Unatoč prvotnom negodovanju, čelnici braniteljskih udruga dali su u utorak potporu Vladi i pristali spašavati državni proračun rezanjem i braniteljskih mirovina većih od 2.000 kuna za tri do deset posto.
Kako će reagirati članovi još se ne zna, no tvrd orah u pregovorima s Vladom i dalje su sindikati javnih i državnih službi.
Sve do današnjeg ulaska u Banske dvore i predstavnici umirovljenika su odbacivali bilo kakvo zadiranje u mirovine, prijetili prosvjedima i izlaskom iz vladajuće koalicije. No, nakon završetka današnjeg kruga razgovora, predsjednik stranke umirovljenika Hrvatske, Silvano Hrelja, izvijestio je da im je Vlada stavila na stol sasvim novi prijedlog:
"Prijedlog je svojevrstan i privremen i imao bi određeni rok trajanja. Pojedinosti ne bih. Obuhvaća sve one koji primaju plaću i mirovine i poštuje načela socijalne pravde i pravičnosti. Naravno da mi ostavljamo sebi slobodu da damo još određeni broj uvjeta Vladi, da bi sustav bio pravičniji jer svi tražimo pravicu u ova teška vremena. Neko mora preuzeti odgovornost za ovo što se dogodilo."
Za sociologa Vladimira Laya užasno je važno da Vlada pokaže mudrost i, ukoliko ne želi ljude na ulicama, očuva minimum socijalne integracije društva:
"Ako se to ne uspije: ulica, štrajkovi, mržnja, ravnodušnost, povrijeđeno dostojanstvo, cijela serija negativnih emocija koji se onda pretvaraju i u neke druge moguće oblike. Ako vi pokidate veze sa nizom društvenih sloja - sa penzionerima, radnicima, kada se poveća broj socijalnih grupa i slojeva koji više nemaju što izgubiti - onda idete kao vlast u tešku manjinu. Tko su vam onda saveznici, osim branitelja? Tko još? Malo poduzetnički klub, vojska i policija. Tko još? Batinati vlastiti narod nije način."
VRUĆA JESEN
Sociologinja Vesna Kesić smatra da Vlada manipulira braniteljima i njihovom odgovornošću za zemlju, koja je 1991. godine imala sva opravdanja:
"To je manipulativna retorika. Ne znam zašto bi država bila u opasnosti, država je u ekonomskoj krizi. Država nije čak ni u velikoj političkoj krizi, za sada. To je naprosto manipulativna retorika. Da svi trebaju snositi nekakve posljedice grijeha bivše Vlade, to je realno gledajući točno. Potrebno je držati razinu socijalne osjetljivosti i ekonomske funkcionalnosti."
Što očekuje ako je ne bude:
"Očekujem organizirane akcije sindikata sa jasnim zahtjevima, očekujem da studenti i dalje upiru prstom u taj osnovni problem države. To je jedna nekontrolirana, neoliberalna ili koruptivna ekonomska politika. Čekam i neke artikulirane pobude iz centra pobune, a na koncu očekujem i neke prosvjetiteljske ideje. Mislim da bi to bilo bolje od nekog valjanja mase ulicama i neartikuliranog bijesa."
Sociologinja Jasminka Kodrnja dopušta sve mogućnosti socijalnog bunta, ali i "trpljenja":
"Ako ćemo mi to sve skupa doživjeti kao nekakav nacionalni zadatak da trpimo, kao što smo rat trpjeli, ako će nam se reći - Vi građani Hrvatske trebate biti u ovom trenutku patrioti i trpjeti zato što ste Hrvati i što ste se našli u toj situaciji. Ako nam kaže sada velika mama da trpimo jer je otišao veliki tata koji je tome doprinio najvećim dijelom, onda će svi slušati tu veliku mamu pa će trpjeti."
"To je, recimo, jedna varijanta, a druga je bunt, osobito studenata za koje mi se cini da neće stati, istina reducirano, ali upravo su oni ove godine, studentskim nemirima i blokadom nastave, pokazali visoku osvještenost i najveću razinu aktivizma od neovisnosti hrvatske države."
Doktor Lay ne isključuje vruću jesen, ovisno o Vladinoj mudrosti:
"Postoji opasnost, ali sindikat policije tvrdi da ako će biti mala plaća, onda neće batinati narod. Možda neće biti nikoga da obuzda taj narod jer džep najviše boli, možda zdravlje malo više. Sindikati su predložili da tko ima više, da mu se uzme više. Možemo misliti o tome što hoćemo, ali tu neke logike za očuvanje socijalne integracije ima."
