"Izvještaj EK potvrđuje izvanredne rezultate u svim oblastima", "Najveći napredak ostvarila Crna Gora", "Crna Gora radi, Evropa prepoznaje", "Kos: Crna Gora najbolje pripremljena država kandidatkinja za učlanjenje u EU"…
Ovo su samo neki od naslova kojima su mediji i evropski i domaći zvaničnici dočekali ovogodišnji Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore.
Sa prosječnom ocjenom 3,65 Crna Gora je najbolja među zemljama kandidatkinjama. Za manje od pola boda popravila je ocjenu iz prošle godine.
I pored napretka Izvještaj ima niz upozorenja, naročito u ključnim oblastima - poglavljima 23 i 24 - vladavina prava, borba protiv korupcije i efikasnost pravosuđa.
U njima je dobila ocjenu tri. To znači "ograničen do određeni napredak". Ova poglavlja poslednja se zatvaraju.
Evropska komisija konstatuje da su problemi u ovim oblastima i dalje najizraženiji.
Rezultati ispod očekivanja u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala
Komisija je ukazala na nedostatak pravosnažnih presuda u slučajevima visoke korupcije i organizovanog kriminala, zbog čega, naglašavaju, zvanična Podgorica mora da ojača institucije koje treba da riješe taj problem.
Uz ocjene da su preporuke iz prošlogodišnjeg izvještaja i dalje na snazi, napredak u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala ocijenjen je kao djelimičan.
Brisel traži i efikasnije oduzimanje imovine stečene kriminalom i snažniju unutrašnju kontrolu u policiji i tužilaštvu.
Traži se reorganizacija Ministarstva unutrašnjih poslova i policije, i da se imenovanja u bezbjednosnom sektoru obavljaju po principu stručnosti.
EK upozorava na potrebu jačanja nezavisnosti i odgovornosti pravosuđa, transparentnog izbora sudija i tužilaca, uključujući Ustavni sud, Sudski i Tužilački savjet.
Zahtijeva se i poboljšanje efikasnosti sudova.
Naglašava se neophodnost izmjena Zakona o finansiranju političkih subjekata i kampanja, kao i obezbjeđenje adekvatnih uslova za rad Specijalnog tužilaštva i policije.
Pad ocjene u oblasti medija i informatičkog društva
Pad sa petice na trojku zabilježen je u poglavlju Informatičko društvo i mediji, iako je ovo poglavlje privremeno zatvoreno prošle godine.
EK je utvrdila da vlasti obezbjeđuju brzu i efikasnu reakciju na prijave nasilja nad novinarima, koji uglavnom, u vidu prijetnji, stižu putem interneta.
Iako su vlasti osudili nasilje nad novinarima, i dalje se nastavljaju verbalni napadi na medije i predstavnike civilnog društva od strane zvaničnika i partija, uključujući visoke funkcionere iz sektora bezbjednosti i odbrane, navode iz EK.
Oni su upozorili na kašnjenja u imenovanju članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medije, i na potrebu pravnog epiloga izbora generalnog direktora Javnog servisa.
U oblasti sajber bezbjednosti EK konstatuje da je donesen Zakon o informacionoj bezbjednosti ali da Crna Gora nije harmonizovala zakonodavstvo, niti je formirala nacionalnu Agenciju za sajber bezbjednost.
Takođe, država mora ograničiti saradnju s visokorizičnim dobavljačima tehnologije.
Crna Gora, dodaju, još nije uspostavila sistem koji garantuje bezbjednost i transparentnost u digitalnom prostoru.
Vizna politika nije u potpunosti usklađena
Vizna politika Crne Gore nije u potpunosti usklađena sa politikom Evropske unije, posebno kada je riječ o listi zemalja čijim državljanima je potrebna viza za ulazak u EU.
U pitanju je devet zemalja za koje za ulazak u Crnu Goru ne treba viza - Azerbejdžan, Bahrein, Bjelorusija, Kina, Katar, Rusija, Saudijska Arabija i Turska, kojoj je Crna Gora u međuvremenu uvela vize.
Puna usklađenost sa viznom politikom EU je završni uslov u okviru poglavlja 24.
"Usklađivanje vizne politike je pitanje od hitnog značaja", naglasili su iz EK.
EK preporučuje da se dodatno ojača kontrola granica, migracioni menadžment i borba protiv pranja novca.
Odnosi sa susjedima uglavnom dobri
Evropska komisija ocijenila je da Crna Gora generalno održava dobre bilateralne odnose sa susjedima.
Iako je navedeno da su odnosi s Kosovom dobri, Komisija napominje da na ovu temu postoje povremene međustranačke tenzije unutar parlamentarne većine.
Odnosi Podgorice i Beograda se ocjenjuju generalno stabilnim uz "povremene međusobne optužbe".
Ukazuje se i na intenziviranje dijaloga s Hrvatskom kako bi se pronašla rješenja za preostala bilateralna (otvorena) pitanja.
Kad je riječ o odnosima s Bosnom i Hercegovinom, EK ocjenjuje da su generalno ostali dobri.
Traži se i jača kontrola hrane
U oblasti bezbjednosti hrane, veterinarstva i fitosanitarne kontrole, Crna Gora je ostvarila ograničen napredak.
Komisija preporučuje jačanje inspekcijskih i infrastrukturnih kapaciteta, zapošljavanje novih kadrova i sprovođenje obuka o bezbjednosti hrane, zdravlja i dobrobiti životinja.
Zahtijevaju uspostavljanje nadzora nad bjesnilom i vakcinaciju po potrebi, te jačanje nadzora nad prijavljenim bolestima ptica.
Fiskalne ranjivosti
Iako se konstatuje određeni napredak u tržišnoj ekonomiji, upozorava se na fiskalnu ranjivost i visoku zavisnost od turizma.
U tom kontekstu konstatuje se povećanje budžetskog deficita i usporavanje ekonomskog rasta zbog slabije turističke sezone 2024. i 2025. godine.
Brisel traži i da Crna Gora razvije zelene i digitalne industrije i smanji zavisnost od sektora usluga i turizma.
Posebno se zahtijeva ograničavanje javne potrošnje.
U Vladi optimistični
Od prošlog izvještaja EK Crna Gora je imala samo dvije međuvladine konferencije u decembru 2024. i junu ove godine.
U istom periodu Albanija, koji je uz Crnu Goru najozbiljniji kandidat u pregovorima, imala je pet konferencija.
Iako u Vladi vjeruju da bi Crna Gora mogla da uđe u EU već 2028. godine, šefica EU diplomatije Kaja Kalas je rekla da je realan ulazak novih članica do 2030. godine.
U opticaju je i predlog da potencijalne članice, prije prijema u EU budu stavljene na dvogodišnji probni period.
To je saopštila Marta Kos, komesarka za proširenje, navodeći da bi se tako spriječilo da se po ulasku u EU nove države "ponašaju kao trojanski konj Rusije".
Inače, Crna Gora će juna naredne godine biti domaćin Samita EU–Zapadni Balkan.