Porastom upotrebe interneta raste i sajber nasilje mađu madima u Crnoj Gori koje lako može biti uvod u ono stvarno fizičko.To je bio povod da Nevladina organizacija Prima u saradnji sa Australijskom ambasadom organizuje okrugli sto o ulozi civilnog i javnog sektora u borbi protiv vršanjačkog nasilja na internetu.
O prevenciji “on line” nasilja među mladima projektom “Friend Request” učesnicima okruglog stola najprije je govorila koordinatiorka projekta, psihološkinja Aida Perović Ivanović iz Nevladine organizacije Prima. Cilj je da se podignu svi kapaciteti društva, od škole do kuće, od javnog i civilnog sektora u borbi protiv virtuelnog nasilja.
"Ovaj problem svakako nije zanemarljiv i sve je više prisutan. Svjedoci smo svi, makar putem medija koliko smo samo u nazad godinu imali slučajeva pozivanja na tuče, prijetnji i govora mržnje preko interneta koji nas kao društvo, kao cjelinu pogađa sve više", kaže Aida Perović Ivanović.
Perović Ivanović najavljuje kako će biti organizovana brojna savjetovališta ali i radionice u 40 osnovnih i srednjih škola u Crnoj Gori u cilju senzibilisanja javnosti i podizanja svijesti prema toj vrsti agresije:
"Postavljanje snimaka, fotografija na društvenim mrežema koje nijesu vaše vlasništvo a koje ostavljaju vrlo ružnu, malicioznu sliku o vašim prijateljima. To jeste nasilje i to nije način da se neko našali već da nanese zlo i taj način može da rezultira od toga da se neko osjeća ozlojeđeno do fatalnih ishoda."
Doktorka Ljiljana Bogavac iz Beogradskog Incest trauma centra naglasila je kako je sajber nasilje često prisutno u formi seksualnog uznemiravanja i zlostavljanja i kako može da indukuje ono stvarno. O značaju prevencije kaže.
"Ne postoji bilja prevencija seksualnog nasilja od učenja o ovoj temi od vrtića do fakulteta. U Srbiji u vrtićima, osnovnim i srednjim školama još uvek ne postoji zvaničan čas, lekcija u razredu ili prostor u nekom udžbeniku o seksualnom nasilju. Tokom posljednjih pet godina Incest - trauma centar Beograd provodi svoju inicijativu da se ova tema uvede u nacionalni, školski nastavni plan i program i u udžbenike."
I Milica Žugić iz Crnogorskog omladinskog foruma ističe kako nam on-line prostor daje nove mogućnosti ali i donosi nove opasnosti i kako se na internetu lako može postati žrtva ali i kako mi lako možemo kršiti ljudska prava. Tome doprinosi govor mržnje čiji se primjeri objavljuju na web stranici non hate speech. Na pitanje koja grupacija mladih je najčešće na udaru odgovara:
"Najviše mržnje i takvog govora u posljednje vrijeme odnosi se na LGBT populaciju, u vezi sa situacijom nakon Prajda. Najviše negativnih komentara se odnosi na to. Ti komentari su najviše zastupljeni na Fejsbuku ali i na nekim onlajn medijima."
Osim prevencije i edukacije po školama i institucijama u javnom i civilnom sektoru nezaobilzna je i uloga roditelja u sprječavanju vršnjačkog nasilja.
Evo kako razmišljaju majke .
I na kraju poruka onih na koji se čitava priča odnosi i koji mogu biti potencijalne žrtve sajber nasilja:
O prevenciji “on line” nasilja među mladima projektom “Friend Request” učesnicima okruglog stola najprije je govorila koordinatiorka projekta, psihološkinja Aida Perović Ivanović iz Nevladine organizacije Prima. Cilj je da se podignu svi kapaciteti društva, od škole do kuće, od javnog i civilnog sektora u borbi protiv virtuelnog nasilja.
"Ovaj problem svakako nije zanemarljiv i sve je više prisutan. Svjedoci smo svi, makar putem medija koliko smo samo u nazad godinu imali slučajeva pozivanja na tuče, prijetnji i govora mržnje preko interneta koji nas kao društvo, kao cjelinu pogađa sve više", kaže Aida Perović Ivanović.
Perović Ivanović najavljuje kako će biti organizovana brojna savjetovališta ali i radionice u 40 osnovnih i srednjih škola u Crnoj Gori u cilju senzibilisanja javnosti i podizanja svijesti prema toj vrsti agresije:
"Postavljanje snimaka, fotografija na društvenim mrežema koje nijesu vaše vlasništvo a koje ostavljaju vrlo ružnu, malicioznu sliku o vašim prijateljima. To jeste nasilje i to nije način da se neko našali već da nanese zlo i taj način može da rezultira od toga da se neko osjeća ozlojeđeno do fatalnih ishoda."
Doktorka Ljiljana Bogavac iz Beogradskog Incest trauma centra naglasila je kako je sajber nasilje često prisutno u formi seksualnog uznemiravanja i zlostavljanja i kako može da indukuje ono stvarno. O značaju prevencije kaže.
"Ne postoji bilja prevencija seksualnog nasilja od učenja o ovoj temi od vrtića do fakulteta. U Srbiji u vrtićima, osnovnim i srednjim školama još uvek ne postoji zvaničan čas, lekcija u razredu ili prostor u nekom udžbeniku o seksualnom nasilju. Tokom posljednjih pet godina Incest - trauma centar Beograd provodi svoju inicijativu da se ova tema uvede u nacionalni, školski nastavni plan i program i u udžbenike."
I Milica Žugić iz Crnogorskog omladinskog foruma ističe kako nam on-line prostor daje nove mogućnosti ali i donosi nove opasnosti i kako se na internetu lako može postati žrtva ali i kako mi lako možemo kršiti ljudska prava. Tome doprinosi govor mržnje čiji se primjeri objavljuju na web stranici non hate speech. Na pitanje koja grupacija mladih je najčešće na udaru odgovara:
"Najviše mržnje i takvog govora u posljednje vrijeme odnosi se na LGBT populaciju, u vezi sa situacijom nakon Prajda. Najviše negativnih komentara se odnosi na to. Ti komentari su najviše zastupljeni na Fejsbuku ali i na nekim onlajn medijima."
Osim prevencije i edukacije po školama i institucijama u javnom i civilnom sektoru nezaobilzna je i uloga roditelja u sprječavanju vršnjačkog nasilja.
Evo kako razmišljaju majke .
I na kraju poruka onih na koji se čitava priča odnosi i koji mogu biti potencijalne žrtve sajber nasilja: