Tajna je koje firme i koliko novca su uzeli od mađarskog kredita, za koji se država zadužila, a makedonski građani će plaćati kamate narednih 15 godina. Ni Vlada ni Razvojna banka ne otkrivaju podatke o privatnim firmama. Državna komisija za sprečavanje korupcije (DKSK) prati da li postoji mogućnost za korupciju, dok su krediti već odobreni.
Dodeljeno je 125 miliona evra, što je polovina novca namenjenog za kompanije iz mađarskog kredita. Ovo za Radio Slobodna Evropa potvrđuju iz Razvojne banke Severne Makedonije, preko koje novac uzet kao kredit od Mađarske treba da završi kod makedonskih kompanija.
Međutim, banka ne otkriva koje su privatne firme već dobile novac, posebno jer krediti koje uzimaju ipak nisu od državne banke, već preko komercijalnih banaka.
"Informacije koje se traže od Razvojne banke su informacije koje je banka stekla prilikom obavljanja bankarskih i drugih aktivnosti za pojedinačna lica i iste, u skladu sa Zakonom o bankama, član 111 i član 112, predstavljaju bankarsku tajnu koju banka mora da zaštiti i čuva", kažu iz Razvojne banke.
Od sredine maja Vlada je omogućila korišćenje novca od kredita koji je država uzela od Mađarske. Predviđeno je da 250 miliona evra bude finansijska podrška za kompanije preko povoljnih kredita koje će uzimati od komercijalnih banaka, koje će preko Razvojne banke koristiti novac iz mađarskog kredita. Iz Vlade kažu da je interesovanje za korišćenje sredstava od strane kompanija veliko, ali da su sve nadležnosti u Razvojnoj banci.
"Vlada je uspostavila uslove za korišćenje ove kreditne linije na najtransparentniji način, što samo po sebi omogućava institucijama da sprovode proces u skladu sa utvrđenim procedurama. Dostupnost ove mogućnosti za sve domaće kompanije koje su zainteresovane potvrđuje suprotno – ova Vlada donosi mere i politike koje u skladu sa pravilima i procedurama važe podjednako za sve", kažu u odgovoru za RSE iz Vlade.
Inače, nedavno je opoziciona partija Levica objavila da je tražila podatke o privatnim kompanijama koje će koristiti narodni novac, i to po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, ali da ih nisu dobili uz obrazloženje da se radi o bankarskoj tajni.
Antikorupcijska komisija prati proces
Državna komisija za sprečavanje korupcije smatra da moraju biti otkrivena imena firmi koje koriste narodni novac. Prema DKSK, ovo je proces od visokog javnog interesa koji ne može biti netransparentan.
"DKSK smatra da se radi o pitanju od visokog javnog interesa, zbog čega budno pratimo situaciju i razmatramo mogućnost postupanja u okviru naših nadležnosti. Smatramo da svako trošenje javnih sredstava, u ovom slučaju sredstava dobijenih zaduživanjem države, mora biti potpuno transparentno", kažu iz Antikorupcijske komisije.
Inače, Razvojna banka se plaši da otkrije informacije koje se traže od nje i zbog kazni. Prema banci, otkrivanje informacija se sankcioniše globom u iznosu od 15.000 evra za banku i 30 posto od izrečene kazne za odgovorno lice.
"Osim sankcije, objavljivanje ovih zaštićenih informacija izazvaće negativnu reputaciju za banku, kao i mogućnost pokretanja niza pravnih procesa od strane krajnjih korisnika", kažu iz banke.
Prema ekonomskom analitičaru Zoranu Jovanovskom, građani bi trebalo da znaju kako se troši njihov novac, ali da je ključno to što ipak banke odobravaju kredite.
"Transparentnost, mislim da smo svi za transparentnost, to je opšti princip, nemam ništa protiv. Ipak, proći će vreme, proći će godina, proći će dve, pa ćemo videti kako će ići naplata tih kredita. Za mene je bitno da banke procenjuju kreditnu sposobnost kompanija koje će uzeti kredit, jer banke imaju znanje za taj posao. To je mnogo bolje nego da država daje procene za one kompanije koje će aplicirati sa svojim projektima da li će imati kapacitet da servisiraju te kredite", kaže Jovanovski.
Uslovi za uzimanje kredita za firme su sa 1,95 posto kamate, grejs periodom od tri godine i rokom otplate do 15 godina. One za projekat koji će finansirati iz kredita moraju imati sopstveno učešće od 20 posto. Odluka o finansiranju je u rukama komercijalnih banaka.
Za mađarski zajam, Skupština je 17. septembra izglasala poseban Zakon, nakon čega je 8. oktobra u Budimpešti potpisan sporazum.
Krediti za kompanije su deo milijardu evra zajma koji je Severna Makedonija dobila od Mađarske. Dvesta pedeset miliona evra je za kompanije, isto toliko za lokalne vlasti, a 500 miliona za vraćanje starih zajmova države.
Makedonski premijer Mickoski i njegov mađarski kolega, Viktor Orban, dogovorili su kredit na NATO samitu u Vašingtonu, u julu 2024. godine.
Rok za otplatu je 15 godina sa tri godine grejs perioda, kamata za državu je 3,25 posto.
Proizvodnja i trgovina najčešće finansirane oblasti
Razvojna banka do sada je isplatila 125,8 miliona evra u tri tranše iz kreditne linije za podršku i razvoj domaćih kompanija prema poslovnim bankama.
Najveći iznos koji jedna firma može dobiti je 10 miliona evra.
Do sada su sredstva dodeljena za 470 projekata, od kojih je najveći deo, odnosno 269, za male firme, 113 za srednje, 60 za velike i 28 za mikro kompanije. Prema delatnostima, 171 projekat je iz proizvodnje, 113 iz trgovine, 88 za transport, a ostali su za građevinarstvo, hotele i ugostiteljstvo. Za ostale delatnosti banka je u odgovoru za RSE navela 15 projekata iz ostalih delatnosti, ali nije precizirano o kojim delatnostima se radi.
Po vrsti investicije, 48 posto isplaćenog iznosa je za investicije u građevinske firme, 40 posto za investicije u opremu, 7 posto za investicije u obnovljive izvore energije i oko 6 posto za investicije u transportna sredstva.
Inače, kompanije ne smeju koristiti ta sredstva za vraćanje starih dugova prema bankama, jer je kamatna stopa državnog kredita mnogo niža od onih kod komercijalnih banaka.
Prvobitno je bilo ogromno interesovanje za sredstva iz kredita, čak i veće od onoga što je država projektovala. Deo banaka je odlučio da finansira više firmi sa manjim sredstvima kako bi što više kompanija moglo iskoristiti sredstva iz državnog kredita, a ostatak novca da dobiju preko komercijalnih kredita. Kredite su dobile samo privatne firme.