prošle godine zbog tragedije u Novom Sadu, kada je u rušenju dela krova nedavno rekonstruisane Železničke stanice stradalo 16 ljudi. Vesić je u vreme rekonstrukcije, koju je izveo kineski investitor, bio ministar građevinarstva.