Čopor pasa lutalica napao je sinoć poslanicu Demokratske stranke Jelenu Trivan na parkingu ispred Doma Narodne skupštine. Njeno zdravstveno stanje je stabilno nakon ukazane pomoći na Vojno-medicinskoj akademiji. Ovo nije prvi slučaj napada pasa na građane, ali jeste prvi koji se dogodio u najstrožem centru grada.
Poslanica Jelena Trivan zadobila je ispred republičkog parlamenta, u napadu pasa lutalica, ozbiljne povrede donjih ekstremiteta, jer su ujedne rane duboke, saopšteno je sa Vojno-medicinske akademije. Ovo nije prvi slučaj napada pasa na građane.
Gradonačelnik Beograda Dragan Đilas, međutim, kaže da mnogo više ljudi pretrpi napade od pasa koji imaju vlasnike nego od lutalica i obećava bezbednost građanima Beograda:
"Sa ovog mesta mogu da obećam našim sugrađanima da ćemo u sledećoj godini, kroz te azile koje sad gradimo i nove koje ćemo graditi, kroz veterinarsku stanicu koju smo preuzeli, kroz investiranje novac u ovoj oblasti, moći Beograd da napravimo pravim evropskim gradom i da postignemo standard koji postoji u svim evropskim gradovima. Dok ja budem gradonačelnik, životinje u ovom gradu neće se ubijati."
Gradonačelnik je, upravo u danu kada je veliki broj novinara došao sa pitanjem kako je moguće da psi lutalice napadaju ljude, predstavljao Zakon o komunalnoj policiji. Đilas iznosi i tvrdnju koja je, skoro, za rubriku ne verovati:
"Komunalna policija će nam pomoći u još jednoj stvari koja je sad veoma prisutna u Beogradu, a to je da predstavnici nekih drugih lokalnih samouprava po Srbiji rešavaju pitanja njihovih pasa lutalica tako što ih potrpaju u kombi, dovezu ih na teritoriju grada Beograda i tu ih izbace."
Ljudi napadnuti od pasa lutalica svakodnevno se prijavljuju Hitnoj pomoći, kažu u ovoj službi, i povrede su nekada veoma ozbiljne. Kako je moguće da se psi lutalice šetaju u strogom centru grada pitamo portparola Veterinarske stanice Beograd Miloša Markovića:
"Pasa lutalica u strogom centru grada ima najmanje. Tu je dosta urbano, a drugo, tu ekipe komunalne zoo higijene non-stop krstare, naše ekipe su od jutra na terenu na toj lokaciji, verujte od 8 do 10 sati pre podne, i danas nije spažen nijedan pas."
I dok gradonačelnik kaže da je smanjen broj pasa lutalica sa 7.500 na 4.500, da će za nekoliko nedelja biti otvoren prvi azil za pse u Rakovici i da se planira izgradnja još nekoliko azila, iz organizacije za zaštitu životinja Orka upozoravaju da je još krajem 2008. broj ujeda u Beogradu porastao za čak 25 odsto, da je broj trovanja napuštenih životinja porastao za 70 odsto, a da se povećava broj zlostavljanja napuštenih životinja u Beogradu za 35 odsto.
Elvir Burazerović iz Orke navodi grad Beograd kao krivca i kaže da se grad mora vratiti na strategiju lečenja uzroka problema umesto posledica:
"Ovo što se sada radi to je potpuno neefikasan pokušaj rešavanja posledica, kroz ta prihvatilišta. Suština je da se striktno mora ispoštovati zakon i sprovoditi propisi, moraju se kažnjavati svi oni vlasnici životinja koji napuštaju svoje životinje, koji neodgovorno izvode svoje životinje, i koji na taj način generišu problem životinja. Dalje, sve životinje se moraju obeležiti i registrovati i mora se pokrenuti masovna akcija sterilizacije. Ono što je takođe izostalo u poslednjih godinu-dve jeste ona intezivna aktivnost edukacije koja je postojala, i na kraju, lečenje posledica koje se svodi, naravno, na nastavak onih aktivnosti sterilizacije, vakcinacije, obeležavanja pasa lutalica, ali uz eutanaziju onih životinja koje su agresivne, bolesne i koje kao takve mogu da naprave problem."
