U Rumuniji se održavaju predsjednički izbori, koji se ponavljaju poslije poništenja prošlogodišnjih izbora, što je zemlju, članicu EU i NATO, uvelo u najtežu političku krizu u posljednjih nekoliko decenija.
U trci za nasljednika predsjednika Klausa Iohannisa je 11 kandidata, a ako niko od njih ne osvoji apsolutnu većinu glasova, drugi krug izbora bit će održan 18. maja.
Birališta će biti zatvorena u 21 sat.
Do 10 sati po lokalnom vremenu glasalo je oko 10 posto birača, prema navodima Centralne izborne komisije, a 425.000 glasova došlo je od glasača iz inostranstva.
George Simion, krajnje desni euroskeptik, vodi prema istraživanjima javnog mnijenja uoči prvog kruga glasanja, pet mjeseci nakon što je Ustavni sud poništio predsjedničke izbore nakon tvrdnji da je Rusija vodila koordinisanu online kampanju u korist desničarskog populiste Calina Georgescua, što je Moskva demantovala.
Prema anketama, krajnje desničarski George Simion će ući u drugi krug, vjerovatno protiv gradonačelnika Bukurešta Nicusora Dana, ili kandidata vladajuće koalicije Crina Antonescua.
Simion se pojavio u nedjelju na glasačkom mjestu u glavnom gradu Bukureštu uz Calina Georgescua.
"Mi smo ovdje sa samo jednom misijom, povratak ustavnog poretka, povratak demokratije. Nemam drugog cilja nego prvo mjesto za rumunski narod", rekao je Simion.
Georgescu je nazvao ponovljene izbore "prevarom onih čija je jedina državna politika varanje", ali je rekao da je došao da "ukaže na snagu demokratije, snagu glasanja koji zastrašuje sistem".
Poslije glasanja, Nicusor Dan, 55-ogodišnji matematičar i bivši antikorupcioni aktivista koji je 2016. osnovao partiju Spasiti Rumuniju (USR) i koji zastupa pro-EU politiku, rekao je da je glasao "za nadu za novi početak za Rumuniju.
"Glasao sam sa realizmom jer Rumunija prolazi kroz teško vrijeme", rekao je Dan.
Centrista Antonescu (65), koji se tokom kampanje zalagao za zadržavanje prozapadne orijentacije Rumunije, rekao je da je glasao za "ujedinjenu Rumuniju, jaku Rumuniju, dostojanstvenu Rumuniju".
Nepovjerenje u vlasi ostaje rasprostranjeno, posebno među onima koji su prošle godine glasali za Georgescua, što je dosta veliki broj birača koje je Simion nastojao da privuče.
Izbori su trenutak raskršća za Rumuniju koja nastoji da povrati svoju demokratiju i zadrži svoje geopolitičke saveze, koji su postali nategnuti od fijaska poništavanja izbora.
Novi predsjednik će naslijediti Klausa Iohannisa, predsjednika Rumunije od decembra 2014. do februara 2025. godine. Iohannisu je drugi mandat produžen pošto je Ustavni sud poništio predsjedničke izbore, ali je on u februaru ipak podnio ostavku pod pritiskom više opozicionih, pretežno desničarskih stranaka.
Ponavljanje predsjedničkih izbora je zaustavilo aktivnosti vlade na smanjenju najvećeg budžetskog deficita u EU, zbog čega Rumuniji prijeti opasnost od pada kreditnog rejtinga na nivo ispod investicionog, piše Reuters.
Naredni predsjednik će se suočiti i sa ekonomskim posljedicama potencijalnog trgovinskog rata i sa pritiskom da poveća izdvajanja za odbranu.
Vjerovatno će nastojati i da poboljša odnose sa Washingtonom nakon što su članovi Trumpove administracije kritikovali poništavanje prošlogodišnjih izbora.
