Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa izjavio je 15. maja u Prištini da je potrebno smanjenje tenzija na sjeveru Kosova kako bi Evropska unija (EU) mogla ukinuti kaznene mjere protiv Kosova.
"Kao što znate, ove mjere su povezane s potrebom smanjenja tenzija u regiji i na sjeveru zemlje. Nadam se da će se ova deeskalacija dogoditi što je prije moguće. Nakon deeskalacije, možemo krenuti naprijed i ukinuti mjere", rekao je Costa, govoreći na zajedničkoj konferenciji za novinare s predsjednicom Kosova Vjosom Osmani.
EU je uvela kaznene mjere protiv Kosova 2023. godine - nakon povećanja tenzija na sjeveru zemlje - i nastavlja ih držati na snazi uz obrazloženje da Kosovo još nije učinilo dovoljno da deeskalira situaciju na sjeveru, koji je naseljen srpskom većinom.
Costa je dodao da se nada da "nedavni događaji ne predstavljaju novi trend, već izuzetak koji potvrđuje da ste posvećeni deeskalaciji situacije i napretku na evropskom putu i učešću u briselskom dijalogu."
Prošlog ljeta, tadašnji visoki predstavnik EU Josep Borrell preporučio je ukidanje mjera, opravdavajući to koracima koje je Kosovo poduzelo kako bi ispunilo uslove za njihovo ukidanje.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani spomenula je ovo u konferencijskom pozivu s Costom, rekavši da je Kosovo ispunilo zahtjeve bloka za ukidanje mjera.
"Kada su mjere poduzete, predstavljen je niz zahtjeva, koji su uključivali povratak za pregovarački sto, što se dogodilo; stvaranje nove pravne osnove za prijevremene izbore u sjevernim općinama, što se dogodilo; i organiziranje izbora tamo, što se dogodilo", rekla je Osmani.
Ona je, pak, kazala da razumije da je konsenzus unutar EU "komplikovan" i da se Kosovo mora obavezati na saradnju sa svakom državom članicom kako bi ih uvjerilo da ukinu mjere.
Pitanje mjera pokrenuto je nakon toga i na sastanku između Coste i vršioca dužnosti premijera Kosova Albina Kurtija, 14. maja uveče.
Kurtijev ured je u saopćenju naveo da je premijer zatražio od Coste "potpuno i trenutno ukidanje restriktivnih mjera EU protiv Kosova".
Integracija u EU i Briselski dijalog
Costa i Osmani su takođe razgovarali o ambicijama Kosova da se pridruži Evropskoj uniji i dijalogu između Kosova i Srbije o normalizaciji odnosa.
Osmani je rekla da je Kosovo "spremno da krene naprijed" na svom putu ka evropskim integracijama, jer "njegove institucije jačaju iz godine u godinu".
"Vrijeme je da se to pokaže ne samo riječima, već i kroz konkretne korake. Očekujemo da će tokom vašeg mandata biti otvoren put ka integraciji za Kosovo. Vrijeme je da se pozabavimo našim zahtjevom podnesenim u decembru 2022. godine kako bismo krenuli naprijed ka statusu kandidata za Kosovo", rekla je Osmani.
Kosovo je podnijelo zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji 15. decembra 2022. godine, ali njegov zahtjev još nije pregledan, te je kao rezultat toga jedina zemlja na Balkanu koja još nema status kandidata.
Costa je rekao da je proširenje EU sa šest zemalja Zapadnog Balkana "prioritet" bloka.
"Veoma smo posvećeni ovome. Ovo je najvažnija geopolitička stvar koju radimo i ovdje smo da to ispunimo i ovdje smo da radimo sa svakom zemljom na procesu pristupanja", rekao je Costa.
U međuvremenu, Kurti je zatražio od Coste aktivnu ulogu u slanju upitnika i dodjeljivanju statusa zemlje kandidata, saopćio je njegov ured.
Što se tiče dijaloga sa Srbijom, u kojem EU posreduje od 2011. godine, Osmani je rekla da se nada novom dahu s novim izaslanikom Peterom Sorensenom.
"Nadamo se da će donijeti novi dah uravnoteženim pristupom i jednakim tretmanom. Želimo da se ovaj proces završi međusobnim priznavanjem", rekao je Osmani.
Costa je rekao da je dijalog ključan za put Kosova i Srbije ka Evropskoj uniji.
"Kao što znate, od vitalnog je značaja postići stvaran i jasan napredak u ovom dijalogu kako bi se normalizovali odnosi između Kosova i Srbije. Imenovanjem Sorensena, vrijeme je da se iskoristi ova prilika i krene naprijed", rekao je Costa.
Costa posjećuje Kosovo u vrijeme kada kosovski zakonodavci nisu uspjeli formirati Skupštinu nakon izbora održanih u februaru, čak ni nakon 15 pokušaja. Vlada Albina Kurtija je i dalje na vlasti, u iščekivanju formiranja nove vlade nakon konstituisanja Skupštine.
Costa je stigao na Kosovo nakon boravka u Podgorici, gdje je, kako je rekao, Crna Gora mogla pristupiti EU do 2028. godine.
Dan ranije, posjetio je Srbiju i Bosnu i Hercegovinu.
Nakon Kosova, posjetit će i Sjevernu Makedoniju, kao i Albaniju, gdje će učestvovati na Samitu Evropske političke zajednice.
Lideri EU izabrali su Portugalca Antonija Costu za predsjednika Evropskog vijeća, a tu poziciju je preuzeo 1. decembra 2024. godine.
