Dostupni linkovi

Zelenski dobio topliji prijem kod Trumpa, rezultati ipak nejasni


Druga posjeta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Bijeloj kući bila je definitivno drugačija od njegove prve, u februaru.
Druga posjeta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Bijeloj kući bila je definitivno drugačija od njegove prve, u februaru.

Posljednji put kada je Volodimir Zelenski bio u Ovalnom uredu, ukrajinski predsjednik je bio kritikovan zbog nezahvalnosti, svađalačkog ponašanja i nedovoljno elegantnog odijevanja. Donald Trump je obustavio američku vojnu podršku, potkopavajući sposobnost Ukrajine da se odupre žestokoj ruskoj invaziji.

Druga posjeta Zelenskog, koju je pratila svita evropskih i NATO lidera, bila je potpuno drugačija: komplimenti, umjesto tirade; američki prijedlozi "sigurnosnih garancija"; obećanje SAD-a da će prisiliti ruskog predsjednika Vladimira Putina da se sastane licem u lice sa Zelenskim.

Prerano je reći da li su razgovori u Bijeloj kući 18. avgusta postavili temelje za okončanje 42-mjesečnog rata koji vodi Moskva.

U najmanju ruku, izazvali su tračak optimizma za okončanje rata koji će takođe izbjeći da Ukrajina bude bačena "pod točkove", čega su se mnogi bojali tokom Trumpovog zagrljaja s Putinom na crvenom tepihu na Aljasci tri dana ranije.

"U ovom trenutku ozbiljno shvatamo kako će izgledati sporazum kojim bi se okončao rat", ocjenjuje George Beebe, bivši analitičar CIA-e, koji je sada direktor velike strategije u Quincy Institutu za odgovorno državništvo, washingtonskom think tanku koji se zalaže za uzdržaniju američku vanjsku politiku.

"Moglo je biti i gore", smatra Oxana Shevel, profesorka političkih nauka na Univerzitetu Tufts u blizini Bostona i stručnjakinja za ukrajinsku i rusku historiju. "Ali ne mislim da je došlo do bilo kakvog suštinskog proboja, jer detalji o bilo kakvom proboju koji je mogao biti – posebno o sigurnosnim garancijama – nisu tu".

"Od početka sam ovo vidio kao vježbu za ograničavanje štete i mislim da je to donekle postignuto", rekao je Ian Bond, bivši britanski diplomata koji je sada zamjenik direktora Centra za evropske reforme u Londonu. "Očigledno je da je bilo mnogo bolje od sastanka u februaru."

Crveni tepih Aljaske. Ovalni ured Bijele kuće.

Prošle sedmice, Trump je poželio dobrodošlicu Putinu na američko tlo, dajući mu diplomatski zagrljaj, pružajući mu svjetsku pozornicu, dok ga je istovremeno pažljivo slušao, nasamo.

Samit na Aljasci nije bio trijumf za Trumpa: nije osigurao prekid vatre kako bi smanjio ruski napad. Putin je, u međuvremenu, dobio veličanstven doček od zemlje koju smatra ravnopravnom Rusiji više nego bilo koju drugu.

Putin je takođe uspio suptilno pritisnuti Trumpa, koji je pristao da ne vrši pritisak za hitniji prekid vatre u Ukrajini, već za sveobuhvatniji mirovni sporazum.

To bi značilo da bi pregovori o sveobuhvatnom sporazumu dali Putinu priliku da se pozabavi "korijenskim uzrocima" rata u Ukrajini. To je niz historijskih pritužbi, od kojih neke datiraju još iz srednjevjekovne Kijevske Rusije iz 10. stoljeća (teritorije sadašnje centralne Ukrajine Bjelorusije i Rusije), a neke iz kasnih 1990-ih, kada je NATO počeo širiti se na istok. Putin je ponovo spomenuo "korijenske uzroke" na sastanku u Kremlju onog dana kada se vratio u Moskvu.

To takođe kupuje vrijeme Putinu čija vojska nastavlja iscrpljivati brojno i oružano slabije ukrajinske oružane snage, a da ne spominjemo iscrpljeno ukrajinsko stanovništvo. Dan nakon putovanja Zelenskog, Rusija je ispalila desetine dronova i raketa na ukrajinske civilne ciljeve.

"Rusija pobjeđuje u ratu, polako i bolno, ali pobjeđuje, a to znači da je Putin mnogo manje otvoren za bilo kakve stvarne ustupke", rekao je David Silbey, profesor vojne historije na Univerzitetu Cornell u New Yorku.

"Sigurnosne garancije" za Ukrajinu dugo su bile prioritet Zelenskog, a Trumpova spremnost da ih privati bila je mala pobjeda. Svakako je to bolje od "razmjene teritorija", za koju je Trump signalizirao da je otvoren i prije Aljaske.

Iskazivanje podrške osam evropskih lidera bio je znak da Putin nije uspio unijeti razdor između Brisela i Washingtona, čega se Kijev bojao. Trump je rekao da će vršiti pritisak na Putina da se sastane sa Zelenskim.

"Mislim da je Zelenski dobio mnogo benefita od pokazane podrške Sjedinjenih Država i ključnih evropskih lidera", rekao je Beebe. "On može ukazati na to kod potpisivanja konačnog mirovnog sporazuma s Rusijom i reći: 'Zapad je iza nas. Nismo ovdje sami. Nećemo biti ostavljeni sami.'"

Signali koji već dolaze iz ruskog Ministarstva vanjskih poslova su hladni. Putin smatra Zelenskog nelegitimnim liderom; susret licem u lice bio bi značajan ustupak.

Takođe, "čini se vrlo jasnim da Rusi ni na koji način nisu spremni potpisati sporazum na bazi toga da će zapadne (mirovne) snage biti raspoređene u Ukrajini", rekao je Bond.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov zamutio je vodu kada je izjavio da je pitanje "stanovništva koje govori ruski u Ukrajini" takođe prioritet. To je dugogodišnji izgovor za Rusiju, koji datira još od upada Moskve 2014. godine i optužbi da Kijev guši ruski jezik.

"Ovo je egzistencijalni rat za Ukrajinu i za Zelenskog. On ne želi da ga riješi (pod ruskim uslovima). Trump nema dovoljno pažnje da pokuša i riješiti to. A Putin pobjeđuje, dakle, on ne mora riješiti to", rekao je Silbey. "Dakle, ne vidim kraj ovome, sigurno ne prije kraja godine."

Mike Eckel izvještavao je iz Praga; Todd Prince iz Washingtona.
XS
SM
MD
LG