Bosna i Hercegovina suočila se s novom preprekom na putu ka članstvu u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), jer Rusija sada od nje traži ukidanje sankcija, koje su Moskvi uvedene zbog rata u Ukrajini.
Ova tema prvi put se nametnula prije dva mjeseca na sastanku delegacija u Ženevi, u trenutku kada su, kako kaže Hamdo Tinjak, šef Pregovaračkog tima BiH za pristupanje u WTO, ispunjeni ključni ruski zahtjevi.
"Nema ništa od članstva, ukoliko Rusi ne daju 'zeleno svjetlo'. Da bismo zadovoljili ruske zahtjeve moramo se odreći sankcija i to je besmisleno. Ovo je sada status quo", kazao je Tinjak za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Zahtjev za pristupanje WTO-u BiH je podnijela prije 26 godina, od kada je trajalo usklađivanje domaćih propisa sa standardima te organizacije, kao i završetak bilateralnih trgovinskih pregovora s nekima od članica.
S Rusijom pregovara od 2015. koja je danas jedina članica koja blokira članstvo BiH, postavljajući, prema tvrdnjama bh. pregovaračkog tima, nemoguće zahtjeve.
Prema pravilima WTO-a, svaka od 166 zemalja koje su njegovi članovi može zaustaviti nova pristupanja.
"Sad to postavljaju kao pitanje koje treba razriješiti kako bismo zaključili sporazum. No, BiH se obavezala da će pratiti vanjsku politiku EU i ne znam da postoji iko ko to može riješiti", kaže Tinjak.
Predstavnici WTO-a posjetili su BiH u novembru prošle godine, kada su poručili da bi BiH, ako ispuni sve uvjete, mogla postati članica sredinom ove godine.
Ministar Staša Košarac, iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, tada je rekao da su završeni pregovori o tržištu roba i usluga, kao i da je BiH potpisala protokole sa 17 članica WTO-a.
Košarac je tada, također, rekao da je ostvaren napredak u pregovorima s Rusijom, koja je spremna razgovarati o preostalim pitanjima.
Na upit RSE o daljem toku pristupanja i ruskim zahtjevima, Košarac nije odgovorio, a na pitanje o razlozima novih uvjeta odgovora nije bilo ni iz Ambasade Rusije u BiH.
Zahtjevi pregovarača povjerljivi
BiH je procesu pristupanja počela u maju 1999. godine, a pregovori su zvanično otvoreni tri godine poslije. U posljednjem izvještaju WTO-a ocijenjeno je da je u naprednoj fazi, te da je preostalo finalizirati posljednju bilateralnu rundu pregovora sa Rusijom.
Na sastanku radne grupe za pristupanje BiH, koji je održan junu u Ženevi, predsjedavajuća Anita Pipan navela je da je to prilika za "injekciju novog zamaha" za BiH.
Na upit RSE da prokomentira navode o novim ruskim zahtjevima za BiH, Pipan je navela da se pregovori između BiH i zemalja članica vode u "povjerljivom okviru, te da je njihov sadržaj poznat samo pregovaračima".
Navela je da je na junskoj sjednici Radne grupe, BiH izvijestila o značajnom napretku u posljednjem bilateralnom pregovoru.
"Osim jednog od tih pregovora, svi su okončani. Ohrabrujem obje strane da pojačaju svoje napore i dovedu proces do uspješnog zaključka", navela je Pipan.
Šta BiH gubi?
Članstvo u WTO-u donosi zemljama sigurniji i širi pristup tržištima, uz pravnu zaštitu i mogućnosti zemljama da ravnopravno sudjeluju u globalnoj trgovini.
Govoreći o posljedicama blokada, s kojima se suočava BiH, negativni efekti se, kako kaže Tinjak, odnose na dio trgovine koji BiH ima prema trećim zemljama.
"Ulaskom u WTO mogli bismo imati carine na koje su se zemlje članice obavezale, a one su, uglavnom, manje nego za zemlje koje nisu članice", kazao je.
Problem sankcije koje se ne provode
Sankcije Rusiji uvedene su nakon što je Rusija, prije više od tri godine započela rat u Ukrajini, čime se BiH pridružila potezima Evropske unije.
