Kineski lider Xi Jinping organizuje veliku vojnu paradu povodom 80 godina od završetka Drugog svjetskog rata, ali ovaj događaj nije samo posvećen prošlosti, već je dio šire strategije kojom Kina želi oblikovati svoju buduću ulogu na globalnoj političkoj sceni.
Na paradi 3. septembra očekuje se da će uz Xija stajati ruski predsjednik Vladimir Putin, sjevernokorejski lider Kim Jong Un i više od 24 drugih šefova država i vlada, uključujući one iz Bjelorusije, Irana i drugih zemalja.
Na paradu se gleda kao na prikaz vojne i diplomatske moći Pekinga, priliku da pokaže svoje najnovije oružje i potvrdi svoj status globalne sile koja je sposobna da parira Sjedinjenim Američkim Državama.
Međutim, analitičari tvrde da Kina parade poput ove vidi i kao dio dugoročne strategije da ojača svoju ulogu u kontekstu Drugog svjetskog rata i predstavi sebe kao čuvara međunarodnog poretka uspostavljenog nakon rata.
"Kina pokušava iskoristiti paradu kako bi promovirasa svoju verziju historije i pokazala kako se ta verzija uklapa u svijet koji danas želi stvoriti, svijet u kojem je ona vodeća sila", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Scott Kennedy, dugogodišnji stručnjak za Kinu i viši savjetnik u Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS) u Washingtonu.
Centralni elemenat kineske naracije o Drugom svjetskom ratu, koji ova zemlja obilježava kao završetak rata sa kapitulacijom imperijalnog Japana 1945. godine, jeste jačanje teritorijalnih tvrdnji Pekinga nad Tajvanom.
Tajvan je samoupravno ostrvo čiji je složen međunarodni status povezan s nizom poslijeratnih ugovora i građanskim ratom doveo do pobjede kineskih komunista nad nacionalistima, koji su 1949. pobjegli na ostrvo. Peking je obećao ujedinjenje s Tajvanom i nije isključio upotrebu sile.
"Kineski vojni ciljevi su primarno regionalni, s fokusom na dominaciju Azijsko-pacifičkog regiona i kontrolu nad Tajvanom", ističe Kennedy. "Kina želi da na paradi ima publiku sastavljenu od svjetskih lidera kako bi dobila potvrdu za ove ciljeve spoljne politike."
'Da bi imali budućnost, Rusija i Kina moraju imati prošlost'
Ključni partner Pekinga u ovom nastojanju je Putin, koji je već izazvao međunarodni poredak invazijom na Gruziju 2008., aneksijom Krima 2014. i invazijom na Ukrajinu 2022. godine.
Putin boravi u Kini od 31. avgusta, gdje je stigao na još jedan pažljivo isplaniran diplomatski događaj, samit Šangajske organizacije za saradnju (SCO).
Na skupu Kina okuplja niz vodećih nezapadnih lidera kako bi dobila podršku za svoje tumačenje globalnog poretka, suprotstavljajući zalaganje za multilateralizam nasuprot američkoj "transakcionoj" spoljnoj politici.
Xi je, u govoru sa svjetskim liderima na sjeveru Kine, pozvao zemlje da promovišu ono što je nazvao "ispravnom" perspektivom Drugog svjetskog rata i da podrže multilateralizam.
"Kina i Sovjetski Savez su bile glavne bojišnice tog rata u Aziji i Evropi", naveo je Xi u maju, prije posjete Moskvi, gdje je prisustvovao ruskoj paradi povodom Dana pobjede nad nacističkom Njemačkom.
"Te dvije zemlje bile su ključne u otporu japanskom militarizmu i njemačkom nacizmu, dajući presudan doprinos pobjedi u Svjetskom antifašističkom ratu", rekao je Xi.
Zajedno s Rusijom, Kina pokušava umanjiti ulogu SAD-a i predstaviti sebe kao glavnu silu otpora protiv Japana. Kina svoj "rat otpora protiv japanske agresije" računa još od 1931., gotovo deset godina prije nego što su Sjedinjene Države ušle u rat.
