• Upad ruskih dronova u poljski vazdušni prostor otkrio je manjak povoljnih kontramera NATO-a za jeftine napade dronovima.
• Odgovor NATO-a uključivao je skupe sisteme poput AWAKS-a i F-35, što je izazvalo zabrinutost oko finansijske održivosti u budućim sukobima.
• Evropska komisija je predložila inicijative poput "zida od dronova" i "Nadzora istočnog krila" kako bi se poboljšala vazdušna odbrana od Baltičkog do Crnog mora.
• Ukrajinska stručnost u proizvodnji dronova smatra se ključnom za evropske planove za proširenje sistema odbrane od dronova.
Upad ruskih dronova na poljsku teritoriju 10. septembra nije rezultirao velikom fizičkom štetom na terenu, ali je otkrio veliku rupu u evropskim odbrambenim snagama: saveznici nemaju povoljne kontramere za suočavanje s jeftinim ruskim napadima.
Čak 19 dronova uletelo je u poljski – a samim tim i u NATO – vazdušni prostor. Izgleda da su četiri oborena.
Objašnjenje nekih evropskih zvaničnika, koji su nezvanično govorili za RSE, jeste da je prioritet dat onim dronovima koji su izgleda bili usmereni ka kritičnoj infrastrukturi.
S obzirom na ograničenu štetu na imovini i bez žrtava na terenu, takva strategija je delovala opravdano. Međutim, mnogi postavljaju pitanje zašto je bilo potrebe da se oslanjaju na skupe AWAKS sisteme i borbene avione poput F-35, a ne na mnogo jeftiniji sistem protiv dronova, kao što je Sky CTRL koji koristi Poljska.
Odgovor bi, naravno, mogao biti da se vojno vazduhoplovstvo automatski aktivira kada uljez leti iznad određene visine. U mnogim zemljama to je obično bilo šta iznad tri kilometra.
Šef NATO-a Mark Rute (Rutte) rekao je da je odgovor alijanse bio "veoma uspešan" i "pokazao da smo u stanju da branimo svaki centimetar teritorije NATO-a, uključujući, naravno, i njegov vazdušni prostor".
Ipak, incident postavlja nezgodna pitanja, posebno ako Kremlj nastavi da testira zemlje NATO-a na sličan način u budućnosti. Takođe otkriva rupe u načinu na koji se alijansa pripremila, ili nije pripremila, za novo doba ratovanja u kojem se dronovi intenzivno koriste.
Odgovor NATO-a na upad dronova deluje finansijski neodrživo i vojno neefikasno.
"Rakete vazduh-vazduh su izuzetno skupe za upotrebu protiv jeftinih ruskih dronova, a ako se 800 pošalje odjednom, što se dešava u Ukrajini, Evropa će potrošiti ceo svoj arsenal za samo nekoliko nedelja", rekao za RSE jedan evropski zvaničnik, govoreći pod uslovom da mu se ne navodi ime.
Prilično je indikativno da je Severnoatlantski savet NATO-a – koji se sastao dan posle upada – tražio procenu sistema odvraćanja istočnog krila vojnog saveza zbog potencijalnih rupa.
Komandant NATO-a će verovatno pronaći neke upadljive. Samo ove godine bilo je incidenata s navodnim ruskim bespilotnim letelicama (UAV) u Bugarskoj, Letoniji, Litvaniji i Rumuniji. U avgustu je jedan dron prošao neotkriveno pre nego što je eksplodirao na poljskom tlu, saopštila je poljska vojska.
U godišnjem govoru Stanje Evropske unije predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen (von der Leyen) ove nedelje jasno je stavila do znanja da EU mora da pojača svoju odbranu od dronova kada se obavezala na zajam od šest milijardi dolara kako bi ušla u "savez dronova" s Ukrajinom.
Ipak, još zanimljivije, ona je takođe pokrenula "Nadzor istočnog krila" za koji je rekla da će obezbediti "nadzor u realnom vremenu" kako bi se pratila sva vazdušna kretanja od Baltičkog do Crnog mora.
