Poslanici Evropskog parlamenta usvojili su na sjednici 18. juna godišnje izvještaje za Crnu Goru, od koje traže političku stabilnost i isporučivanje daljih rezultata.
Izvjestilac EP za Crnu Goru Marjan Šarec poručio je da dosadašnja dostignuća Podgorice pružaju dobru osnovu za suočavanje s budućim izazovima:
"Koji su brojni i neće biti laki... Borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, reforma pravosuđa, omogućavanje slobode medija i sprječavanje uticaja trećih zemalja su od ključne važnosti za postizanje demokratskih standarda."
Vlada Crne Gore namjerava da do kraja sljedeće godine zatvori sva pregovarčka poglavlja i 2028. postane članica Evropske unije.
U ovom trenutku ima zatvoreno manje od 20 odsto poglavlja - šest od 33.
Još jedno poglavlje - Javne nabavke - trebalo bi da bude zatvoreno na Međuvladinoj konferenciji 27. juna.
Zabrinuti zbog napora da se destabilizuje Crna Gora
Na sjednici u Strazburu, evropski poslanici su pozdravili podršku građana i većine partija članstvu Crne Gore u EU.
Takođe su pohvalili punu usklađenost crnogorske sa evropskom spoljnom politikom, uključujući i sankcije Rusiji nakon invazije na Ukrajinu 2022.
Međutim, izrazili su ozbiljnu zabrinutost zbog malignog uticaja, hibridnih prijetnji, kampanja dezinformacija i napora da se destabilizuje Crna Gora, uključujući pokušaje da se utiče na političke procese i javno mnjenje u zemlji.
"Oni diskredituju EU i podrivaju napredak Crne Gore ka člantvu u EU", navodi se u saopštenju.
Napominje se da se vjerske institucije mogu koristiti kao sredstvo spoljnog uticaja, i u tom pogledu osuđuje svako neopravdano miješanje Srpske pravoslavne crkve.
"Osuda uplitanja SPC u unutarnje procese potvrdila je da Evropski parlament ne zatvara oči pred velikosrpskom politikom, čiji su predstavnici dio vladajuće koalicije", poručio je na društvenim mrežama hrvatski poslanik u EP Tomislav Sokol nakon sjednice.
Okosnicu vlasti u Crnoj Gori čine partije bliske SPC - Pokret Evropa sad Milojka Spajića i koalicija proruskog Demokratskog fronta Andrije Mandića.
'Bilateralna pitanja ne smiju zaustaviti proces'
Takođe je ukazano da su dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja suštinski elementi procesa proširenja.
U tom kontekstu, izvjesilac Šarec je izrazio žaljenje što poglavlje Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika nije moglo biti zatvoreno u decembru 2024.
Naime, Hrvatska je blokirala zatvaranje poglavlja usljed zaoštravanja odnosa Zagreba i Podgorice.
Osim otvorenih pitanja koja od ranije ima sa Hrvatskom, situacija se usložila pošto je Skupština Crne Gore krajem juna prošle godine usvojila Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu.
To je Zagreb ocijenio kao provokaciju i trojicu visokih crnogorskih zvaničnika proglasio osobama nepoželjnim u Hrvatskoj.
Izvjestilac SP je pozdravio konsultacije Hrvatske i Crne Gore.
"Ovo je izuzetno važno jer bilateralna pitanja ne smiju zaustaviti proces, kao što nijesu ni tokom posljednjeg proširenja, iako neka od njih i danas čekaju konačno rješenje", kazao je Šarec.
Naime, Slovenija i Hrvatska spore se oko teritorije Piranskog zaliva.
Evropski poslanici su takođe pozvali Crnu Goru da u potpunosti uskladi izborni okvir sa standardima EU, posebno u dijelu koji se tiče transparentnosti, finansiranja partija i izbornih kampanja.
Predlažu i da se lokalni izbori u cijeloj zemlji održe istog dana kako bi se smanjile političke tenzije.
Ističu da je ovo uslov za buduću isplatu evropskih sredstava. Planom rasta EU za zemlje regiona Crnoj Gori je opredijeljeno 383 miliona eura.
A do sada je dobila nepunih 27 miliona, a buduće isplate zavise od ispunjavanja reformskih koraka dogovorenih između Vlade i Evropske komisije.
Od 649 poslanika, za izvješaje o Crnoj Gori glasalo je 470, 102 bila protiv, a 77 je bilo uzdržano.
