Umjesto "Ljubav je zakon", na tek postavljenim plakatima povodom šeste Povorke ponosa u Sarajevu je osvanulo "Fuj pederi".
Ovo nije nikakav izoliran slučaj ni nešto sa čime se prvi put suočavaju pripadnici i pripadnice LGBTQ zajednice u Bosni i Hercegovini.
Govor mržnje prema LGBTQ osobama sveprisutan je u javnom prostoru, a naročito se intenzivira pred Povorku ponosa.
Ovakvog mišljenja je i Amila Hrustić, idejna kreatorica i dizajnerica kampanje Bh. povorke ponosa, koja za Radio Slobodna Evropa (RSE) navodi da niti jedna povorka, odnosno niti jedna kampanja za Bh. Povorku ponosa nije prošla bez ovakvih i sličnih reakcija.
"Da je drugačije - vjerovatno ni povorke ne bi bilo, jer bi to slalo drugačiju sliku bh. društva. Jedini odgovor na ovakve poruke je da se izađe na ulicu 14. juna, da se zajednički pozove na zakonsku jednakost, i da se poruke ljubavi šire još glasnije", poručuje Hrustić.
Koji su zahtjevi ovogodišnje Povorke?
Vlast u BiH se do sada oglušila o zahtjeve Bh. povorke ponosa.
To su pravno priznanje istospolnih zajednica, donošenje zakona o rodnom identitetu, zaštita LGBTIQ+ osoba od nasilja u porodici, uvođenje zločina iz mržnje u krivične zakone te izmjene zakona o javnom okupljanju u Kantonu Sarajevo u skladu s evropskim standardima.
Iz Bh. Povorke ponosa su više puta ponovili da se ne radi o nikakvim specijalnim zakonima nego o osnovnim ljudskim pravima.
Treba podsjetiti da je u protekloj godini, kada je riječ o pravima LGBTIQ+ osoba, bh. entitet Republika Srpska (RS) otišao korak unazad pa je 2024. godine iz Krivičnog zakona RS-a obrisao termin "rodni identitet".
Ovaj termin izbrisan je u dijelu zakona koji se odnosi na krivično djelo počinjeno iz mržnje, javno izazivanje i podsticanje nasilja i mržnje, te povredu ravnopravnosti građana, a zamijenjen je terminom "drugog ličnog svojstva".
Život u strahu
Iz godine u godinu, tokom svake kampanje za Povorku ponosa, organizatori se suočavaju s mržnjom koja biva poručena kroz njihove plakate, koji šire ljubav, podršku i razumijevanje.
Tako su u junu 2024. godine na zgradi Goethe instituta u Sarajevu, gdje je otvoren Mjesec ponosa Bh. Povorke ponosa, iscrtani uvredljivi i ksenofobni natpisi upućeni LBGTQ zajednici.
U Banjaluci je 2023. godine napadnuto 15 LGBTQ aktivista i aktivistkinja uključujući i dvoje novinara.
Njima je prethodno Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske zabranilo javno okupljanje i projekciju filma, nakon čega im je jedna nevladina organizacija ponudila svoje prostorije. No, do projekcije nije došla jer je na njih nasrnula grupa od 30 huligana koja ih je fizički napala. Prema riječima prisutnih, policija Republike Srpske se nalazila na licu mjesta ali nije intervenisala.
Bh. Povorka ponosa je potom tužila Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske jer su odbili da im daju imena policajaca koji su bili na dužnosti tokom napada, a početkom ove godine dobili su tužbu.
Napad koji se desio ostao je zasad neprocesuiran i neistražen.
Lejla Huremović, članica Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa je za RSE istakla da ovakve i slične poruke govore da LGBTQ osobe još nisu u potpunosti prihvaćene u društvu.
"To je teško i niko ne može na takav način da živi. To nosi psihičke poteškoće. Nažalost, institucije ne daju nikakav značajan odgovor i nijedna se nije oglasila po pitanju ovog plakata", pojašnjava Huremović.
Huremović kaže da izmjenama Krivičnog zakona u RS-u poslana jasna poruka da LGBTQ osobe nisu dobrodošle i da neće biti zaštićene zakonski te da država neću stajati tu kada se desi neko nasilje nad LGBTQ osobama.
"Dakle, taj dio zakona koji govori o zločinu iz mržnje je bio vrlo značajan zbog predrasuda koje postoje nad LGBTQ osobama i zločina iz mržnje koji se dešava nad LGBTQ osobama. Sada se izjednačilo, da zločin koji se desi nad LGBTQ osobama biva prepoznat kao obični prekršaj i nešto slično", kaže ona.
Slogan ovogodišnje Povorke ponosa "Ljubav je zakon" nije samo slogan, naglašava Hrustić i dodaje da je to odgovor na sliku društva, otpor i podsjetnik da LGBTIQ+ osobe u BiH i dalje nemaju jednaka građanska i zakonska prava.
"Zato ovogodišnja poruka nije upućena samo vlastima, već cijelom društvu. Ljubav nije prijetnja, ona je temelj zajedništva. Jednakost nije stvar privilegije, već osnova slobodnog društva. Ako sistem ne štiti sve - ne štiti nikoga. Hoćemo državu koja vidi, priznaje i štiti sve svoje građane", zaključuje Hrustić.
Bez podrške političara
Bh. povorku ponosa podržavaju organizacije civilnog društva u BiH, kao i pojedine međunarodne organizacije i ambasade.
Kada su u pitanju političari u Bosni i Hercegovini, tu je podrška podijeljena, pa dok jedni izlaze na ulicu u znak podrške LGBTQ zajednici, drugi osporavaju.
Tako je 2022. godine tadašnji ministar privrede Kantona Sarajevo, a sadašnji federalni ministar rada i socijalne politike, Adnan Delić, na službenoj stranici Ministarstva privrede Kantona Sarajevo iznio lični stav u kojem je kazao da se njega pita "parada ne bi imala njegov glas".
Delić je tada takođe naveo da "smatra da ovakva okupljanja ne doprinose boljem razumijevanju i prihvatanju velikih društvenih i kulturoloških promjena u našem društvu".
Nakon njegove izjave protiv Delića je podnesena krivična prijava zbog stavova o Povorci ponosa.
Takođe, Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je u više navrata komentarisao kako je on protiv Povorke ponosa, kao i članovi njegove stranke Narod i Pravda (NiP).
I bivša gradonačelnica Sarajeva, a sadašnja načelnica Opštine Novo Sarajevo, Benjamina Karić, je tokom svog gradonačelničkog mandata odbila da osvijetli zgradu Vijećnice u duginim bojama u znak podrške LGBTQ zajednici.
Političari iz RS-a takođe nisu ostali uzdržani.
Tako je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković poručio 2020. godine kako je Parada ponosa dovoljna Sarajevu, da u Banjaluci nije potrebna te kako Parada ponosa nije u duhu naroda kojem pripada.