Dok se ruski predsjednik Vladimir Putin i američki predsjednik Donald Trump pripremaju za sastanak na Aljasci, na samitu visokog rizika radi razgovora o okončanju rata u Ukrajini koji traje već 43 mjeseca, dubok osjećaj nelagode obuzima evropske prijestonice, posebno Kijev.
Sastanak 15. avgusta između dvojice lidera, njihov prvi otkako se Trump vratio na predsjedničku funkciju u januaru, mogao bi preoblikovati ne samo buduće granice Ukrajine, već i evropsku bezbjednost – bez da Kijev ili Brisel učestvuju u procesu donošenja odluka.
Trump je okončanje sukoba – najvećeg u Evropi od Drugog svjetskog rata – postavio kao glavni prioritet svoje spoljne politike. Trump, koji vjeruje u svoje sposobnosti pregovaranja i blizak odnos s Putinom, smatra da bi direktan sastanak, najavljen prije samo sedam dana, mogao biti ključ za postizanje dogovora.
Od tada su zapadni zvaničnici i stručnjaci izrazili zabrinutost da će Trump, koji izbjegava tradicionalne diplomatske procedure u korist sklapanja dogovora, biti nadmudren od strane Putina, koji ima više od četvrt vijeka iskustva u pregovorima sa zapadnim liderima.
Iznenadna najava samita natjerala je ukrajinske i evropske lidere da nastoje doći do prilike za razgovor s američkim predsjednikom. Iako su evropski lideri odahnuli nakon konferencijskog poziva s Trumpom 13. avgusta, stručnjaci kažu da je neizvjesno na šta će 79-godišnji američki lider pristati u Aljasci.
"Mislim da zaista vrijedi istaći koliko je izuzetno to što postoji toliki stepen neizvjesnosti oko toga šta će proizaći iz ovog sastanka", rekla je Andrea Kendall-Taylor, viša saradnica i direktorka Programa za transatlantsku bezbjednost pri Centru za novu američku bezbjednost (CNAS).
Tramp, koji je godinama izražavao divljenje prema Putinu, oštro je kritikovao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u februaru tokom sastanka u Ovalnom kabinetu, što je šokiralo zapadni svijet.
Nekoliko mjeseci kasnije, Trump je usmjerio svoj bijes ka Putinu jer nije pristao na njegov zahtjev za 30-dnevnim prekidom vatre. Uprkos retorici i prijetnjama sankcijama, Trump do danas nije uveo nikakve kaznene mjere protiv Rusije. Kendall-Taylor je rekla da je to znak da Trampova naklonost i dalje ide u korist Rusiji i Putinu.
Zelenski je 14. avgusta boravio u Londonu, gdje je razgovarao o bezbjednosti s britanskim premijerom Keirom Starmerom, kao znak britanske podrške. On i drugi evropski lideri žele da osiguraju da se njihovi interesi uzmu u obzir kada se Trump i Putin sastanu.
Samit 'legitimira Putina'
U Moskvi, Putin je pohvalio Trumpove napore da okonča rat u kratkom video snimku koji je objavio Kremlj, rekavši da Bijela kuća ulaže "prilično energične i iskrene napore da zaustavi neprijateljstva" i da "postigne dogovore koji su u interesu svih uključenih strana".
Ipak, postoji mnogo skepticizma u vezi s pravim namjerama Kremlja, što prati visok nivo anksioznosti u Ukrajini.
"Već sama činjenica da se ovaj sastanak održava ne ide u korist Ukrajini", rekla je Olha Tokariuk, saradnica Programa za demokratsku otpornost pri Centru za analizu evropske politike (CEPA).
Suprotno važi za Rusiju, "jer to legitimizuje Putina," dodala je Tokariuk tokom konferencijskog poziva 14. avgusta. "On dobija sastanak s predsjednikom SAD-a na američkom tlu, bez ikakvih ustupaka s njegove strane."
Ključni trenutak
Takođe postoji skepticizam i da je prijetnja Putinu carinama dovoljna da obuzda njegove teritorijalne ambicije. Trump će morati da bude odlučan, rekao je Richard Haas, bivši visoki zvaničnik Stejt departmenta koji je učestvovao u mirovnim pregovorima u ime SAD-a tokom prethodnih administracija.
"Ako zaista želite da promijenite Putinovu računicu, morate mu jasno staviti do znanja da vrijeme ne ide u njegovu korist, [i] da će Rusija, nastavljajući ovaj rat, postepeno dobiti ono što želi", rekao je Has u intervjuu za američku televiziju CBS. "Sve što predsjednik Trump treba da kaže jeste: 'Vlade, to se neće desiti.'"
Razgovori dolaze u ključnom trenutku, dok je Trump sve frustriraniji zbog Putina, a ruski predsjednik ne pokazuje nikakve znakove popuštanja u vezi sa maksimalističkim zahtjevima Kremlja. Trump i Putin su do sada razgovarali telefonom šest puta, a glavni izaslanik Bijele kuće putovao je u Moskvu najmanje tri puta.
Trump je ranije izjavio da će, kako bi se sukob okončao, obje strane morati da razmijene teritorije, kako bi se zaustavila žestoka borba koja je odnijela desetine hiljada života s obje strane i raselila milione Ukrajinaca.
Međutim, francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da je Trump bio "vrlo jasan" tokom poziva 13. avgusta – da želi da se na samitu postigne prekid vatre, te da je jasno rekao da se o "teritorijalnim pitanjima koja se tiču Ukrajine... može pregovarati isključivo sa ukrajinskim predsjednikom".
"Trumpovo razmišljanje očigledno je bliže evropskom nego što su neki u početku strahovali", rekao je jedan evropski zvaničnik za RSE nakon tog poziva.
Trump je upozorio Rusiju na "veoma ozbiljne posljedice" ako ne zaustavi rat protiv Ukrajine, ali nije naveo detalje o posljedicama s kojima bi se Moskva mogla suočiti.
