Narodna skupština Republike Srpske (RS) usvojila je 24. septembra zaključak kojim je pozvala političke stranke u tom entitetu da samostalno odluče o tome hoće li sudjelovati na prijevremenim izborima za predsjednika, nakon što je oduzet mandat Miloradu Dodiku zbog pravosnažne presude.
Time su izmjenjeni zaključci koji su usvojeni na sjednici 22. augusta, a kojima je Dodik pozivan da nastavi obnašati predsjedničku funkciju i kojima je odbačena mogućnost provođenja prijevremenih izbora koje je raspisala Centralna izborna komisija BiH.
Zaključak je usvojen nakon višesatne rasprave poslanika o odluci CIK-a da za 23. novembar zakaže prijevremene izbore za predsjednika tog entiteta.
U njemu je navedeno da su Dodika izabrali građani na demokratskim izborima 2022., ali da je namjera "zaštiti srpski narod u RS od štetnih posljedica koje bi nastale usljed moguće konfrontacije unutar RS i insitucija BiH".
CIK BiH je za 23. novembar zakazao prijevremene predsjedničke izbore u tom entitetu, a vladajuća koalicija u RS ranije je najavljivala da će opstruirati njihovo održavanje.
Skupština RS usvojila je prije mjesec zaključke kojima je odbačena mogućnost njihovog provođenja, a od organa vlasti i institucija u tom entitetu zatraženo je da ne sudjeluju u njihovom provođenju. Upozoreno je i da bi u suprotnom mogli biti odgovorni za kazneno djelo nepoštovanja odluka institucija RS.
Dio zaključaka entitetske Skupštine, koji su usvojeni 22. augusta, Ustavni sud BiH je 10. septembra stavio privremeno van snage, do donošenja konačne odluke.
Opozicija je, tokom sjednice Skupštine RS, ioptužila vladajuću koaliciju da se "posipa pepelom" jer mijenja stavove i predlaže zaključke suprotne od ranijih stavova o bojkotu prijevremenih izbora.
Poslanik Ramiz Salkić kazao je da cilj očito da bude ispoštovana odluka Ustavnog suda BiH i da se izbrišu osporeni zaključci da prijevremenih izbora neće biti.
"Dakle, potpuno je jasno da se prije mjesec javnost dovodila u zabludu i da se stvarao ambijent neisgurnosti i nepovjerenja. Danas smo došli, nakon mjesec, i govori se o sudjelovanju na izborima, ali se kaže da je to zbog zaštite institucija i RS. Za sve to imate priču", kazao je Salkić.
Također, mogle su se čuti primjedbe da promjenom stavova vladajuća koalicija završava "Dodikovu političku eru i vladavinu".
"Što ćete reći Dodiku kada pobijedi neki kandidat? Hoćete li opet govoriti da je on predsjednik? Danas ovom odlukom skidate Dodika s političke scene", kazao je poslanik PDP-a Slaviša Marković.
Entitet RS nema predsjednika od augusta, kada je Sud BiH potvrdio odluku CIK-a o oduzimanju mandata Dodiku, nakon što je osuđen zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.
Dodiku je predsjednički mandat oduzet nakon što je osuđen na jednogodišnju kaznu zatvora, koju je otkupio, dok mu je u idućih šest godina zabranjeno obavljanja javnih funkcija.
Poslanici vladajuće koalicije su tokom rasprave ponovili tvrdnje da je Dodik za njih i dalje predsjednik RS, ali su pozvali opozicijske stranke na utvrđivanje zajedničkog stava o tome treba li izaći na izbore.
Srđan Mazalica, predsjednik kluba SNSD-a u Skupštini RS, kazao je da je sjednica zakazana obzirom da je "određen broj stranaka iz RS najavio da će imati kandidate na prijevremenim izborima".
"Da smo bili dosljedni da bojkotujemo izbore, ne bi bilo ove sjednice. Samo smo trebali pokazati više odgovornosti i sloge i reći da nećemo izaći na izbore. Mi tvrdimo da Dodik i dalje jeste predsjednik, ali i ako izađemo na izbore to će biti zbog građana", kazao je Mazalica.
Igor Crnadak, šef kluba opozicijske Partije demokratskog progresa, kazao je da se vladajuće stranke, predvođene Dodikovim Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), očigledno pripremaju za izbore, ali da traže načine kako da to objasne građanima.
Crnadak je kazao da današnjom sjednicom zapravo počinje kampanja SNSD-a za prijevremene izbore za entitetskog predsjednika, unatoč ranijoj najavi da će ih bojkotovati.
"Vaš plan je sada da objasnite narodu zašto idete na izbore i optužite opoziciju da su izdajnici, a vi kao patriote. Napravili ste grešku u koracima, jer su ljudi to prepoznali. Odsviran je kraj i vrijeme je da se sklonite. Teret ste svima i vodite nas u izolaciju", kazao je.
