Jedni ubrizgavaju filere kod kuće, drugi dok su kod frizera – umjesto kod stručnog lica. Zakon je jasan, poručuju iz Ministarstva zdravstva Sjeverne Makedonijne, ali kako bi se izbjegla pogrešna tumačenja, razmatraju se predložene izmjene koje dolaze od stručnjaka iz oblasti estetske medicine, koji upozoravaju na zloupotrebe i rizike.
"Jedna pacijentica je kupila filer, gledala na YouTube-u kako se ubrizgava i sama se bockala pred ogledalom kod kuće – došla je s iskrivljenim ustima", ispričao je doktor Igor Peev, specijalista plastične i rekonstruktivne hirurgije.
Ipak, nisu svi dovoljno hrabri da sami sebi ubrizgaju botoks ili filer – injekciju, najčešće na bazi hijalurona, kojom se popunjavaju bore radi efekta podmlađivanja ili se povećava volumen određenih dijelova tijela. Međutim, sve više ljudi se odlučuje za neprovjerene opcije zbog nižih cijena i lake dostupnosti.
Kako bi ponudili nižu cijenu, oni koji rade "na crno" koriste jeftinije materijale. Neodgovarajući fileri se prepakiraju u male špriceve i prodaju kao kvalitetni, iako su kupljeni preko AliExpressa ili Temua.
Pacijentice najčešće kriju gdje su se "bockale", svjedoči hirurg, koji kaže da su najrizičnija grupa djevojke od 18 do 30 godina.
"Jedna pacijentica je imala gotovo potpuno spuštene očne kapke nakon aplikacije botoksa. Insistirao sam da mi kaže gdje se to dogodilo, a ona mi je rekla: 'U frizerskom salonu, ali ne želim reći kojem'. Posljednjih mjeseci ima mnogo nadriljekara, među njima i novopečeni doktori iz zemlje i inostranstva, posebno doktori iz Kosova. Moguće je da su i lažni doktori – dolaze s licencama napisanim na stranim jezicima. Ne znaju na vrijeme prepoznati nuspojave niti ih adekvatno tretirati", upozorava dr Peev.
Da botoks ili filer ne smije da aplicira bilo ko i bilo gdje, već isključivo stručno lice, slaže se i influenserka Mia Kostova.
Ona navodi da takve tretmane obavlja kod stomatologa koji ima dodatnu edukaciju iz oblasti lica i aplikacije filera.
"Mlade djevojke, po mom mišljenju, ne bi ni trebalo da započinju s takvim zahvatima, ali ako se već odluče, veoma je važno da tačno znaju šta se koristi i da iza ordinacije stoje odgovarajući sertifikovani doktori. Sve ostalo tipa – dođi u tri, dok se radi frizura ćemo te bocnuti – za mene je neprihvatljivo i apsolutno apelujem na sve da nikada ne pristaju na to, bez obzira na cijenu. Jer cijena onoga što se kasnije može dogoditi je mnogo veća", kaže Kostova.
Šta može da se dogodi?
Dvadesettrogodišnja djevojka s nekrozom – odumiranjem tkiva na dijelu nosa zbog neadekvatne aplikacije filera u regiji gdje ne bi smio da se stavlja – posljednji je slučaj nuspojave s kojom se susreo hirurg Peev.
Kod nje je primijenjena hitna metoda za rastvaranje filera kako bi se spriječila infekcija.
Može doći do anafilaktičkog šoka kao alergijske reakcije. Još gore je sljepilo uslijed začepljenja krvnog suda, a moguć je i razvoj sepse, upozoravaju stručnjaci.
I influenserka Kostova kaže da je bila svjedok dramatičnog ishoda u svojoj okolini.
"Prijateljica je završila sa ozbiljnom infekcijom nakon ubrizgavanja hijalurona u zadnjicu. To nije igra i apsolutno podržavam doktore koji se bore protiv ovog kriminala", dodaje Kostova.
Da se tačno zna ko šta smije da radi
Udruženje za estetsku medicinu (ZEM), Makedonska asocijacija plastičnih, rekonstruktivnih i estetskih hirurga (MAPREKS) i Udruženje dermatovenerologa Makedonije (ZDM) u februaru su zatražili izmjene Zakona o javnom zdravlju kako bi se preciznije regulisala njihova djelatnost – odnosno da se tačno zna ko smije da obavlja estetske intervencije.
Iz udruženja smatraju da zastarjelost i nepreciznost Zakona omogućavaju neadekvatnu primjenu i ugrožavaju zdravlje pacijenata kada medicinske zahvate izvode osobe koje nisu medicinski stručnjaci.
Ministarstvo zdravstva odgovorilo je Radiju Slobodna Evropa (RSE) da se prijedlozi i rješenja koja su dostavila stručna udruženja trenutno razmatraju.
Prema njihovim riječima, postojeći zakonski propisi – posebno Zakon o zaštiti zdravlja i Zakon o javnom zdravlju – dovoljno su jasni i nedvosmisleni kada je riječ o tome gdje i pod kojim uslovima se mogu obavljati zdravstvene djelatnosti.
"Međutim, kako bi se otklonile sve mogućnosti za pogrešna tumačenja i nezakonito obavljanje djelatnosti, prijedlog strukovnih udruženja pažljivo je analiziran i smatra se dobrom osnovom za rješavanje problema u ovoj oblasti, jer nudi sveobuhvatan profesionalni i stručni okvir za regulisanje estetskih medicinskih procedura", saopštilo je Ministarstvo.
Dodali su i da su, radi jasnije i detaljnije zakonske regulative, već formirane radne grupe, dok istovremeno ostaje na snazi zakonska obaveza nadzora i inspekcijskih kontrola koje sprovodi Državni sanitarni i zdravstveni inspektorat.