Godinu dana nakon što je Italija otvorila migrantske centre u Albaniji, predviđene za osobe koje su zaustavljene na moru, ti pravno osporavani objekti gotovo su prazni.
Nekoliko nevladinih organizacija kritikovali su uslove života u tim centrima, dok su sudovi u Italiji blokirali više pokušaja deportacije migranata u Albaniju.
Ipak, dok Evropska unija razmatra mogućnost otvaranja "centara za povratak", italijanska desničarska vlada i dalje insistira na slanju migranata u centre van zemlje – u Albaniju.
'Veoma zabrinjavajuće'
Centri su otvoreni 16. oktobra 2024. godine u luci Šenđin i u Gjaderu, na sjeveru Albanije, a njima upravlja Italija. Tog dana je italijanski brod doveo 16 muškaraca iz Egipta i Bangladeša, koji su zaustavljeni na moru tokom pokušaja ulaska u Evropsku uniju.
Njihovi identiteti su prvo provjereni u luci, a zatim su prebačeni u centar u Gjaderu, gdje su trebali čekati razmatranje zahtjeva za azil – ukoliko su ih podnijeli. Međutim, četvorica muškaraca su brzo identifikovana kao "ranjive osobe" i vraćeni su u Italiju.
U roku od dva dana, i preostalih 12 migranata je vraćeno, nakon što je sud u Italiji odlučio da njihovo pritvaranje nije opravdano. Sud se pozvao na neslaganja u vezi sa italijanskim spiskom "sigurnih zemalja" porijekla, koja, kako su navele sudije, ne zadovoljava evropske pravne standarde.
Godinu kasnije, italijanski sudovi su u više navrata odbili deportacije, što je usporilo planove o slanju do 3.000 migranata u centre u Albaniji.
Prema navodima pravnog stručnjaka Gianfranca Schiavonea, izvještaj italijanskih nevladinih organizacija pokazuje da su do sada ukupno 132 osobe poslane u centre u Albaniji.
Od tog broja, samo 32 su deportovane. I dalje nije poznato koliko njih je vraćeno u Italiju, a koliko u tzv. treće zemlje.
Takođe, teško je dobiti zvanične informacije o programu i uslovima u centrima – albanske vlasti su proslijedile pitanja AFP-a italijanskim institucijama, koje nisu odgovorile na konkretna pitanja.
"Situacija je veoma zabrinjavajuća zbog velikih poteškoća koje pritvoreni imaju pri ostvarivanju svojih osnovnih prava", rekao je Schiavone.
Prema izvještaju grupe nevladinih organizacija, najmanje devet osoba pokušalo je počiniti samoubistvo tokom boravka u centrima, a zabilježeno je i 21 slučaj samopovređivanja.
'Italijanski eksperiment'
Usred stalnih pravnih bitki, Italija planira da koristi centre u Albaniji kao pritvorske objekte za ljude koji čekaju deportaciju, nakon što su ih italijanske vlasti već proglasile "ilegalnim" migrantima.
Međutim, pravni stručnjak Gianfranco Schiavone smatra da bi i ovaj pokušaj mogao biti blokiran na evropskim sudovima.
"Ne postoji pravna osnova koja dozvoljava administrativni pritvor stranaca koji čekaju deportaciju iz Italije da se ta procedura provodi u zemlji koja nije članica EU", rekao je.
To bi se, ipak, moglo promijeniti u narednim mjesecima ukoliko Parlament EU usvoji novu "regulativu o povratku", koja bi omogućila osnivanje migrantskih centara van granica Evropske unije.
Od kada je izabrana 2022. godine, italijanska premijerka Giorgia Meloni učinila je borbu protiv neregularnih migracija jednim od ključnih prioriteta svoje vlade.
Legalizacija Meloninog eksperimenta predstavljala bi značajnu političku pobjedu za njenu krajnje desničarsku stranku Braća Italije (Fratelli d'Italia - FDI).
S druge strane, Filippo Furri iz nevladine organizacije ARCI izrazio je nadu da će EU preispitati ovaj pristup i ocijeniti ga kao "nezakonit i ekonomski neodrživ".
Upozorio je i da postoji opasnost da se "italijanski eksperiment" proširi i na druge zemlje.
Britanski premijer Keir Starmer je tokom posjete Albaniji u maju izrazio želju za uspostavljanjem sličnih "centara za povratak".
Međutim, njegov albanski kolega Edi Rama nije bio voljan otvoriti još jedan centar u svojoj zemlji te je istakao da je za testiranje italijanskog modela "potrebno vremena".
"Ako (centar) uspije, može se ponoviti. Ali ne u Albaniji, već drugdje u regionu", poručio je Rama.
