Dve godine svedočenja, stotine svedoka i sud koji će odlučiti kako će se pamtiti Oslobodilačka vojska Kosova (OVK) i njeni vođe: Hašim Tači (Hashim Thaci), Kadri Veselji (Veseli), Jakup Krasnići (Krasniqi) i Redžep Seljimi (Rexhep Selimi). Četvorka, u pritvoru od 2020. godine, čeka presudu u Hagu, pošto su poslednje dve godine svedočenja bacile svetlo na njihove uloge i odgovornosti tokom i posle rata na Kosovu.
OVK je formirana početkom 1990-ih kao gerilska grupa koja se borila za prava Albanaca pod tadašnjim srpskim režimom. Tokom rata 1998-1999. ona je izrasla u glavnu snagu oružanog otpora.
Njeni politički lideri, uključujući Hašima Tačija, pojavili su se na međunarodnoj sceni početkom 1999. kada su učestvovali u pregovorima u Rambujeu. Tamo je OVK legitimisana kao pregovaračka strana u procesu čiji je cilj bio okončanje rata i otvaranje puta ka političkom rešenju za Kosovo.
Kada je Kosovo proglasilo nezavisnost 2008. godine Tači je bio premijer. Osam godina kasnije, izabran je za predsednika i bio je na toj funkciji do 2020. kada je podneo ostavku kako bi se suočio s optužbama Specijalnog suda u Hagu.
"Ni pod kojim okolnostima neću dozvoliti da se pred sudom pojavi predsednik Republike Kosovo. Zato, kako bih zaštitio integritet Predsedništva Republike Kosovo, integritet države Kosova, integritet i dostojanstvo građana Kosova, naroda Kosova, kao i poštovao partnerstvo s međunarodnom zajednicom, danas podnosim ostavku na funkciju predsednika Republike Kosovo", rekao je Tači 5. novembra 2020.
Pored Tačija, sudu su se predali i Kadri Veselji, koji je bio šef obaveštajne službe OVK, Jakup Krasnići – portparol, i Redžep Seljimi iz Glavnog štaba.
Optužnica protiv njih, potvrđena 26. oktobra 2020. i objavljena 5. novembra te godine, tereti svakog od njih za zločine protiv čovečnosti i ratne zločine počinjene između marta 1998. i septembra 1999. na Kosovu i severu Albanije.
Prema optužnici, njih četvorica su bila deo "zajedničkog kriminalnog poduhvata" i "imala su zajednički cilj da preuzmu i vrše kontrolu nad celim Kosovom sredstvima koja su uključivala zastrašivanje, zlostavljanje, primenu nasilja i nezakonito proterivanje onih koje su smatrali protivnicima".
Ti "protivnici" navodno su uključivali etničke manjine – Srbe, Rome i druge – kao i Albance koji nisu podržavali OVK. Sumnja se da su najmanje 102 osobe ubijene, dok se više od 20 smatra nestalima.
Optužnica se takođe poziva na komandnu odgovornost optuženih, zbog njihovih visokih rukovodećih pozicija u OVK, za zločine koje su počinile osobe pod njihovom kontrolom i članovi "zajedničkog zločinačkog poduhvata".
Četvorka je negirala krivicu i suđenje je počelo 3. aprila 2023. U uvodnoj reči na suđenju, vršilac dužnosti tužioca Aleks Vajting (Alex Whiting) rekao je da su "većinom žrtve optuženih bili njihovi sunarodnici kosovski Albanci".
"U svojom žaru da udare i eliminišu one koje su smatrali protivnicima, optuženi su podržavali i sprovodili politiku koja je često žrtvovala njihov sopstveni narod", rekao je Vajting.
Tokom dve godine, tužilaštvo je predstavilo stotine svedočenja: 117 pisanih i 125 svedoka koji su svedočili u sudnici.
"Otkako je došao 1998. godine, svojim očima sam video njegova (Tačijeva) dela... Hteo je da nas istrebi... Hteo je da nas istrebi... Nemamo vremena, jer imamo druge primere da pokažemo... Imam mnogo drugih primera. Ovo je istina... sa celom porodicom, njegova namera je bila da nas istrebi", rekao je Fadilj Geci (Fadil), svedok tužilaštva, u oktobru 2024.
Tačijeva odbrana počela je iznošenje dokaza 15. septembra ove godine. Krasnićijev tim je najavio dva svedoka u sudnici i dva pisana svedočenja, dok odbrane Veseljija i Seljimija nisu iznele dokaze.
Od svedoka odbrane – uglavnom visokih zapadnih zvaničnika s neposrednim saznanjima o događajima – prvi je bio Džejms Rubin (James), bivši pomoćnik državnog sekretara SAD.
Strategija odbrane bila je da argumentuje da OVK nije imala jasnu komandnu strukturu i da Tači, često van Kosova i u političkoj ulozi, nije imao autoritet nad njenim operacijama.
Rubin je svedočio tri dana zaredom, dok su u sudnici kao posmatrači bili prisutni i aktuelni zvaničnici američkog Stejt departmenta.
Rubin je svedočio da je Tači "imao nadređene od kojih je morao da traži odobrenje" i da je on "više bio javno lice za predstavljanje na Zapadu".
"Hašim Tači je morao da se obraća tim komandantima (OVK) za informacije, saznanja, odluke... Tako da sam ga video kako pokazuje poštovanje prema njima u vezi sa suštinskim pitanjima OVK", rekao je Rubin.
