Dostupni linkovi

BiH nije uplatila 56 miliona eura Viaductu na Kanalske otoke


Srđan Amidžić, ministar financija i trezora BiH, na konferenciji za medije u Banjoj Luci, 10. 7. 2025.
Srđan Amidžić, ministar financija i trezora BiH, na konferenciji za medije u Banjoj Luci, 10. 7. 2025.

Oko 56 miliona eura već pet dana stoji na podračunu Ministarstva financija i trezora Bosne i Hercevine.

Novac je namijenjen za isplatu odštete slovenskoj firmi Viaduct, koja je tužila BIH zbog poništavanja koncesije koju je izdala vlada bh. entiteta Republika Srpska za izgradnju dvije hidroelektrane na rijeci Vrbas 2013. godine.

Ministar financija BiH, Srđan Amidžić, odbija potpisati isplatu novca od putarina, koji je Centralna banka BiH prebacila prije pet dana na račun ovog ministarstva, postupajući po odluci visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.

Ministar, inače kadar Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, tvrdi da su zastupnici slovenske firme dostavili broj računa na Kanalskim otocima, poreznom raju između Francuske i Engleske.

"Neću da idem u zatvor", kazao je Amidžić na konferenciji za medije u Mostaru 22. jula.

Uplatu na taj račun smatra nezakonitom, jer Europska unija klasificira Kanalske otoke kao "porezni raj" i tvrdi da "nema korespondentne banke u EU preko koje bi se mogla izvršiti isplata".

U Schmidtovoj odluci nije naveden rok za isplatu odštete prema Viaductu, već samo rok od sedam dana za raspodjelu sredstava od putarina.

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, Sarajevo, 4.6.2025.
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, Sarajevo, 4.6.2025.

Ured visokog predstavnika (OHR) pojasnio je da odluka Christiana Schmidta ne zahtijeva isplatu na bilo koji određeni račun.

"Naprotiv, prilikom isplate sredstava, ministar, ili njegov zamjenik, ako ministar to ne učini, treba provesti temeljite provjere", naglasio je OHR.

Ni ministar Amidžić niti njegov zamjenik Hasanović nisu odgovarali na pozive Radija Slobodna Evropa, a nije odgovoreno ni na službeni upit upućen na adresu ministarstva financija.

Pravni zastupnici Viaducta u BiH odbili su govoriti na ovu temu. Ranije su za RSE kazali kako su nudili vlastima Republike Srpske nagodbu da će odustati od tužbe ako se Viaductu oko 11,4 miliona eura odštete, što je Vlada RS odbila.

Ukupna odšteta prema Viaductu od tad se, s arbitražnim troškovima i kamatama, upeterostručila.

Gdje BiH treba uplatiti novac?

Prema poslovnim registrima u entitetima Federacija BiH i Republika Srpska, u koje je RSE imao uvid, firma Viaduct na postoji u BiH.

Boris Goljevšček i Vladimir Zevnik, koji su tužili i dobili spor protiv BiH pred sudom u Washingtonu, nemaju registriranu firmu u ovoj zemlji.

Njihova firma Viaduct u Sloveniji je s 31. decembrom 2024. godine prijavila gubitak od oko 134.000 eura.

U financijskom izvještaju je prijavila i potraživanja od blizu 49 miliona eura, što se podudara s odštetnim zahtjevom od BiH s do tad obračunatim kamatama.

Ministar Srđan Amidžić je na nekoliko konferencija za medije kazao kako su im pravni zastupnici Viaducta dostavili broj računa za isplatu odštete na Kanalskim otocima, a ne na račun u Sloveniji.

Kanalski otoci su ovisili o ribarstvu i turizmu, a u proteklih pet decenija postali su jedno od glavnih offshore financijskih središta.

Danas većina bruto domaćeg proizvoda (BDP) Kanalskih otoka, procijenjenog na oko 12,6 milijardi eura u 2024. godini, dolazi od financijskih usluga.

Često se uspoređuju s "poreznim rajevima" na otocima Man ili Cipar.

Prema Svjetskoj banci, te usluge snažno su usmjerene na nerezidente kojima se nude niski ili nulti porezi uz brzo osnivanje firmi.

Bankarska tajna dugo je bila glavna značajka, ali je to ublaženo i pojačane su kontrole provjere osnivača firmi pod pritiskom Europske unije i međunarodnih regulatora.

Iako nisu na crnoj listi EU-a, transakcije koje uključuju Kanalske otoke često se suočavaju sa strožim provjerama usklađenosti, navodi Svjetska banka, a europske banke, vlade i centralne banke "često" odbijaju transakcije prema Kanalskim otocima.

Što je do sad urađeno po Schmidtovoj naredbi?

Visoki predstavnik u BiH odluke donosi na osnovu Bonnskih ovlasti i, po Krivičnom zakonu BiH, njegove odluke su obavezujuće.

Onaj ko ih ne poštuje suočava se sa zatvorskom kaznom i zabranom obavljanja javnih funkcija. Po tom članu zakona sudi se predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku koji je nepravomoćno osuđen i čeka se konačna presuda.

Predsjednik RS-a Milorad Dodik, Istočno Sarajevo, 24.4.2025.
Predsjednik RS-a Milorad Dodik, Istočno Sarajevo, 24.4.2025.

Prema Schmidtovoj naredbi u slučaju Viaduct, ako državni ministar financija odbije provesti tu odluku, to mora učiniti njegov zamjenik.

Zamjenik ministra financija BiH Muhamed Hasanović, iz Socijaldemokratske partije BiH koja je vladajuća iz entiteta Federacija BiH, naložio je otvaranje posebnog podračuna za isplatu duga prema Viaductu 18. jula, dan nakon Schmidtove odluke.

Centralna banka BiH prebacila je na taj podračun oko 56 miliona eura od putarina koji su trebali pripasti RS-u, čime je Schmidtova odluka djelomično provedena.

Sada taj novac stoji nad tih sredstvima kao i prijetnja ovrhom nad računima BiH u zemlji i inozemstvu, uključujući i račune BHANSA-e koja kontrolira letove nad BiH, kao i drugom državnom imovinom.

XS
SM
MD
LG