"Riječ je o ozbiljnoj rekonstrukciji svjetske historije u kojoj se Rusija i Kina postavljaju kao glavne snage u borbi protiv fašizma", ocjenjuje za RSE Claus Soong, analitičar berlinskog think tanka MERICS.
"Da bi imali budućnost, Rusija i Kina moraju imati prošlost", dodaje.
EU se distancira od Xijeve vojne parade
Prisustvo Putina na paradi, kao i njen fokus na Japan, ključnog saveznika Zapada, naveli su evropske diplomate u Pekingu da smanje svoje učešće i prisustvo na ovom skupu visokog profila.
Diplomate Evropske unije su za RSE izjavile da nijedan zvaničnik Unije neće prisustvovati paradi.
"Bojkotujemo paradu jer učestvuje Rusija, ali ne i događaje oko nje", rekao je visoki diplomata EU za RSE, tražeći anonimnost kako bi slobodno govorio za medije.
Pored problema u vezi sa Japanom i prisustvom Putina, zvaničnici EU izrazili su i kritike zbog podrške Pekinga ruskom ratu protiv Ukrajine, gdje Kina pomaže Moskvi isporukom robe dvostruke namjene koja ima vojnu upotrebu.
Nijedan lider Zapada neće biti među stranim šefovima država i vlada koji prisustvuju paradi, osim slovačkog premijera Roberta Fica.
Paradi će prisustvovati i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, čija zemlja teži članstvu u EU.
"Dobro je što se ovo dešava potpuno otvoreno – niko ne može reći da je Kina na neki način bliža nama", rekao je drugi diplomata EU za RSE.
"Žalosno je što je Srbija, kandidat za članstvo u EU, tamo, ali opet, nije iznenađenje. Jedno govore o usklađivanju s EU, a drugo rade", dodao je diplomata.
Kakva je kineska priča o Tajvanu i Drugom svjetskom ratu?
U svom posljednjem govoru povodom godišnjice od završetka Drugog svjetskog rata 2015. godine, koji je takođe obilježen vojnom paradom, Xi nije spomenuo Tajvan – što se poklopilo s periodom poboljšanih odnosa između Pekinga i Tajpeja.
Međutim, očekuje se da će Tajvan ove godine biti centralna tema njegovog govora.
Od 2015. Kina ima agresivniji nastup prema Tajvanu, a njena propaganda rutinski prikazuje tajvanskog predsjednika Lai Ching-tea kao opasnog separatistu.
Status Tajvana i dalje komplikuje narativ koji Xi pokušava preoblikovati u vezi s Drugim svjetskim ratom.
Iako su komunističke snage učestvovale u borbi protiv japanske invazije na Kinu, većinu borbi vodile su trupe nacionalističke vlade, poznate kao Republika Kina, koje su nakon poraza u građanskom ratu pobjegle na Tajvan.
Vlada Republike Kine, što je i danas zvanični naziv Tajvana, predvodila je poslijeratne pregovore, potpisala mirovni sporazum kao jedna od savezničkih sila i bila na vlasti 1945. kada je Tajvan predat nakon decenija vladavine Japada.
Narodna Republika Kina, kojom upravlja Komunistička partija, osnovana je tek 1949. godine i nikada nije imala kontrolu nad Tajvanom.
Ipak, Peking tvrdi da pobjeda u Drugom svjetskom ratu pripada svim Kinezima, uključujući i stanovnike Tajvana, te tumači mirovne sporazume kao osnovu za "povratak" Tajvana pod kinesku vlast.
Kako ističe Claus Soong, parada i Xijevi pokušaji promjene ratnog narativa prvenstveno su usmjereni na domaću publiku i zemlje Globalnog juga.
"Komunistička partija Kine pokušava stvoriti osjećaj zajedničkog identiteta", navodi on. "Vidjet ćemo u Xijevom govoru kako Kina pokušava da oblikuje historiju."