Od početka invazije, EU je Moskvi uvela ograničenja u trgovanju, zamrznula imovinu vrijednu 210 milijardi eura, te nametnula restrikcije stotinama pojedinaca i kompanija, bliskima predsjedniku Vladimiru Putinu.
Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu, kaže za RSE da Rusija sada koristi svoju poziciju članice WTO za postavljanje zahtjeva, koji su političke prirode i nemaju ništa s međunarodnom ekonomijom.
Kako kaže, u novim globalnim okolnostima, multilateralne organizacije postale su polje političkih obračuna.
"Sankcije BiH rezultat su naših aspiracija da budemo u EU i ona to u konačnici od nas zahtijeva. Razumije i Rusija da to nema ništa s BiH i na ovaj način nas tjera da biramo između članstva u EU, koje je na dugom štapu ili WTO-a koji je na dohvat ruke, ali ne donosi toliko benefita", kaže on.
Usprkos tome što se formalno uskladila sa EU, sankcije u BiH nisu "zaživjele", zbog protivljenja ministara iz entiteta Republika Srpska u Vijeću ministara BiH.
Riječ je o kadrovima iz stranke Milorada Dodika, bivšeg predsjednika entiteta Republika Srpska, koji, unatoč međunarodnim sankcijama, njeguje bliske odnose s Putinom,
Od početka ruske invazije u Ukrajini, u februaru 2022., Dodik se s Putinom sastao osam puta, a nekoliko puta je javno poručio da bh. sankcije Moskvi nikada neće biti provedene.
Ekonomski analitičar Admir Čavalić kaže za RSE da se novim zahtjevom "zatvara prostor za BiH u WTO" i dodatno otežava rješavanje pregovora s Rusijom.
"Mislim da je to postavljeno kao politički balast, odnosno nerješiv teret na BiH. Zna se da, kao zemlja koja teži EU, nemamo puno prostora da pregovaramo o sankcijama. Vjerujem da je to postavljeno kao uvjet za koji znaju da ne možemo ispuniti i da nam je to 'crvena linija' pregovora", kaže on.
Rješenje vidi u političkim pregovorima s Rusijom i angažmanu, kako kaže, bh. političara koji njeguje dobre odnose sa Rusijom.
"Nakon toliko godina pregovora, blokade su postale apsurdne i besmislene. Ne znam nijednu državu da je toliko čekala na članstvo, zbog bilateralnih pregovora s drugom državom. Imamo niz političara iz RS-a, koji imaju dobre veze s Rusijom, i zašto to nisu iskoristili da se prestane sa izmišljanjem uvjeta koje BiH ne može ispuniti", kaže on.
Šta su Rusi do sada tražili?
Jedan od zahtjeva Rusije, koji je prethodio otvaranju diskusije o sankcijama, odnosio se na tržište naftom i označavanje goriva.
Vijeće ministara BiH usvojilo je krajem 2023. godine novu Prema Odluci, za uvoz goriva iz neke druge zemlje uvoznici u BiH bi morali platiti markiranje, odnosno dodavanje posebne boje u gorivo.
Uvoznici i distributeri iz BiH stava su da bi na taj način goriva iz ruske rafinerije u Srbiji, koja je u većinskom ruskom vlasništvu i radi markiranje, imali prednost nad gorivima koja se uvoze iz Evropske unije.
Odlukom se, također, preferira jedina bh. rafinerija u Brodu koja je u ruskom vlasništvu i godinama posluje u gubitku i nema proizvodnju.
U njoj se navodi da će "u slučaju pokretanja domaće proizvodnje, Vijeće ministara BiH donijeti odluku kojom se utvrđuju uvjeti za stavljanje na tržište BiH tečnog naftnog goriva potencijalno nižeg kvaliteta.
BiH je potpuno ovisna o uvozu nafte i godišnje u prosjeku uveze oko 1,6 milijardi litara goriva, većinom iz Hrvatske, potom iz Italije i Srbije., koja predviđa uvođenje obaveznog označavanja goriva, dok pravilnik koji bi precizirao načine još nije usvojen.
Odluci su se tada usprotivili uvoznici i distributeri u BiH, ističući da je riječ o uvođenje standarda na benzinskim pumpama kakvi vrijede samo u Rusiji, istovremeno ukidajući one koji važe u Evropi.