Bijes građana Viterba, gradića sjeverno od Rima, okončao je najduži izbor pape u historiji Rimokatoličke crkve, a upravo tada je prvi put nastala riječ – konklava.
Konklava u Viterbu u 13. vijeku bila je ključni događaj u historiji izbora papa, koja je trajala gotovo tri godine – tačno 1.006 dana – zbog dubokih podjela među kardinalima oko izbora novog poglavara crkve.
Viterbo se danas smatra i rodnim mjestom modernih konklava, gdje su kardinali zatvoreni na jednom mjestu sve dok ne izaberu papu, često kroz pregovore i kompromise.
U novembru 1268. godine, kardinali su se okupili u Viterbu kako bi izabrali nasljednika pape Klementa IV., ali su ostali duboko podijeljeni u dvije frakcije i nisu uspjeli postići dogovor sve do septembra 1271.
Drastične mjere
Dok su kardinali odugovlačili u Viterbu, frustracija građana je rasla zbog izostanka napretka, budući da su političke i lične podjele usporavale izbor.
Podjele su proizilazile iz lojalnosti kardinala suprotnim stranama – uglavnom pristalicama papstva i Svetog rimskog carstva, a dodatno su bile komplikovane porodičnim vezama, što je činilo dogovor gotovo nemogućim.
Kako su lokalni građani morali finansirati boravak kardinala, odlučili su primijeniti radikalne mjere.
Kardinali su prvo zaključani u Papinsku palatu u Viterbu, što je dalo ime konklava – od latinskog cum clave, što znači "s ključem".
"Kardinali su nam ostavili veoma važan zapis, pergament datiran od 8. juna 1270. godine, u kojem se navodi da su zatvoreni unutar palazzo discoperto – palate bez krova", kaže Elena Cangiano, arheologinja iz srednjovjekovne Papinske palate u Viterbu.
Prema usmenoj predaji, kardinali su na kraju podizali šatore unutar te palate bez krova.
"To, navodno, potvrđuju i rupe pronađene na podu sale, koje bi mogle biti ostaci od stubova šatora", dodaje Cangiano.
Građani su potom ograničili obroke kardinalima na samo hljeb i vodu.
Kada ni to nije pomoglo, počeli su skidati krov sale gdje su se kardinali nalazili, izlažući ih vremenskim neprilikama.
Ti ekstremni uslovi trajali su tri sedmice, nakon čega je kardinalima bilo dopušteno da koriste i druge prostorije palate, ali nisu smjeli napustiti zgradu.
Tek nakon 15 mjeseci, izabran je papa Grgur X.
To je bio najduži izbor pape u historiji.
Kako bi se spriječilo ponavljanje istog scenarija, Grgur X. izdao je apostolsku konstituciju Ubi Periculum, kojom su uvedena stroga pravila o zatvaranju kardinala tokom konklave.
Grgurov izbor smatrao se kompromisom koji je ujedinio podijeljeni Kardinalski zbor.
Moderna konklava
Zato se konklava u Viterbu smatra prekretnicom u historiji izbora papa. Pravila uspostavljena tada postala su temelj savremenih procedura pri izboru poglavara Rimokatoličke crkve.
Grgur X. odredio je da kardinali imaju samo jedan obrok dnevno, a kasnije su ograničeni na hljeb, vodu i vino – kako bi se ubrzao proces odlučivanja.
Međutim, papa Hadrijan V. nekoliko godina kasnije je ukinuo ta pravila.
Fabrizio Cardoni (61), rođen i odrastao u Viterbu, smatra da je ova historijska uloga grada stvar ponosa.
"To je dio naše historije", kaže. "Zato nam je jako stalo do našeg srednjovjekovnog naselja, do Papinske palate, koja je zaista prelijepa i, recimo, gotovo jedinstvena."
Cristina Giusio, turistkinja iz sjeverne Italije, bila je oduševljena pričom o konklavi nakon što je obišla Papinsku palatu.
"To je zaista fascinantno. Nisam znala da je prva konklava održana ovdje, tako da je ovo pravo iznenađenje", rekla je.
Historičari koji se bave Vatikanom ističu da moderne konklave još uvijek duguju Viterbu neka od svojih ključnih obilježja, uključujući kraće trajanje.
Naslijeđe Viterba moglo bi ponovo imati uticaja i u konklavi koja počinje u srijedu, 7. maja, u Sikstinskoj kapeli u Rimu, kako bi se trebao birati nasljednik pape Franje.
"Hajde da kažemo da se danas rokovi gotovo sigurno poštuju, zahvaljujući upravo onome što se desilo u Viterbu", kaže Cangiano. "U novije vrijeme izbor pape obično ne traje dugo."
