Evropska komisija je predstavila nove sankcije protiv Rusije državama članicama EU, a posebno smanjenje gornje granice cijene ruske nafte, dok blok nastoji postići jednoglasan dogovor o mjerama prije kraja mjeseca.
Ključni prijedlog u ovoj rundi, osamnaestoj od potpune invazije na Ukrajinu prije tri godine, jeste smanjenje gornje granice cijene ruske nafte na 45 dolara po barelu sa trenutnih 60 dolara. U Briselu se nadaju da će se zemlje Grupe sedam (G7) složiti oko ovog poteza kada se šefovi država i vlada sastanu na samitu u Alberti, u Kanadi, sljedeće sedmice.
Druge mjere uključuju zabranu transakcija za Nordstream 1 i 2. Iako trenutno ruski plin ne teče kroz dva podvodna plinovoda Baltičkog mora koja povezuju Rusiju s Njemačkom, takav potez ima za cilj spriječiti potencijalni nastavak takvih isporuka.
"Izvoz nafte i dalje predstavlja jednu trećinu prihoda ruske vlade. Moramo smanjiti ovaj izvor prihoda", rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen na konferenciji za novinare u Briselu 10. juna.
Dodala je da je promjena ograničenja neophodna jer je cijena nafte toliko pala "da se dovodi u pitanje efikasnost ograničenja, te stoga svi želimo sniziti cijenu nafte sa 60 dolara po barelu na 45 dolara po barelu".
Ostale sankcije uključuju prijedlog da se 22 ruske banke blokiraju iz međunarodne finansijske usluge razmjene poruka, SWIFT, a Ruski fond za direktna ulaganja (RDIF) i njegove podružnice takođe će biti meta sankcija.
Luke blokirane za rusku flotu u sjeni
Kao i u prethodnim rundama restriktivnih mjera, sve više brodova koji pripadaju ruskoj takozvanoj floti u sjeni dodaje se na listu zabrane servisiranja u EU.
Do sada je na listi preko 300 plovila za koja se vjeruje da zaobilaze sankcije EU prevozeći uglavnom rusku naftu, što znači da im nije dozvoljeno da pristaju u luke EU ili da ih servisiraju kompanije u bloku.
Pored toga, imovina devet pojedinaca i 33 kompanije biće zamrznuta, što znači da bi na crnoj listi EU bilo njih više od 2.500.
Rosnjeft još uvijek nije meta napada, ali su na listi kompanija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i iranski biznismen za koje blok tvrdi da trguju s ruskim naftnim gigantom.
Bjelorusija, koja je na različite načine podržavala ratne napore Kremlja, takođe je pogođena ovom rundom sankcija. Četiri kompanije za proizvodnju oružja iz te zemlje su sankcionirane, a zemlje EU više neće moći uvoziti oružje iz Bjelorusije.
Ranije je protiv Minska bila na snazi samo zabrana izvoza oružja EU. Evropski blok 27 država Unije takođe pokušava zatvoriti razne rupe u sankcijama, zabranjujući Bjelorusiji uvoz proizvoda koji se mogu koristiti u vojne svrhe, kao što su razne hemikalije, metali i plastika.