U Osnovnom tužilaštvu u Podgorici u srijedu su saslušani potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Saslušanja su obavljena nakon što je Milatović policiji prijavio da mu je Đeljošaj prijetio sms porukama 1. avgusta.
Djelošaj je kazao da je pred tužiocem negirao da je prijetio predsjedniku države pojašnjavajući da je saslušan u svojstvu građanina:
"Žao mi je što nas je (Milatović) uveo u ovaj cirkus, zbog građana, mene lično i političke strukture koju predstavljam".
A Milatović je kazao da su osim već prijavljenih "prijetnje nastavljene i od strane osoba bliskih Đeljošaju".
"Nedopustivo je da se predsjedniku prijeti dok vrši svoju dužnost. Šta treba da očekuje sudija dok donosi presudu, tužilac kad podiže optužnicu?"
Sporne poruke Đeljošaj je poslao u danu kada je Milatović vratio Skupštini na ponovno odlučivanje Zakon o porezu na nepokrenost, čiji su predlagači iz albanskih partija među kojima je i Đeljošajeva Albanska alternativa.
Iz te partije su poručili presjedniku države da "više nije dobrodošao u Malesiju".
Đeljošaj je do 2023. bio predsjednik opštine Tuzi, centra područja Malesije gdje dominantno žive Albanci.
Milatović je pozvao premijera Milojka Spajića da zbog prijetnji smijeni Đeljošaja.
Iz Vlade se nijesu oglašavali, kao ni partije parlamentarne većine.
U čemu je suština spora?
Milatović je zakon vratio Skupštini na ponovno razmatranje jer smatra da "narušava ustavnu jednakost građana i dovodi u neravnopravan položaj poljoprivrednike u različitim opštinama".
Uz to, navodi da Zakon uvodi Ustavom "zabranjenu retroaktivnost".
Kao razlog za Đeljošajevu reakciju iz Milatovićevog kabineta su naveli višegodišnje sudske sporove Opštine Tuzi i državne kompanije 13. jul Plantaže, a "koji se tiču (nezakonitog) obračuna poreza na poljoprivredno zemljište".
Više od 70 odsto zemljišta Plantaža se nalazi na teritoriji opštine Tuzi, koja po tom osnovu od njih naplaćuje porez na nepokretnosti.
Sporni Zakon daje opštinama mogućnost da same odrede visinu poreza za nepokretnosti koje su na njihovoj teritoriji, a koriste se za poljoprivredu.
Uz to zakon omogućava da se nova "pravila" primijene retroaktivno uključujući i obveznike sa kojima je opština u sudskom postupku.
A Plantaže su u sudskom postupku sa opštinom Tuzi još od 2019. kad je Đeljošaj bio predsjednik opštine.
Spor je pokrenut zbog dva milion eura poreza koje im je opština Tuzi naplatila za tri godine. Sud je presudio u korist Plantaža i naložio opštini da im vrati nezakonito naplaćeni porez.
U Plantažama smatraju da će spornim zakonom biti legalizovana dosadašnja praksa Opštine Tuzi, ali i buduća naplata visokih poreza.
Predlagači zakona iz albanskih partija, pak, tvrde da je cilj zakona "da omogući opštinama pravedniju raspodjelu nadoknade od korišćenja svoje teritorije".
Šta je u Đeljošajevim porukama kojima se bavi tužilac?
Nakon što je predsjednik odbio da potpiše ovaj zakon Đeljošaj mu je poslao poruke koje je Milatović ocijenio prijetećim i objavio na mreži X.
"Nijesi trebao da uđeš u ovo, a očekuj reakciju Albanaca sa svih nivoa i gdje god imamo uticaj", napisao je Đeljošaj u poruci.
Đeljošaj je istog dana odbacio optužbe da je prijetio šefu države.
Istovremeno je naveo da je Milatović odbio da potpiše Zakon kako bi "za sebe i kuma pribavio ličnu korist", ali nije naveo o kakvoj je koristi riječ.
Kako je u porukama i najavio Đeljošaj - uslijedila je reakcija brojnih albanskih partija i udruženja.
Milatovića optužili za antialbansko djelovanje
Agron Dušaj iz Đeljošajeve partije, Albanske alternative, saopštio je da je Milatovićevo odbijanje da potpiše Zakon "diskriminacija na etničkom nivou, rasizam itd".
"Bolje da ti je kum psovao majku nego čitava Malesija... a u Malesiju nemoj više doć, neće ti niko ništa, ali nisi dobrodošao", napisao je Dušaj na Milatovićevom Fejzbuk profilu.
Jedan od predlagača zakona Artan Čobi je naveo da te izmjene imaju za cilj da opštine "dobiju pravedniju raspodjelu nadoknada od korišćenja svoje teritorije":
"Izgleda da je nekima trn u oku mogućnost za još veći razvoj područja gde žive Albanci", naveo je Čobi.
Đeljošaj u Americi bez znanja Vlade
Nik Đeljošaj 18. jula u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) se sastao sa direktorom FBI-ja Kašom Patelom i specijalnim izaslanikom predsjednika Donalda Trampa, Ričardom Grenelom, kako bi "učvrstio odnose između Crne Gore i SAD".
Iz Spajićevog kabineta, Vijestima je rečeno da Vlada uopšte nije razmatrala platformu za tu posjetu:
"Svi eventualni sastanci koje je g. Đeljošaj imao, nijesu realizovani po mandatu koji je dobio od Vlade, te shodno tome spadaju u domen privatnog".
Đeljošaj je ocijenio da su Vladine "proceduralne platforme minorne u poređenju sa značajem te posjete", tvrdeći da je tamo bio kao potpredsjednik i ministar Vlade.
Albanska organizacija koja okuplja dijasporu Malesije iz Njujorka je u pismu optužila Milatovića za "antialbansko djelovanje".
"To je jasan antialbanski čin, usmjeren direktno protiv opštine Tuzi i šire, protiv opština sa većinskim albanskim stanovništvom u Crnoj Gori.
Oni su naveli da će o ovome upoznati Kongres SAD i Stejt dipartment i druge međunarodne adrese.
I Ministarstvo finansija za odbijanje zakona
Nakon što se Vlada nije oglasila povodom spora njenog potpredsjednika i predsjednika države Milatović je objavio dokument Ministarstva finansija.
U njemu se eksplicitno navodi da Zakon o porezu na nepokretnosti ne treba usvojiti jer ugrožava poljoprivrednike i poreske obveznike dovodi u nepovoljan položaj.
Milatović se zapitao šta će uraditi Vlada koja zna da je zakon protivustavan. I da li će Skupština Crne Gore u ponovnom glasanju usvojiti taj isti, neustavni zakon.
"Zaključak: znali su da je zakon neustavan, da šteti građanima. I opet su ga usvojili", naveli su iz Milatovićevog kabineta.
Zašto Vlada ćuti?
Vlada se nije oglasila ni povodom Milatovićevog poziva premijeru Milojku Spajiću da smijeni Đeljošaja.
Nesuglasice na relaciji Milatović -Spajić aktuelne su skoro dvije godine, zbog čega je Milatović 2024. napustio partiju koju su zajedno osnovali.
Političku karijeru počeli su kao ministri u prvoj Vladi formiranoj nakon smjene trodecenijske vladavine Mila Đukanovića, avgusta 2020.
Nakon pada te Vlade, u junu 2022. su osnovali Pokret Evropa sad. Zahvaljujući popularnosti istoimenog ekonomskog programa, kojim su povećane plate, na izborima 2023. osvojili su predsjedničko i premijersko mjesto.
