Više državno tužilaštvo u Podgorici istražuje slučaj smrti Alme Ćosović, koja je preminula od posljedica prebijanja za koje je osumnjičen Dušan Ramić.
Ćosović je preminula početkom avgusta, nepuna dva mjeseca nakon što je napadnuta pred jednim od troje maloljetne djece.
Crnogorska javnost je za smrt 43-godišnjakinje saznala od nevladine organizacije Centar za ženska prava.
"Alma je preminula od posljedica teških povreda zadobijenih u tom napadu. Više od mjesec dana provela je u komi... Ovaj femicid je još jedna potvrda da su žene u Crnoj Gori izložene ekstremnom nasilju", saopšteno je iz Centra.
Brat preminule, Demir Ćosović, saopštio je 5. avgusta da je osumnjičeni nakon napada pobjegao sa lica mjesta. Pojasnio je da je njegova sestra pronađena više od 30 sati nakon napada u besvjesnom stanju.
U domu je zatečeno i njeno dijete sa posebnim potrebama.
"Dijete je bilo iscrpljeno do iznemoglosti jer je majka bila u dubokoj komi i nije mu mogla pružiti ni osnovnu pomoć – hranu, pelene, njegu", naveo je brat u obraćanju putem Centra za ženska prava.
Osumnjičeni državljanin Srbije je uhapšen dan poslije napada, od kada se nalazi u pritvoru.
Njemu je na teret prvobitno stavljeno krivično djelo nasilje u porodici sa posljedicom teške tjelesne povrede. Podnijet je i zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog zanemarivanja djeteta.
Slučaj je bio u nikšićkom Osnovnom tužilaštvu, ali ga je nakon smrti preuzelo Više tužilaštvo u Podgorici.
Više tužilaštvo je formiralo predmet zbog krivičnog djela nasilje u porodici sa smrtnom posljedicom i naložilo obdukciju.
Opozicija je kritikovala ćutanje sistema na slučaj smrti Ćosović.
"Kakvu nam poruku šalje sistem koji nije zaštitio Almu i mnoge prije Alme, ali urgentno saslušava zbog komentarisanja nečijih papuča? Sram vas bilo sve koji ste dopustili da ovo postane obrazac ponašanja", naveo je poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević na mreži X.
I Danijela Brajović iz Socijaldemokratske partije poručila je da dok se u parlamentu vodi rasprava o procentima ženske zastupljenosti u politici, mnoge žene ne dočekaju pomoć.
"Ovo je alarm koji već odavno zvoni, ali ga nadležni odbijaju čuti", ističe Brajović.
U Crnoj Gori je u poslednjih pet godina zabilježeno 18 femicida, koji zakon ne prepoznaje kao posebno krivično djelo.
Godinama je nevladin sektor na protestima tražio oštrije kazne za femicid i da se kao posebno krivično djelo uvede u Krivični zakonik.
Krivični zakonik propisuje 40 godina zatvora kao maksimalnu kaznu za ubistvo.
Crnogorski sudovi izrekli su ranije ove godine maksimalne kazne za tri slučaja ubistva žene.
U Crnoj Gori djeluje nacionalna SOS linija za žrtve nasilja u porodici 080/111-111 koja je besplatna, anonimna i dostupna 24 sata dnevno. U svim osnovnim sudovima postoje nadležni za besplatnu pravnu pomoć za žene žrtve nasilja.
Broj policije je 122.
Ovdje pronađite detalje kako prijaviti nasilje.
Nasilje nad ženama
Kakvi ožiljci ostaju nakon nasilja? Kako porodice i žrtve nasilja nastavljaju dalje sa životima zauvijek obilježenim traumom?
Uprkos Istanbulskoj konvenciji i zakonskim okvirima rodno uslovljeno nasilje je i dalje sveprisutno u zemljama Zapadnog Balkana.
U "Ispričaj mi" pronađite priče onih koji su preživjeli rodno zasnovano nasilje, kao i svjedočenja porodica žena kojih više nema.
Saznajte i kako prijaviti nasilje u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Kosovu i Sjevernoj Makedoniji.
