Evropska unija (EU) je 5. juna ostvarila važnu pravnu pobjedu nad Rusijom sa svojom politikom sankcija. Evropski sud pravde (ESJ) u Luksemburgu izdao je mišljenje u kojem se navodi da zabrane izdavanja viza i zamrzavanje imovine petorici istaknutih ruskih biznismena koji se smatraju bliskim Kremlju ne samo da je zakonito, već i da Brisel ne mora dokazivati njihove veze s režimom ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Nakon potpune ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, EU je na crnu listu stavila petoricu Rusa - Dmitrija Pumpjanskog, Dmitrija Mazepina, Tigrana Hudaverdjana, Viktora Rašnikova i Germana Kana - i optužila ih za podrivanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta ratom razorene zemlje.
Kvintet, zajedno sa još 80 sankcionisanih Rusa i Bjelorusa, podnio je zahtjev Evropskom sudu pravde da ih se ukloni sa crne liste iz različitih razloga. Slučajevi su odbačeni 2023. godine, a sudije su u to vrijeme napomenule da svih pet zauzimaju visoke pozicije u ruskoj ekonomiji i da ti sektori pružaju značajan izvor prihoda Kremlju.
Svi su se žalili na prvobitnu presudu suda, a prije konačne presude, od jednog od generalnih advokata suda zatraženo je da dostavi mišljenje o njihovim žalbama. Ovo mišljenje nije obavezujuće za sud, ali u većini slučajeva sud odlučuje u skladu s njim.
U ovom slučaju, s obzirom na jasan stav koji je iznio generalni advokat, presuda bi mogla biti donesena već u julu ili nakon ljetne pauze u radu suda EU u avgustu.
Predstojeća presuda vjerovatno predstavlja i kraj pravnog pokušaja petorke u sudskom sistemu EU da im se ukinu sankcije. S obzirom na to da su i drugi ruski biznismeni podnijeli slične žalbe za brisanje sa liste, razumno je pretpostaviti da mnogi neće biti uspješni u budućnosti.
Postavljanje presedana za sankcije
Mišljenje postavlja svojevrsni presedan i ističe jednu stvar: Pravni okvir za politiku sankcija bloka prema Rusiji djeluje solidno.
U mišljenju se jasno navodi da postoji "racionalna veza" između sankcioniranja vodećih poslovnih ljudi koji ruskoj vladi pružaju značajne prihode i cilja restriktivnih mjera. Cilj je jasno naveden: "izvršiti pritisak na Vladu Ruske Federacije da okonča agresiju Rusije u Ukrajini smanjenjem dostupnih finansijskih resursa". Sankcioniranjem poslovnih ljudi u zemlji, ekonomija se šteti, a time se povećavaju troškovi vođenja rata protiv Kijeva.
Međutim, ključna stvar u mišljenju je da prilikom nametanja ovih sankcija EU ne mora dokazivati "bilo kakvo specifično ponašanje navedene osobe, posebno u smislu utjecaja na rusku vladu". To je ono na što su sankcionirane osobe u suštini željele apelirati: da iako su ekonomski aktivne u Rusiji, nemaju direktan utjecaj na vladinu politiku kada je u pitanju rat u Ukrajini.
Sada se čini dovoljnim pokazati opšte veze s Putinom da bi se premostila pravna prepreka. Kada je EU odlučila sankcionisati vodeće ruske biznismene, pozvali su se na sastanak koji je Putin organizovao nekoliko dana nakon potpune invazije Ukrajine sa skoro 40 ekonomski najuticajnijih Rusa, kako bi razgovarali o uticaju akcije nakon zapadnih sankcija.
Postoje i drugi razlozi zašto Brisel navodi ovih pet. U slučaju Pumpjanskog, EU je napomenula da je učestvovao na kongresu Ruskog saveza industrijalaca i preduzetnika u martu 2023. godine, na kojem je Putin pozvao učesnike da stave "patriotizam ispred profita".
German Kan je jedan od vlasnika Alfa banke, a blok napominje da je Putinova najstarija kćerka, Marija, vodila dobrotvorni projekat pod nazivom Alfa-Endo koji je finansirala banka.
I Mazepin i Rašnikov su na listi jer njihova preduzeća obezbjeđuju "značajne izvore prihoda državnom budžetu", dok je Tigran Hudaverdjan, izvršni direktor jedne od vodećih ruskih tehnoloških kompanija Yandex, na crnoj listi jer je kompanija "upozoravala ruske korisnike koji traže vijesti o Ukrajini na njihovoj tražilici na nepouzdane informacije na internetu".
Presuda Evropskog suda pravde dolazi kao olakšanje za EU, koja se suočila s nekim preprekama. Presuda je na istom sudu kritizirana zbog sankcija nametnutih bivšem ukrajinskom predsjedniku Viktoru Janukoviču i njegovoj pratnji 2014. godine zbog "pronevjere ukrajinskih državnih sredstava". Sankcije su bile zasnovane na prilično slabim dokazima i od tada su uglavnom propale.
Brisel je takođe kritikovan zbog trenutnih sankcija Rusiji, posebno restriktivnih mjera protiv rođaka poslovnih ljudi koji se nalaze na listi. I Nikita Mazepin, sin Dmitrija Mazepina, vozač trkaćih automobila, i Violeta Prigožina, majka pokojnog ruskog oligarha i vođe plaćenika Wagnera Jevgenija Prigožina, dobili su spor na sudu u Luksemburgu i od tada su skinuti sa liste.