Poslanici crnogorskog parlamenta ponovo su izglasali Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina koji je crnogorski premijer Milojko Spajić u martu ove godine potpisao sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Sporazum je prvi put izglasan u Skupštini 23. aprila, ali je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović odbio da ga potpiše i vratio poslanicima na ponovno izjašnjavanje, navodeći da je u suprotnosti sa Ustavom i zakonima.
U ponovljenom glasanju, bez rasprave, 3. juna, Sporazum je dobio podršku 41 od 81 poslanika.
Za njega je prvi put glasalo 46 poslanika.
Prije glasanja nezavisna poslanica Jevrosima Pejović se zahvalila nevladinim organizacijama i pojedincima koji su, kako je rekla, ukazali na štetnost ovog sporazuma.
Protest uoči sjednice
Prije početka sjednice, ispred Skupštine nevladine organizacije koje se protive Sporazumu su održale performans pozvavši poslanike da ga ne usvoje već da se o njemu povede javna rasprava, uz učešće međunarodnih eksperata.
Razvili su transparent sa natpisom "Čast i bruka žive dovijeka", uz fotografije poslanika koji su podržali sporazum u prvom glasanju.
Vanja Ćalović Marković iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) upozorila je da sporazum ne sadrži adekvatne mehanizme za sprečavanje korupcije, pranja novca i zaštite životne sredine.
"Poslanici moraju prestati sa sitnim političkim trgovinama", poručila je Ćalović Marković.
Nevladin sektor problematizuje to što sporazum omogućava da budući investitori iz UAE budu izuzeti iz domaćih pravila o javnim nabavkama, tenderima i raspolaganju državnom imovinom.
To je, dodaju, u direktnom sukobu sa zakonodavstvom EU i ugrozilo bi evropski put Crne Gore.
I iz Evropske unije je poručeno da svi sporazumi moraju biti u skladu sa domaćim zakonodavstvom i pravnom tekovinom EU koji se tiču jednakog tretmana, nediskriminacije i transparentnosti.
Slične proteste nevladine organizacije i građanski aktivisti organizovali su u nekoliko navrata.
Poslednji put 29. maja kada su Skupštini su predali i Deklaraciju o zaštiti prostora Crne Gore, koju je uradila Inženjerska komora.
Šta se omogućava Sporazumom?
Sporazumom se omogućava megaprojekat arapskom biznismenu Mohamedu Alabaru koji je u startu bio zainteresovan za zakup Velike plaže u Ulcinju na 99 godina i gradnju turističko stambenih kompleksa u njenom zaleđu.
Tome su se, oštro usprotivile lokalne vlasti Ulcinja i civilni sektor, koji smatraju da Sporazum nije u skladu sa Ustavom, zakonima i tenderskim procedurama.
Alabar koji je vlasnik kompanije Eagle Hills, rekao je da ne želi da ulaže tamo gdje nije dobrodošao, te da razmatra još dvije opcije za ulaganje - na sjeveru i jugu Crne Gore.
Iz MANS-a su upozorili da Sporazum predviđa da se projekti investitora iz Emirata automatski proglase projektima od javnog interesa.
"To znači da država može oduzeti vašu imovinu – zemlju, kuće, stanove – uz prinudna iseljenja i nametnuti vam nepravedno niske cijene koje ćete godinama pokušavati da naplatite kroz dugogodišnje sudske postupke", naveli su iz MANS-a 28.maja.
Oni podsjećaju na slučaj Savamale u Beogradu, gdje je prije početka gradnje "Beograda na vodi" preko noći srušen cijeli kvart kako bi se pripremio teren za taj luksuzni projekat, iza kojeg je stajao Mohamed Alabar.
Takođe, grupa od 86 nevladinih organizacija je pozvala je 28. maja poslanike da glasaju protiv potvrđivanja Sporazuma sa Emiratima, jer će on, kako su naveli, dovesti do stvaranja zatvorenih, ekskluzivnih enklava za bogate, dok će ostatak stanovništva biti ekonomski i socijalno marginalizovan.
Naveli su i da se može ugroziti i proces pristupanja EU.
"Kršenjem pravila javnih nabavki, standarda konkurencije i zaštite životne sredine, usvajanje ovog Sporazuma direktno ugrožava naš evropski put i proces pridruživanja EU", naveli su u zajedničkom saopštenju NVO o 28.maja.
Prema Sporazumu na investitore iz Emirata ne odnose se crnogorski zakoni koji se tiču javnih nabavki, tendera i zaštite konkurentnosti.
Parlamentarnu većinu, koja je u dva navrata podržala Sporazum Vlade sa Emiratima, čini Pokret Evropa sad premijera Milojka Spajića, stranke bivšeg proruskog Demokratskog fronta na čelu sa Andrijom Mandićem, Demokrate vicepremijera Alekse Bečića i manjinske partije,
Ove partije zajedno imaju 52 od 81 poslanika.
Vlada premijera Spajića izabrana je oktobra 2023.
To je treća je vlada od smjene Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, koja je bila na vlasti tri decenije.