Kako će reagirati članovi još se ne zna, no tvrd orah u pregovorima s Vladom i dalje su sindikati javnih i državnih službi.
Sve do današnjeg ulaska u Banske dvore i predstavnici umirovljenika su odbacivali bilo kakvo zadiranje u mirovine, prijetili prosvjedima i izlaskom iz vladajuće koalicije. No, nakon završetka današnjeg kruga razgovora, predsjednik stranke umirovljenika Hrvatske, Silvano Hrelja, izvijestio je da im je Vlada stavila na stol sasvim novi prijedlog:
"Prijedlog je svojevrstan i privremen i imao bi određeni rok trajanja. Pojedinosti ne bih. Obuhvaća sve one koji primaju plaću i mirovine i poštuje načela socijalne pravde i pravičnosti. Naravno da mi ostavljamo sebi slobodu da damo još određeni broj uvjeta Vladi, da bi sustav bio pravičniji jer svi tražimo pravicu u ova teška vremena. Neko mora preuzeti odgovornost za ovo što se dogodilo."
Za sociologa Vladimira Laya užasno je važno da Vlada pokaže mudrost i, ukoliko ne želi ljude na ulicama, očuva minimum socijalne integracije društva:
"Ako se to ne uspije: ulica, štrajkovi, mržnja, ravnodušnost, povrijeđeno dostojanstvo, cijela serija negativnih emocija koji se onda pretvaraju i u neke druge moguće oblike. Ako vi pokidate veze sa nizom društvenih sloja - sa penzionerima, radnicima, kada se poveća broj socijalnih grupa i slojeva koji više nemaju što izgubiti - onda idete kao vlast u tešku manjinu. Tko su vam onda saveznici, osim branitelja? Tko još? Malo poduzetnički klub, vojska i policija. Tko još? Batinati vlastiti narod nije način."
VRUĆA JESEN
Sociologinja Vesna Kesić smatra da Vlada manipulira braniteljima i njihovom odgovornošću za zemlju, koja je 1991. godine imala sva opravdanja:
"To je manipulativna retorika. Ne znam zašto bi država bila u opasnosti, država je u ekonomskoj krizi. Država nije čak ni u velikoj političkoj krizi, za sada. To je naprosto manipulativna retorika. Da svi trebaju snositi nekakve posljedice grijeha bivše Vlade, to je realno gledajući točno. Potrebno je držati razinu socijalne osjetljivosti i ekonomske funkcionalnosti."
Što očekuje ako je ne bude:
"Očekujem organizirane akcije sindikata sa jasnim zahtjevima, očekujem da studenti i dalje upiru prstom u taj osnovni problem države. To je jedna nekontrolirana, neoliberalna ili koruptivna ekonomska politika. Čekam i neke artikulirane pobude iz centra pobune, a na koncu očekujem i neke prosvjetiteljske ideje. Mislim da bi to bilo bolje od nekog valjanja mase ulicama i neartikuliranog bijesa."
Sociologinja Jasminka Kodrnja dopušta sve mogućnosti socijalnog bunta, ali i "trpljenja":
"Ako ćemo mi to sve skupa doživjeti kao nekakav nacionalni zadatak da trpimo, kao što smo rat trpjeli, ako će nam se reći - Vi građani Hrvatske trebate biti u ovom trenutku patrioti i trpjeti zato što ste Hrvati i što ste se našli u toj situaciji. Ako nam kaže sada velika mama da trpimo jer je otišao veliki tata koji je tome doprinio najvećim dijelom, onda će svi slušati tu veliku mamu pa će trpjeti."
"To je, recimo, jedna varijanta, a druga je bunt, osobito studenata za koje mi se cini da neće stati, istina reducirano, ali upravo su oni ove godine, studentskim nemirima i blokadom nastave, pokazali visoku osvještenost i najveću razinu aktivizma od neovisnosti hrvatske države."
Doktor Lay ne isključuje vruću jesen, ovisno o Vladinoj mudrosti:
"Postoji opasnost, ali sindikat policije tvrdi da ako će biti mala plaća, onda neće batinati narod. Možda neće biti nikoga da obuzda taj narod jer džep najviše boli, možda zdravlje malo više. Sindikati su predložili da tko ima više, da mu se uzme više. Možemo misliti o tome što hoćemo, ali tu neke logike za očuvanje socijalne integracije ima."