Njegovo svedočenje je podržao niz bivših zvaničnika koji su potom bili na klupi za svedoke – od Pola Vilijamsa (Paul Williams), bivšeg pravnog savetnika Kosova, do Veslija Klarka (Wesley Clark), generala koji je predvodio vazdušnu kampanju NATO-a protiv tadašne Jugoslavije 1999. godine.
"Sećam se da sam video Tačija jer je bio portparol. Bio je uredan, dobro obučen, izgledao je zapadnije od ostalih. Nije izgledao kao neko ko je bio u planini, boreći se godinu ili dve zaredom. Bilo je jasno da on nije bio nadležan", svedočio je Klark.
Klark je bio poslednji svedok odbrane, zaključivši svoje svedočenje 18. novembra. Dan kasnije, tokom konferencije o toku postupka, Tačijev advokat Ljuka Mišetić nagovestio je da bi odbrana mogla da zatraži dodatnog svedoka.
Ipak, odbrana i tužilaštvo su se složili da se konačni podnesci dostave do 30. januara sledeće godine, odnosno 60 dana posle završetka iznošenja dokaza. Takođe je navedeno da će završne reči tužilaštva, odbrane i predstavnika žrtava biti iznete posle predaje poslednjih podnesaka.
Portparol Specijalnog suda Majkl Dojl (MIchael Doyle) rekao je za RSE da "pravila nalažu da sudije moraju doneti presudu u roku od 90 dana od zatvaranja postupka – osim u slučajevima kada okolnosti zahtevaju više vremena".
Pravni stručnjak Mark Elis (Ellis) očekuje da će presuda biti objavljena na proleće ili početkom leta. On ocenjuje da je slučaj u tački ravnoteže: postojeći dokazi omogućavaju i mogućnost osude, ali i oslobađajuću presudu. Sve će zavisiti od toga kako će sudije protumačiti komandnu strukturu OVK, rekao je on.
"Svako svedočenje se ocenjuje pojedinačno, na osnovu verodostojnosti, tačnosti, doslednosti, a ne na osnovu toga koja je strana pozvala svedoka. Sudije uzimaju u obzir faktore kao što su ponašanje svedoka, koherentnost iskaza, mogući interesi ili predrasude, kao i način na koji se svedočenje držalo tokom unakrsnog ispitivanja u sudnici", objasnio je za RSE Elis, direktor Međunarodne advokatske komore.
Na ovom suđenju, tužilaštvo i odbrana ponudili su dva potpuno suprotna narativa o OVK: prvi ju je predstavio kao strukturiranu organizaciju s komandnim lancem do Tačija, dok ju je drugi predstavio kao gerilsku grupu bez formalne hijerarhije.
Elis kaže da u slučajevima poput ovog sudije moraju da procene verodostojnost svake verzije, jer često obe strane mogu sadržati elemente istine. On dodaje da su pravni standardi takođe presudni u ovom procesu.
"Na primer, međunarodno pravo o komandnoj odgovornosti i 'zajedničkom kriminalnom poduhvatu' ne zahteva nužno konvencionalnu vojnu hijerarhiju; dovoljna je efikasna kontrola ili funkcionalna organizacija za sprovođenje zajedničkog plana. Sudije će ispitati da li su Tači i drugi imali efikasnu kontrolu nad onima koji su počinili nedela", kaže Elis.
A dokazivanje postojanja hijerarhije – formalne ili de fakto – i određivanje uloge svakog optuženog u njoj biće ključno za utvrđivanje krivične odgovornosti, zaključuje Elis.
Ovo suđenje je do sada najvažnije za Specijalni sud, koji je deo međunarodnih napora da se istraže unutrašnji sukobi na Kosovu tokom i posle rata za nezavisnost Kosova krajem devedesetih.
Kakva god da bude odluka, očekuje se da će odjeknuti i van Kosova – možda čak i u SAD, jer, kako je Rubin istakao u svom svedočenju, Tači je godinama tesno sarađivao s Vašingtonom po pitanju mira i nezavisnosti.
Kada je posetio Belu kuću 2010. godine, tadašnji potpredsednik SAD Džo Bajden (Joe Biden) nazvao ga je "kosovskim Džordžom Vašingtonom".
- Ričard Grenel (Richard Grenell), koji je bio specijalni izaslanik za pregovore o normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije tokom prve administracije predsednika Donalda Trampa (Trump), ocenio je da je Tačijevo pritvaranje "teška nepravda".
- Saveznici Kosova dolaze u Hag kao svedoci
- Rubin završio svedočenje pred Specijalnim sudom u slučaju protiv vođa Oslobodilačke vojske Kosova
- Christopher Hill u Hagu: Thaci nije predvodio Oslobodilačku vojsku Kosova
- Clark: Hašim Tači nije odgovoran za nasilje na Kosovu
Oslobodilačka vojska Kosova, iako raspuštena, i dalje je popularna organizacija među mnogima na Kosovu, koji joj pripisuju zasluge za rat koji je doveo do nezavisnosti. Zbog toga mnogi građani Kosova veruju da je Specijalni sud u Hagu pristrasan prema OVK i da ima za cilj da diskredituje njenu ulogu. To je podstaklo nekoliko protesta ne samo u Prištini, već i u Tirani, Hagu i drugim gradovima.
Specijalni sud, zvanično poznat kao Specijalizovana veća i Specijalizovana tužilaštva Kosova, funkcioniše u okviru pravosudnog sistema Kosova, ali se sastoji od međunarodnih sudija i tužilaca. Što se tiče osoblja, Amerikanci su druga najveća grupa posle Holanđana.
Njihova odluka će odrediti ne samo odgovornost optuženih, već i način na koji Kosovo gleda i pripoveda o osetljivom delu svoje nedavne istorije.