Približava se 30. juni, kada ističe privremeno finansiranje, a Bosna i Hercegovina još nema usvojen državni budžet.
Posljednji pokušaj 13. juna je završio neuspješno, nakon što je Nacrt budžeta na doradu vratilo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, tražeći da se novac nađe i za sedam institucija kulture od državnog značaja.
U međuvremenu, Vijeće ministara BiH, koje predlaže nacrt budžeta, nije o tome ni raspravljalo, tako da su sve prilike da će i nakon kraja juna, država biti na trećem privremenom financiranju do septembra.
Iako je trebao biti predložen u oktobru 2024. i na snazi od 1. januara, BiH i dalje nema budžet za 2025. godinu što je, tek, jedan od simptoma političke i institucionalne nefunkcionalnosti, podijeljenosti i paralize.
Bez budžeta nema ni stavki za povećanje plata državnim službenicima, kako je dogovoreno, ali ni isplate duga entiteta Republike Srpske prema slovenačkom Viaductu.
Koje su posljedice neusvajanja budžeta?
Bosna i Hercegovina mora usvojiti državni budžet za tekuću 2025. godinu da bi se isplatio dug entiteta Republike Srpske prema slovenskom Viaductu od oko 55 miliona eura, bez čega glavni računi agencije koja kontrolira njeno nebo ostaju blokirani, a njeni zaposlenici bez redovnih i punih plaća.
Vijeće ministara BiH je 22. aprila 2025. posudilo oko 30 miliona eura za drugi kvartal 2025. Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA), kako nebo iznad BiH ne bi postalo "crna rupa" usred Europe.
Novac će morati vratiti u državni trezor nakon što BiH plati dug koji je nastao zbog izgubljene arbitraže, jer je entitet Republika Srpska raskinuo koncesiju za dvije hidroelektrane sa slovenskom kompanijom i tužbom osigurao da europska agencija EUROCONTROL blokira novac BHANSA-e.
Bez tog novca BHANSA ne može funkcionirati.
Iz Uprave BHANSA su 19. juna saopćili da je novac, koji je posudila kako ne bi došlo do njenog gašenja, za oko 1,5 miliona eura manji od onog koji su planirali za drugi kvartal 2025. godine.
"Državna pomoć je ograničena i namjenska, nije jednokratna niti unaprijed isplaćena u punom iznosu, već se mora mjesečno tražiti [od Ministarstva financija] i može biti revidirana, pa, čak, i umanjena", pojasnili su iz BHANSA-e, ukazujući da je ovo privremeno rješenje, kao što je privremeno financiranje svih državnih institucija.
U međuvremenu, entiteti Republika Srpska s budžetom od oko 3,1 milijardu eura i Federacija BiH sa oko 4,2 milijarde eura funkcioniraju prema vlastitim planovima za 2025. godinu.
Tzv. privremeno financiranje državnih institucija onemogućava sve nove projekte, naprimjer kupovinu vojnih odora ili opreme za čuvanje granice.
Zbog neusvajanja budžeta "trpe" i državni službenici.
"Ne moramo ni navoditi da je uz ovakva poskupljenja potrebno što prije usvojiti budžet za tekuću godinu, kako bi se položaj zaposlenih, posebno onih na nižim radnim mjestima, barem malo popravio", kazala je za Radio Slobodna Evropa Ana Mrnjavac, predsjednica Sindikata Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, državne carine.
Državni službenici godinama su nezadovoljni i pokretali su štrajkove, jer su njihove plaće činovnika, državnih policajaca i vojnika, koje u prosjeku iznose oko 860 eura, za stotine eura niže od plaća kolega u entitetskim i kantonalnim institucijama.
Državni službenici i policija su gotovo 30 godina radili bez kolektivnog ugovora koji je konačno potpisan 26. marta ove godine. Prema sporazumu, osnovica plaće trebala bi im se povećati sa 307 na 323 eura, odnosno plaće bi im bile povećane za 26 do 46 eura, ovisno o poziciji.
Višestruko su niže u odnosu na izabrane i imenovane funkcionere u BiH kojima će se osnovne plaće, koje u prosjeku iznose oko 2.600 eura, nakon usvajanja budžeta za 2025. godinu povećati za dodatnih 150 eura.
[Koliko iznose plaće nakon povećanja 2023. godine?]
Dok su pod privremenim financiranjem, institucije isplaćuju isključivo tekuće rashode neophodne za funkcioniranje, ne smiju povećavati broj zaposlenih u odnosu na stanje 31. decembra prethodne godine, niti mogu započeti nove ili proširene programe i aktivnosti dok se ne donese budžet.
Neusvajanje budžeta negativno utječe i na percepciju stranih investitora i kreditni rejting zemlje, a bespovratna sredstva koja daje EU kroz planove rasta za Zapadni Balkan vezana su za dio sredstava koja treba osigurati BiH.
Zašto nije usvojen državni budžet?
Predsjedništvo BiH dva puta je odbilo predloženi budžet od oko 803 miliona eura, posljednji put 13. juna.
