Američko tijelo osnovano 2008. godine za procjenu napora u podršci Afganistanu podnijelo je svoj 68. i posljednji kvartalni izvještaj Kongresu koji govori o rasipanju i korupciji tokom gotovo 20-godišnje zapadne intervencije, kao i zabrinutosti zbog smanjenja pomoći Trumpove administracije.
Izvještaj je 30. jula izdao vladin Specijalni generalni inspektor za obnovu Afganistana (SIGAR), dvije sedmice prije četvrte godišnjice ponovnog preuzimanja vlasti talibana u Afganistanu.
U odjeljku pod naslovom "Najvažniji događaji s kraja misije", navodi se da afganistanska vlada, koju podržava Zapad, ponekad nije ni željela projekte koje su Sjedinjene Američke Države predlagale.
"Na primjer, SIGAR je otkrio da je većina zgrada u pet objekata afganistanske granične policije, čija je cijena bila 26 miliona dolara, bila ili prazna ili se koristila u nenamjenske svrhe, uključujući i jednu koja se koristila kao kokošinjac", navodi se.
Izvještaj od 99 stranica navodi da je to posljednji dio vrlo detaljne serije dokumenata koja je mapirala uspone i padove misije predvođene SAD-om u Afganistanu, dok se američka pomoć toj zemlji završava.
"Prestanak izvještavanja SIGAR-a biće ogroman gubitak", rekla je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Orzala Nemat, viša saradnica u londonskom think-tanku Royal United Services Institute (RUSI).
"Nažalost, rasipanje resursa je činjenica, a ne nešto što se može zanemariti. I dobro je što barem imamo jedan pouzdan, vjerodostojan i citiran izvor da iznesemo ovu tvrdnju dok idemo naprijed."
"Ako ste pratili te izvještaje, bili ste jasno svjesni kuda to vodi i kako će se završiti", rekao je za RSE veteran analitičar za Afganistan Thomas Ruttig.
"Političari su odlučili ignorirati ovo i nastaviti nam slati dobre poruke iz Afganistana sve dok trupe nisu morale pobjeći u avgustu 2021. To je vrlo vrijedna arhiva podataka o tome šta je pošlo po zlu u Afganistanu. Bilo bi mnogo bolje da su donatori, a posebno vlada SAD-a, djelovali po tom pitanju", dodao je.
Na drugom mjestu, izvještaj navodi da su zapadne zemlje i globalne institucije preplavile Afganistan novcem koji je podsticao korupciju, što su američki zvaničnici previdjeli jer su "dali prioritet sigurnosti i političkim ciljevima".
Ruttig, koji je radio u Afganistanu za Ujedinjene nacije, Evropsku uniju i Njemačku u nizu mandata od 2000. do 2006. godine, složio se s ovom procjenom angažmana Zapada.
"Postojala je svijest da je [korupcija] veliki problem, ali se to sukobilo s političkom strategijom i bilo tek drugorangirano", rekao je. "Sigurnost je pobijedila."
Trumpova politika prema Afganistanu
Ali konačni izvještaj SIGAR-a nije samo osvrt na misiju u cjelini.
On takođe naglašava humanitarni utjecaj odluka Trumpove administracije o smanjenju pomoći Afganistanu i navodi da State Department nije objasnio zašto su određeni programi ukinuti.
"Državni biro za stanovništvo, izbjeglice i migracije (PRM) rekao je za SIGAR da nisu obaviješteni zašto su pojedinačne dodjele otkazane, niti su bili uključeni u proces donošenja odluka", navodi se u izvještaju.
RSE je zatražio od State Departmenta da odgovori na ovo i druge elemente izvještaja.
SIGAR navodi da je Washington "u aprilu ukinuo sve dodjele strane pomoći za aktivnosti u Afganistanu".
Ovo je uslijedilo nakon Izvršne naredbe iz januara u kojoj se navodi da "industrija i birokratija Sjedinjenih Država za inozemnu pomoć nisu usklađene s američkim interesima i u mnogim slučajevima suprotne američkim vrijednostima."
U roku od nekoliko dana, Trumpova administracija je započela korake ka brzom raspuštanju USAID-a, koji je bio glavna američka vladina agencija odgovorna za upravljanje civilnom stranom pomoći i razvojnom pomoći.
"Ljudi su u očajnoj situaciji nakon američkih rezova u Afganistanu", rekla je Nemat, koja je radila na USAID-ovom projektu za pružanje skloništa žrtvama trgovine ljudima.
"Jednostavno ne znam šta se dogodilo s tim ranjivim grupama koje su dobile sklonište zahvaljujući ovom programu i šta će se dogoditi u budućnosti", dodala je.
Dokument SIGAR-a takođe navodi "kontradiktorne izvještaje" o naporima talibana da zaplijene imovinu, uključujući vojna vozila, iz USAID-ovih operacija koje se ove godine smanjuju u Afganistanu.
"USAID je primijetio da su teško oklopljene jedinice iz talibanskog generalnog direktorata za obavještajne poslove više puta nasilno ulazile u komplekse partnera u implementaciji, oduzimajući opremu, novac i projektnu dokumentaciju“" navodi se, dodajući da je osoblje pritvoreno i ispitivano.
Međutim, to je u suprotnosti sa službenim informacijama iz Washingtona, naveo je SIGAR.
"I Ured za stanovništvo, izbjeglice i migracije (PRM) i Ured za uklanjanje i smanjenje oružja pri State Departmentu (PM/WRA) rekli su da njihovi partneri u implementaciji nisu prijavili nikakve zahtjeve talibana za imovinu, podatke ili lične informacije osoblja, a, kao što je ranije navedeno, Ured za stranu pomoć (State F) odbio je odgovoriti na bilo koje od SIGAR-ovih pitanja za ovaj kvartalni period", navodi se u izvještaju.
Pitanje je osjetljivo, s obzirom na to da je američki predsjednik Donald Trump 2021. godine zahtijevao od talibana da predaju vojnu opremu koju su američke snage ostavile iza sebe.
"Afganistan je jedan od najvećih prodavača vojne opreme na svijetu, znate li zašto? Prodaju opremu koju smo mi ostavili", rekao je američki predsjednik Donald Trump u januaru. "Želimo da nam se vrati naša vojna oprema."
SIGAR će prestati s radom u septembru.
Prije toga, izradiće još jedan izvještaj o tome kako se lekcije naučene u Afganistanu, Gazi, Siriji i drugim mjestima mogu primijeniti na buduće situacije u kojima se humanitarne misije suočavaju s miješanjem u nedemokratskim zemljama.