Evropska unija (EU) razmatra djelimično suspendovanje pristupa finansiranju Izraelu u okviru svog vodećeg istraživačkog programa, što bi bila prva akcija bloka preduzeta protiv Izraela kao odgovor na njegove akcije u Gazi.
Ambasadori zemalja članica EU održali su 29. jula početne razgovore o prijedlogu. Šta su prijedlozi, kakav je njihov značaj i izgledi za usvajanje:
Šta je predloženo?
Program "Horizont Evropa" vrijedan 100 milijardi dolara obezbjeđuje finansiranje istraživanja i inovacija za članice EU i partnerske zemlje.
Evropska komisija je u 28. jula predložila da kompanije sa sjedištem u Izraelu više ne ispunjavaju uslove za finansiranje iz programa za startapove i mala i srednja preduzeća kako bi "razvili i proširili inovacije sa potencijalom da stvore ili poremete tržišta".
Od početka programa "Horizont Evropa" 2021. godine, kompanije sa sjedištem u Izraelu su dobile oko 200 miliona eura grantova i kapitalnih investicija u okviru ove sheme, poznate kao "Akcelerator Evropskog savjeta za inovacije", prema riječima zvaničnika Komisije.
Zašto je Evropska komisija dala ovaj prijedlog?
Evropska komisija tvrdi da hiljade smrtnih slučajeva civila i akutna neuhranjenost među Palestincima, posebno djecom, koji su rezultat izraelskih akcija u Gazi krše klauzulu o ljudskim pravima u sporazumu koji reguliše odnose Izraela sa EU.
Komisija, koja je izvršno tijelo EU, predlaže zamrzavanje izraelskog učešća u jednom od programa zasnovanih na tom sporazumu.
Zašto baš ovaj prijedlog?
Iako ne postoji bliska veza između humanitarne krize u Gazi i finansiranja izraelskih startapova, prijedlog Komisije je pokušaj slanja političkog signala: to bi bila prva konkretna akcija bloka kao odgovor na izraelsko vođenje rata.
Neke zemlje, poput Njemačke, Mađarske i Češke, oklijevale su da preduzmu bilo kakvu akciju EU protiv Izraela, tradicionalno bliskog saveznika. Druge članice, poput Irske i Španije, bile su veoma kritične prema Izraelu i pozvale na snažan odgovor EU.
Većina mjera inostrane politike EU zahtijeva podršku svih članica. Ali prijedlog od ponedjeljka traži samo kvalifikovanu većinu - najmanje 15 od 27 članica EU, koje predstavljaju najmanje 65 posto ukupne populacije bloka.
Šta kaže Izrael?
Izraelsko ministarstvo inostranih poslova je u ponedeljak u objavi na platformi X opisalo prijedlog kao "pogrešan, žalostan i neopravdan".
Ministarstvo je saopštilo da će raditi na tome da "osigura da države članice ne usvoje ovu preporuku" i izjavilo da "Izrael neće popustiti pod pritiskom kada su u pitanju njegovi nacionalni interesi".
Ko je još reagovao?
Direktorka Amnesty International-a za EU, Eve Geddie, rekla je da je takav prijedlog "davno trebalo da bude usvojen", te da je "ograničen i krajnje neadekvatan s obzirom na obim ozbiljnih kršenja međunarodnog prava od strane Izraela i cio niz političkih, diplomatskih i ekonomskih alata koji su dostupni EU".
Šta se dalje dešava?
Prijedlog još nema dovoljnu podršku da bi bio usvojen, ali nekoliko država, uključujući Njemačku, nije zauzelo konačan stav, prema riječima diplomata, pozivajući se na diskusiju ambasadora u utorak. Konačan stav Njemačke može odrediti da li će mjera biti usvojena, rekle su diplomate.
Diplomate će nastaviti da razgovaraju o prijedlogu, ali datum za odluku nije određen.