Poslanica Jelena Trivan zadobila je ispred republičkog parlamenta, u napadu pasa lutalica, ozbiljne povrede donjih ekstremiteta, jer su ujedne rane duboke, saopšteno je sa Vojno-medicinske akademije. Ovo nije prvi slučaj napada pasa na građane.
Gradonačelnik Beograda Dragan Đilas, međutim, kaže da mnogo više ljudi pretrpi napade od pasa koji imaju vlasnike nego od lutalica i obećava bezbednost građanima Beograda:
"Sa ovog mesta mogu da obećam našim sugrađanima da ćemo u sledećoj godini, kroz te azile koje sad gradimo i nove koje ćemo graditi, kroz veterinarsku stanicu koju smo preuzeli, kroz investiranje novac u ovoj oblasti, moći Beograd da napravimo pravim evropskim gradom i da postignemo standard koji postoji u svim evropskim gradovima. Dok ja budem gradonačelnik, životinje u ovom gradu neće se ubijati."
Gradonačelnik je, upravo u danu kada je veliki broj novinara došao sa pitanjem kako je moguće da psi lutalice napadaju ljude, predstavljao Zakon o komunalnoj policiji. Đilas iznosi i tvrdnju koja je, skoro, za rubriku ne verovati:
"Komunalna policija će nam pomoći u još jednoj stvari koja je sad veoma prisutna u Beogradu, a to je da predstavnici nekih drugih lokalnih samouprava po Srbiji rešavaju pitanja njihovih pasa lutalica tako što ih potrpaju u kombi, dovezu ih na teritoriju grada Beograda i tu ih izbace."
Ljudi napadnuti od pasa lutalica svakodnevno se prijavljuju Hitnoj pomoći, kažu u ovoj službi, i povrede su nekada veoma ozbiljne. Kako je moguće da se psi lutalice šetaju u strogom centru grada pitamo portparola Veterinarske stanice Beograd Miloša Markovića:
"Pasa lutalica u strogom centru grada ima najmanje. Tu je dosta urbano, a drugo, tu ekipe komunalne zoo higijene non-stop krstare, naše ekipe su od jutra na terenu na toj lokaciji, verujte od 8 do 10 sati pre podne, i danas nije spažen nijedan pas."
I dok gradonačelnik kaže da je smanjen broj pasa lutalica sa 7.500 na 4.500, da će za nekoliko nedelja biti otvoren prvi azil za pse u Rakovici i da se planira izgradnja još nekoliko azila, iz organizacije za zaštitu životinja Orka upozoravaju da je još krajem 2008. broj ujeda u Beogradu porastao za čak 25 odsto, da je broj trovanja napuštenih životinja porastao za 70 odsto, a da se povećava broj zlostavljanja napuštenih životinja u Beogradu za 35 odsto.
Elvir Burazerović iz Orke navodi grad Beograd kao krivca i kaže da se grad mora vratiti na strategiju lečenja uzroka problema umesto posledica:
"Ovo što se sada radi to je potpuno neefikasan pokušaj rešavanja posledica, kroz ta prihvatilišta. Suština je da se striktno mora ispoštovati zakon i sprovoditi propisi, moraju se kažnjavati svi oni vlasnici životinja koji napuštaju svoje životinje, koji neodgovorno izvode svoje životinje, i koji na taj način generišu problem životinja. Dalje, sve životinje se moraju obeležiti i registrovati i mora se pokrenuti masovna akcija sterilizacije. Ono što je takođe izostalo u poslednjih godinu-dve jeste ona intezivna aktivnost edukacije koja je postojala, i na kraju, lečenje posledica koje se svodi, naravno, na nastavak onih aktivnosti sterilizacije, vakcinacije, obeležavanja pasa lutalica, ali uz eutanaziju onih životinja koje su agresivne, bolesne i koje kao takve mogu da naprave problem."