Protiv su glasali članovi Predsjedništva BiH iz Federacije BiH Denis Bećirović (vladajuća Socijaldemokratska partija) i Željko Komšić (opozicijska Demokratska fronta), dok je za usvajanje bila predsjedavajuća Željka Cvijanović (vladajući Savez nezavisnih socijaldemokrata) iz Republike Srpske.
Predloženi budžet za 2025. veći je za oko 200 miliona eura od budžeta za 2024. godinu, uglavnom, zato što uključuje sredstva koja je zaradila Centralna banka BiH, kojima bi se namirio arbitražni dug BiH prema slovenskom Viaductu. Tom prijedlogu koji je u nacrtu budžeta došao iz Vijeća ministara BiH protive se Komšić i Bećirović.
Oni dodatno žele da Ministarstvo financija BiH u budžet uključi i sedam institucija kulture osnovanih prije rata. Taj prijedlog odbijaju i Cvijanović i ministar financija BiH Srđan Amidžić, Cvijanovićkin stranački kolega.
Predstavnici RS-a smatraju da je, prema Ustavi BiH, kulturna politika u isključivoj nadležnosti entiteta RS i deset kantona u Federaciji BiH, da nije riješen pravni status tih sedam institucija, među kojima su Nacionalna i univerzitetska biblioteka i Zemaljski muzej u Sarajevu, ali i zato što više novca za državni nivo znači i manje novca za entitete.
Šta znači privremeno financiranje?
Državno Ministarstvo financija može svaka tri mjeseca donijeti odluku koje podrazumijeva da se institucijama i agencijama BiH odobrava potrošnja četvrtine ukupnog budžeta za prethodnu godinu.
Trenutna odluka je na snazi do kraja juna i državne institucije za tri mjeseca mogu potrošiti oko 172,8 miliona eura.
I taj iznos za državne institucije bilo bi teško osigurati da visoki predstavnik međunarodne zajednice nije u junu 2022. godine nametnuo zakonske izmjene, nakon što je zbog neusvajanja budžeta bilo ugroženo održavanje izbora.
Bez novog budžeta nema povećanja plaća, iako je to obećano državnim službenicima i policajcima. Blokirani su međunarodni projekti i bespovratna sredstva stranih donatora čije financiranje je vezano za budžet, poput Plana rasta Europske unije za Zapadni Balkan.
Nema novih projekata i investicija, bez obzira na to da li su planirane drugim strateškim dokumentima, naprimjer kupovine vojnih odora i opreme za vojsku ili policiju.
Ugrožen je i rad sigurnosnih i diplomatskih službi od kojih su svaka najavile vlastite projekte u 2025. godini, poput kupovine zgrade za ambasadu u New Yorku.
Neki projekti su propisani i novim zakonima usvojenim prethodnih godina, poput formiranja posebnog odjela za kontrolu imovine sudaca i tužitelja.
Zašto se raspala državna vlast?
U državnoj vladi u više mandata sjede predstavnici Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) iz entiteta Republika Srpska, te Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) iz Federacije BiH.
U januaru 2023. godine "Trojka", koju čine Socijaldemokratska partija (SDP), Narod i Pravda (NiP) i Naša stranka (NS), zamijenila je u vlasti Stranku demokratske akcije i Demokratsku frontu.
Vijeće ministara BiH hvalilo se mjesecima napretkom na evropskom putu.
Usvojili su ili izmijenili 22 zakona, od čega pet "europskih", što je Brisel ocijenio nedovoljnim za početak pretpristupnih pregovora.
U međuvremenu je SNSD kroz entitetsku Narodnu skupštinu Republike Srpske pokušao umanjiti državne nadležnosti, posebno policijskih i pravosudnih institucija, što je izazvalo nove međunarodne sankcije prema rukovodstvu tog entiteta, istragu Tužiteljstva i potjernice Suda te reakciju Ustavnog suda BiH.
To je dovelo do raspada državne vlasti i zahtjeva "Trojke" uz podršku opozicije iz oba entiteta za njenom rekonstrukcijom.
Tome se, uz SNSD, opire i HDZ BiH čija predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto mjesecima odbija predložiti novog ministra sigurnosti.
SNSD istovremeno u Domu naroda državnog parlamenta blokira smjenu svojih ministara, zamjenika u državnoj vladi i člana parlamentarnog rukovodstva koje određuje dnevni red sjednica.
Na sjednicama se usvajaju, uglavnom, izvještaji, dok zakoni koji prođu jedan parlamentarni dom budu oboreni u drugom domu zbog nejasnih većina.
Neusvajanje budžeta i blokada rada parlamenta u demokratskim državama gotovo po pravilu znači ostavke i pad vlada što se u BiH u proteklih 30 godina nije desilo.
Vanredni izbori koji bi mogli donijeti novu parlamentarnu većinu nisu predviđeni zakonom i paraliza mogla bi se produžiti do formiranja nove većine nakon izbora koji bi se trebali održati u oktobru iduće godine.
