S obzirom na to da izraelski zračni napadi ne pokazuju znakove usporavanja šesti dan, hiljade ljudi bježe iz Teherana, stvarajući prometne gužve i nestašicu goriva dok se kreću prema sjeveru tražeći utočište u dijelovima zemlje za koje se nadaju da su sigurni. Za mnoge to nije dovoljno.
Sjeverni granični prijelazi - Iran dijeli granice u regiji s Turskom i Azerbejdžanom, kao i Armenijom - preplavljeni su onima koji žele napustiti Iran, bojeći se da nijedno mjesto unutar zemlje nije sigurno.
U Agaraku, na armenskoj strani granice s Iranom, lokalno stanovništvo kaže da se uobičajeno malo prenapuhavanje pretvorilo u potop.
"Nijedan grad nije siguran jer su posvuda vojni objekti i objekti Islamske revolucionarne garde [Korpusa] i oružje", rekao je Amir Nikki za Armenski servis Radija Slobodna Evropa (RSE), lokalno poznat kao Radio Azatutyun.
Nikki živi u Velikoj Britaniji, ali njegova porodica živi u centralnom gradu Isfahanu, blizu nuklearnih postrojenja za koja Izrael tvrdi da ih cilja u pokušaju neutraliziranja iranskog nuklearnog programa.
Izrael i mnogi njegovi zapadni saveznici optužuju Iran da pokušava izgraditi nuklearno oružje. Teheran je žestoko odbacio optužbe, rekavši da je njegov atomski program isključivo u civilne svrhe.
U svakom slučaju, Nikkijeva porodica se našla u unakrsnoj vatri.
"Veoma su [anksiozni]. U stresnoj su situaciji. Ne mogu disati, ne mogu jesti, ne mogu piti. U šoku su. Ne mogu spavati", rekao je nakon što je prešao u Armeniju više od 1.100 kilometara od Isfahana.
Otkako je Izrael 13. juna pokrenuo zračne napade na ciljeve širom Irana, obje strane su odgovorile valovima napada koji su pogodili i vojne i civilne zgrade, ostavljajući za sobom mnoge mrtve.
Ali situacija u Iranu je znatno gora s obzirom na izraelsku vojnu prednost.
Nasilje je dovelo cijeli Bliski istok – koji je već na ivici zbog 20 mjeseci dugog izraelskog rata u Gazi – na rub sveopćeg rata.
Većina Iranaca koji prelaze u Armeniju – i muškarci i žene – izbjegavali su govoriti pred kamerama zbog straha od mogućih posljedica islamskog režima. Većina onih koji bježe iz Irana čini se da su žene i starije osobe.
Na kontrolnom punktu Agarak, armenski taksisti kažu da se jedva nose s prilivom ljudi radeći u smjenama tokom cijelog dana, nudeći usluge prijevoza onima koji ulaze u zemlju i trebaju ići u različitim smjerovima.
Kažu da ne prelaze granicu samo Iranci. Mnogi su građani drugih zemalja koji bježe od rata.
Broj prelazaka 'vjerovatno će rasti'
Dopisnici Radija Farda na terenu izvijestili su da su vidjeli grupe azijskih građana među onima koji ulaze u Armeniju.
Jedan od njih smatra da će, kako sukob između Izraela i Irana nastavlja eskalirati, broj ljudi koji prelaze u Armeniju "vjerovatno rasti".
Ismail, koji je tražio da se ne navodi njegovo prezime, Iranac je koji živi u Njemačkoj.
Rekao je da je morao na naporno putovanje do Agaraka jer su letovi iz zemlje otkazani iz sigurnosnih razloga.
Nada se da se borbe neće pretvoriti u sveopšti rat, bojeći se kako bi to moglo uticati na njegove rođake koji su još uvijek u Iranu.
"Ne mislim da dolazi rat. Amerika i Evropa će se zalagati za prekid [neprijateljstava]", kaže on.
Do tada, Ismail kaže da je sve što sada, kada je izvan zemlje, ostati u kontaktu sa svojom porodicom i izdaleka se nadati da će biti sigurni.