Izborna pobjeda desničarskog populista Andreja Babiša ovog vikenda mogla bi Češku pretvoriti u još jedno "problematično dijete" Srednje Europe za Bruxelles, nakon što je kampanju temeljio na obećanjima da će smanjiti podršku Ukrajini i suprotstaviti se Europskoj uniji (EU) po pitanju migracija i ekoloških politika.
Babiš, bivši premijer i milijarder kojeg mediji ponekad nazivaju "češkim Donaldom Trumpom", uvjerljivo je osvojio najviše glasova – njegova stranka ANO (DA) osvojila je 35 posto.
Nakon objave rezultata izjavio je da će pokušati formirati manjinsku vladu, iako će voditi razgovore s dvije manje stranke, uključujući krajnje desni SPD, koje bi mu mogle osigurati većinu u parlamentu.
U Bruxellesu za sada nema panike. Neki dužnosnici smatraju da Babiš "nije Robert Fico niti Viktor Orban".
Riječ je o liderima Slovačke i Mađarske, koji su posljednjih godina izazvali brojne probleme unutar EU-a, od opstrukcija sankcija Rusiji, zaustavljanja vojne i ekonomske pomoći Ukrajini, do podrivanja vladavine prava.
Ipak, Orban je bio prvi europski lider koji je čestitao Babišu, koji je premijersku dužnost obnašao od prosinca 2017. do prosinca 2021.
Filip Nerad iz think-tanka Globsec, koji prati odnose Češke i EU-a, rekao je za Radio Slobodna Europa da će Babišova vlada biti kritičnija prema velikim inicijativama EU-a poput Zelenog plana, koji ima za cilj učiniti Uniju klimatski neutralniom do 2050. godine.
Također, protivi se Paktu o migracijamakoji stupa na snagu sljedeće godine i ima za cilj uspostaviti zajednički europski sistem azila.
Ipak, 71-godišnji Babiš se možda neće u potpunosti uskladiti s Budimpeštom i Bratislavom, što daje nadu da bi Bruxelles ipak mogao pronaći prostor za suradnju s Pragom.
"Češka će u cjelini biti manje u europskom 'mainstreamu' i više će surađivati s Mađarskom i Slovačkom, ali ne treba očekivati da će slijepo slijediti njihove korake", rekao je Nerad.
Postoji nekoliko razloga zbog kojih češki i europski dužnosnici vjeruju da se Babiš razlikuje od svojih partnera iz Višegradske skupine.
Kao prvo, priroda njegove izborne pobjede. Iako je njegova stranka ANO osvojila najviše glasova, druge populističke stranke – poput SPD-a, Motoristi za sebe i Stacilo (Dosta) – prošle su slabije od očekivanog.
Stacilo čak nije prešao izborni prag od pet posto, čime je eliminiran kao mogući koalicijski partner.
Analitičari navode da će pregovori s Motoristima i SPD-om biti teški, a njegova vlada bi mogla biti nestabilna i slaba. U nekom trenutku mogao bi se okrenuti umjerenijim strankama iz prethodne vlade.
Drugo, suradnja s prozapadnim predsjednikom Petrom Pavelom. Iako je kampanja bila izrazito anti-EU, Babiš bi mogao biti prisiljen kretati se prema centru kako bi mogao surađivati s predsjednikom Petrom Pavelom, koji uživa veliku popularnost i predstavlja protutežu Babišu.
Pavel nema mnogo ovlasti, ali mora odobriti ministre u vladi – već je rekao da neće prihvatiti "antisistemske" kandidate.
Također, mnogi visoki dužnosnici ANO-a poput Karla Havlíčeka i Adama Vojtěcha smatraju se umjerenima i ranije su bili cijenjeni u Bruxellesu dok su obnašali ministarske funkcije.
Treće, pragmatični interesi Babiša kao biznismena. Iako je u posljednje vrijeme zaoštrio retoriku prema EU-u, Babiš ima konkretne razloge za očuvanje prozapadnog kursa. Njegovi poslovni interesi u poljoprivredi i medijima vezani su uz Austriju i Njemačku, te zavise o izdašnim EU fondovima.
Politički se približava i talijanskoj premijerki Giorgiji Meloni te Francuskoj. Osim toga, obećao je poštovati obaveze Češke prema NATO-u.
"Želimo spasiti Europu... jasno smo proeuropski i pro-NATO", izjavio je Babiš nakon izborne pobjede.
Pavel Havliček iz think-tanka AMO smatra da Bruxelles vjerojatno gleda na rezultate s dozom skepticizma i zabrinutosti.
"Važno je da Bruxelles bude meritokratski nastrojen i procjenjuje Babiša po djelima, a ne po retorici", jer bi mogao biti "pragmatičniji i spremniji na pregovore od Fica i Orbana", dodaje Havliček.
Jedan zvaničnik EU-a, koji je govorio za Radio Slobodna Europa pod uvjetom anonimnosti, rekao je kako će Babišova pobjeda vjerojatno ukloniti Češku s čelne pozicije u nekim inicijativama unutar EU-a.
Konkretno, Češka je predvodila "inicijativu za municiju", ključnu za isporuku milijuna metaka Ukrajini.
Babiš je oštro kritizirao tu inicijativu, iako nije isključio mogućnost da se ona prevede pod okrilje NATO-a.
Češki vojnici vjerojatno neće sudjelovati u eventualnim mirovnim misijama u Ukrajini, a isporuke oružja bi mogle biti znatno usporene.
I druge inicijative koje je Češka gurala mogle bi tiho nestati – poput pokušaja ograničavanja kretanja ruskih diplomata u EU-u, sankcija protiv sadašnje vlade Gruzije zbog autoritarnog zaokreta, kao i novog režima sankcija za ruske hibridne prijetnje širom svijeta.
Prag je također bio snažan zagovornik članstva Kosova u EU-u. Sve su to inicijative koje bi pod Babišem mogle biti stavljene na čekanje.
Priredio: Zvjezdan Živković