Takođe se obavezala na izgradnju "zida od dronova“"– nešto što je njena Evropska komisija prvobitno odbila da finansira kada su Estonija, Letonija i Litvanija ranije ove godine tražile evropski novac za takav poduhvat.
Za sada ima malo detalja o svemu ovome: nema konkretnih budžetskih brojki, preciznog geografskog obima ili vremenskog okvira osim da se očekuje da će Evropska komisija predstaviti plan s novim zajedničkim odbrambenim projektima u oktobru.
Ostaje ipak činjenica da su zid od dronova, nadzor istočnog krila i stvarna proizvodnja dronova deo iste slike – i to je ona koja se crta sa ili bez finansiranja EU.
Od baltičke do crnomorske protivvazdušne odbrane
Pre svega, postoje dva slična projekta: "Baltička odbrambena linija" trija baltičkih zemalja i poljski "Istočni štit".
Za završetak oba projekta, najavljena prošle godine, biće potrebno i do decenije i osmišljeni su da "učvrste" granice s Belorusijom i Rusijom, uključujući Kalinjingradsku eksklavu. Već su izdvojene milijarde evra.
Mnogo investicija će biti uloženo u klasične, fizičke prepreke kao što su stotine bunkera, ograde i rovovi. Međutim, postoji i tehnološki aspekt ovih odbrambenih linija.
Ideja je da se slike, obaveštajni podaci i akustično praćenje koriste za nadzor. Bazne stanice duž odbrambene linije, kao i jarboli, obrađivaće podatke i povezivati se sa sistemima naoružanja, ključno s dronovima dizajniranim za obaranje neprijateljskih dronova.
To je zid od dronova, barem u teoriji. Ono što je prvobitno počelo kao ideja estonske odbrambene industrije prošle godine da pokrije baltički trio, nazvan "Baltički zid od dronova", transformisalo se u ideju NATO-a "Zid od dronova", pošto su nemačke firme spremne da investiraju, a Norveška, Finska i Poljska su takođe spremne da se pridruže.
Ako se EU kao institucija pridruži finansiranju, sasvim je moguće da će se ovaj zid protezati još dalje na jug, iako Ukrajina, verovatno lider u tehnologiji dronova, u suštini svojim arsenalom dronova pokriva zemlje poput Mađarske, Slovačke, Bugarske i Rumunije.
Ključno je sada kako će taj zid izgledati i kada može biti instaliran.
Najsloženiji modeli imaju do pet nivoa koji uključuju akustične senzore, mobilne kamere, radare, ometače i presretače dronova.
Uz sve te aspekte, procenjuje se da bi moglo biti potrebno dve do tri godine da se postavi, pošto treba da budu postavljene duž granica desetine hiljada senzora. U zavisnosti od geografskog obima, glavni izazov će u velikoj meri proizaći iz deljenja i integracije svih informacija iz svih sistema.
Idealno bi bilo da NATO bude zadužen. Ipak, veće pitanje je kako i da li će to funkcionisati u praksi.
Iako je većina tehnologija manje-više spremna i stvari poput senzora se lako mogu nabaviti u većem broju, problem su trenutno dronovi. I tu na scenu stupaju Ukrajina i potencijalni "savez dronova".
Ukrajina trenutno proizvodi oko četiri miliona dronova godišnje i nada se da će udvostručiti taj kapacitet. Većina tih dronova će očigledno biti potrebni toj zemlji dok se bori protiv ruskih napada.
Ono što Evropljani umesto toga žele od Kijeva jeste znanje.
Evropski zvaničnik upoznat s tom temom rekao je za RSE da je ideja pre da se koriste modeli i inženjerske ideje koje se testiraju na ukrajinskom bojištu, a zatim da se to poveća unutar EU, potencijalno uz pomoć evropskih automobilskih giganata koji bi mogli da oslobode kapacitete.