Jasna Duraković, ministrica obrazovanja i nauke Federacije Bosne i Hercegovine, izjavila je da očekuje da visoki predstavnik Christian Schmidt nametne državni zakon kojim će biti riješen status sedam institucija kulture od značaja za državu, obzirom da to nisu učinile vlasti na nivou BiH.
"To je, nažalost, trenutno je jedino rješenje da Schmidt nametne zakon, obzirom da država nije prepoznala značaj ovih institucija", kazala je Duraković na konferenciji za novinare u Sarajevu, 18. juna, te je istaknula je da rješenje očekuje do jeseni ili kraja godine.
Visoki predstavnik Christian Schdmit zatražio je u novembru prošle godine hitno donošenje državnog zakona kojim bi BiH preuzela osnivačka prava i briga o sedam institucija kulture od značaja za državu.
U grupu tih institucija spadaju Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, Zemaljski i Historijski muzej BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH, Umjetnička galerija i Kinoteka BiH.
Vijeće ministara BiH do danas nije ispunilo Schmidtov nalog i Parlamentu BiH uputilo ovaj zakon.
Duraković je kazala da ima naznake da će to, umjesto vlasti, uraditi Schdmit i da je taj proces u toku.
"Vjerujem da će visoki predstavnik ispuniti svoje obećanje, iako to nije njegova obaveza nego je to trebala uraditi država", naglasila je.
Vlada Federacije BiH izdvojila je za ovu godinu 1.100.000 maraka za sufinanciranje sedam institucija kulture, a novac je namijenjen za plaće radnika i materijalne troškove.
Duraković je naglasila da je "krajnje vrijeme da njihov status bude sistemski riješen" i da podrška, koju godinama ovo ministarstvo pruža institucijama kulture, ne smije biti zamjena za trajno rješenje.
"Nema evropske BiH bez stabilnih i funkcionalnih naučnih i kulturnih institucija", kazala je Duraković.
Sedam institucija kulture, kojima do danas nije riješen status, osnovane su u vrijeme bivše Jugoslavije, ali ni 30 godina nakon rata vlasti nisu preuzele osnivačka prava i obavezu njihovog financiranja.
Opstaju, uglavnom, konkurirajući na javne pozive koji raspisuju razni nivoi vlasti, a zbog nedostatka novca neke od njih su proteklih godina obustavljale rad.
Adisa Žero, vršiteljica dužnosti direktorice Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, kazala je na konferenciji za novinare da ova biblioteka dvije godine nije dobila ništa od države, te da bi prošle godine bila ugašena da nije bilo Vlade Federacije BIH.
Za financiranje njihovog rada je, prema procjenama, u državnom budžetu potrebno osigurati ukupno sedam miliona maraka (oko tri i pol miliona eura) godišnje, ali taj proces blokiraju političari iz Republike Srpske koji im osporavaju državni status.
Uvrštavanje ovih institucija u državni budžet za ovu godinu zatraženo je prije mjesec iz Predsjedništva BiH, odnosno njegovih članova Denisa Bećirovića i Željka Komšića.
Predsjedništvo BiH je 13. maja odložilo razmatranje nacrta ovogodišnjeg budžeta, uvjetujući ga rješavanjem statusa ovih institucija kulture koje se bore s financijskim problemima.
Uvjet za njihovo uključivanje u državni budžet je usvajanje zakona, kojim bi država preuzela brigu i obavezu financiranja.
Donošenje tog zakona je 21. novembra prošle godine domaćim vlastima naredio visoki predstavnik Christian Schmidt, dajući im rok od 60 dana, što do danas nije učinjeno.