Ognjen Bodiroga, poslanik Srpske demokratske stranke (SDS), kazao je da vladajuća koalicija širi "lažni patriotizam", ističući da njegova stranka ne pristaje na zajednički istup sa vladajućima.
"Ranije smo vam predlagali da Dodik podnese ostavku i da ste to prihvatili, imali bismo predsjednika RS kojeg biste vi predložili. Sad želite napraviti atmosferu 'hajde da se složimo, idemo zajedno'. Nemamo se mi šta s vama slagati, mi smo dva različita svijeta. S vama nećemo ništa, jer vam ne vjerujemo", poručio je Bodiroga.
Smjena zbog stava o novoj Vladi
Na sjednici je Mirsad Duratović razriješen s pozicije potpredsjednika Skupštine RS, iz reda bošnjačkog naroda, a zamijenit će ga Nina Bukejlović.
Bukejlović se na lokalnim izborima u BiH 2016. izjasnila kao Srpkinja, a uoči Općih izbora 2018. kao Bošnjakinja.
Vladajuća koalicija u RS predložila je Duratovićevu smjenu, a kao razlog je navela to što je njegova stranka, Socijaldemokratska partija (SDP) BiH, objavila da je nelegalna nova Vlada RS koja je preuzela dužnost početkom septembra.
Duratović je kazao da je inicijativa za njegovu smjenu pokrenuta zbog političkog stava SDP-a BiH, a osnovni postulat je jačanje države i njenih institucija.
"Toliko sam dugo u politici da ne razumijem što se događa. Drago mi je da nema nijedne riječi da je smjena zbog mojih propusta u radu, nepoštivanja Ustava i zakona“, rekao je Duratović.
Pitanja o ustavnosti nove Vlade RS mogla su se čuti i tokom sjednice Skupštine RS, prvenstveno iz opozicijskih klubova.
Ona je tema rasprava otkako je mandat novom premijeru Savi Miniću 23. augusta dodijelio Dodik, iako je pet dana ranije prestao biti predsjednik RS.
Ustavnom sudu BiH upućen je zahtjev za ocjenu njene ustavnosti, o čemu će se izjasniti u narednom periodu.
Obraćajući se Skupštini, Minić je pak kazao da je Vlada legalna i pozvao je poslanike da "ne nasjedaju na priče".
"Deset puta ćemo reći da je Vlada legalna i da je predsjednik RS postupio u okviru svih rokova, čak i onima koji nam se nameću", kazao je Minić, ne precizirajući o konkretno kojim rokovima je riječ.
O prenosu nadležnosti Pranjiću
Na sjednici Skupštine RS, opozicija je od vladajuće koalicije tražila i informacije o tome na koji način su prenesene nadležnosti predsjednika entiteta RS Davoru Pranjiću, potpredsjedniku tog entiteta.
Entitet RS potresa nova ustavna kriza nakon što je Pranjić, inače član Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, krajem prošle sedmice preuzeo predsjedničke ovlasti, iako je Dodiku mandat pravosnažno oduzet još u augustu.
Međutim, nije poznato kada, na koji način, niti na osnovu kojeg akta je došlo do prenosa ovlasti. Odluka o tome nije objavljena u Službenom glasniku RS.
"Na bazi čega je Dodik prenio ovlaštenja na Pranjića, to nam još niko nije objasnio", kazao je Crnadak.
Iz vladajuće koalicije je pak rečeno da je Dodik i dalje "na čelu RS", a da se nadležnost, koja je prenesena Pranjiću, odnosi samo na potpisivanje ukaza.
Poslanica Zagorka Grahovac ocijenila je da je vlast i u ovom slučaju demonstrirala netransparentnost, obmanjujući građane.
"Ako je zaista istina da je on tu samo za potpisivanje ukaza, a da Dodik i dalje drži stvarnu vlast, to pokazuje sve", kazala je.
Prema Ustavu RS, predsjednik može privremeno prenijeti ovlasti na potpredsjednika samo u slučaju kratkotrajne spriječenosti. To nije predviđeno u slučaju trajnog prestanka mandata, što je Dodiku pravosnažnom presudom i formalno utvrđeno.
I nakon sudske presude i odluke kojom mu je oduzet mandat, Dodik se u javnim istupima predstavljao kao predsjednika RS.
Skupštinska većina u RS-u donijela je 22. avgusta odluku o raspisivanju referenduma o presudi Dodiku i odluci CIK-a BiH, iako je to u suprotnosti sa zakonima BiH o obavezi provođenja sudskih presuda, te odlukama Ustavnog suda koji zabranjuju entitetske referendume o državnim pitanjima.
Na novembarskim prijrevremenim izborima, zakazanima za 23. novembar, RS treba dobiti legitimnog predsjednika, a dio opozicije je ranije najavio da će imati kandidate.
Predsjednik RS-a ima značajne ustavne i zakonske ovlasti pa, osim što predlaže kandidata za premijera, može sazivati sjednice Vlade RS, predlagati tačke dnevnog reda, kao i kandidate za predsjednika i suce entitetskog Ustavnog suda.
