Mnogim institucijama i organizacijama iz oblasti kulture u Vojvodini, pokrajinske vlasti uskratile su ove godine finansijska sredstva.
Iako se vlast u Vojvodini u februaru pohvalila da je kasa za kulturu ove godine veća nego prethodne, za institucije poput Akademije umetnosti Univerziteta u Novom Sadu, Sterijinog pozorja, Festivala ekološkog pozorišta za decu i mlade, Exit festivala, Šekspir festivala, Saveza udruženja likovnih umetnika Vojvodine i mnogih drugih – nije bilo novca u budžetu.
Svake godine Pokrajinski sekretarijat za kulturu raspisuje konkurse za finansiranje i sufinansiranje projekata iz ove oblasti.
Međutim brojne institucije, bez obzira na to koliko godina postoje i kakav kulturni značaj imaju, ovog puta su ostale su uskraćene za takvu podršku.
Na osnovu čega su ocenjeni kvalitet i značaj odbijenih projekata, nije poznato a iz Pokrajinskog sekretarijata za kulturu nisu odgovorili na to pitanje Radija Slobodna Evropa.
Ono što je za većinu odbijenih zajedničko jeste otvorena ili indirektna podrška studentskim protestima koji u Srbiji traju duže od šest meseci.
Stotine hiljada građana, uključujući profesore, poljoprivrednike, advokate, brojne javne ličnosti, do sada su pružili podršku studentima u Srbiji koji pre svega zahtevaju krivičnu i političku odgovornost vlasti za pogibiju 16 ljudi u Novom Sadu.
Oni su stradali 1. novembra 2024, kada se na njih obrušila nekoliko tona teška betonska nadstrešnica zgrade Železničke stanice, koja je nekoliko meseci ranije rekonstruisana i svečano otvorena.
Vlast u Vojvodini, kao i na republičkom nivou i u većini lokalnih samouprava, čini koalicija čija je okosnica Srpska napredna stranka.
Kako je komisija obrazložila svoje odluke?
U zvaničnim obrazloženjima koja se nalaze u rešenjima o dodeli sredstava, uglavnom se konstatuje značaj odbijenih projekata, da su podneti u odgovarajućoj formi u roku, ali da ipak neće ove godine dobiti podršku pokrajine.
Među navedenim razlozima nalaze se, na primer, ograničena budžetska sredstva, ocene da projekat neće u dovoljnoj meri uticati na razvoj kulturnog i umetničkog života zajednice, da nisu zadovoljeni svi programski i kulturni kriterijumi..
"Projekat je podržavan u prethodnim godinama, ali zbog većeg broja projekata ustanova, koji su stigli na konkurs, komisija predlaže podršku nekim novim, a kvalitetnim programima koji nisu do sada podržani", jedno je od obrazloženja.
Reč je o odbijenom projektu Akademije umetnosti u Novom Sadu.
"Objašnjenja koja smo dobili su pro forme, nekakva tipska obrazloženja, koja zapravo za sve projekte nisu ni tačna", kazao je za RSE dekan Akademije Zoran Krajišnik.
U odluci da odbije ovogodišnje izdanje festivala Susreti studenata gitare akademija i fakulteta muzike u regionu, komisija navodi da Akademija "nije realizovala projekat u 2024. godini", i da se očekuje da "godišnji koncert iz prethodne godine bude realizovan u ovoj".
"Što nije tačno. Mi smo Susrete prošle godine organizovali u junu, uredno uradili sve aktivnosti koje su planirane. Poslali finansijski izveštaj i narativni deo izveštaja nazad u Pokrajinu. Dakle, oni su se tu opredeljivali potpuno ofrlje i otprilike", smatra Krajišnik.
Akademiji umetnosti odbijeni svi projekti
Pokrajina, koja je osnivač novosadske Akademije umetnosti, odlučila je da odbije sve projekte s kojima je konkurisala ta visokoškolska ustanova.
Među njima su koncerti Simfonijskog orkestra Akademije umetnosti, Susreti studenata gitare akademija i fakulteta u regionu, Bijenale studentske fotografije, Radionice katedre za vajarstvo, projekat Razlike i naučni časopis Zbornik radova Akademije umetnosti Novi Sad.
Dekan Akademije umetnosti Zoran Krajišnik objašnjava da je reč je o afirmativnim projektima koji su i deo nastavnog procesa i prilika da se "studenti vide i upoređuju sa svojim kolegama iz regiona".
"Mi smo konkurisali sa ukupno devet projekata, u raznim oblastima. Svi ti projekti su ranije dobijali sredstva od Pokrajine i oni se izvode poslednjih 15, 20 godina, u zavisnosti od toga kada je koji pokrenut", priča za RSE.
"Ove godine smo dobili nulu. I to je vrlo jasna poruka koja nam je poslata iz Pokrajine", dodaje.
Akademija je prva, od svih novosadskih fakulteta, stupila u blokadu početkom novembra prošle godine. Studenti, od početka, u tome imaju podršku uprave i svojih profesora.
Krajišnik smatra da je odbijanje projekata posledica podrške koju su kao institucija iskazali studentskim protestima.
"I to ne mislim samo ja, nego kompletan kompletan kolegijum dekanski", ističe.
Novosadska Akademija postoji preko 50 godina. Kako ističe Krajišnik, jedan je od kamena temeljaca očuvanja tradicije i kulture u Vojvodini.
"Kada vi jednoj takvoj instituciji uskratite mogućnost da organizuje svoje projekte koji imaju ogroman, ali zaista ogroman uticaj na nekakvu širu društvenu zajednicu, onda je jasno da se radi o nekoj veoma direktnoj poruci", zaključuje.
Bez podrške i pozorišni i muzički festivali
Među onima za koje je Pokrajina ove godine "zatvorila vrata" je jedan od najznačajnijih pozorišnih festivala u Srbiji – Sterijino pozorje.
Osnovano 1956. godine, Sterijino pozorje je godinama postalo jedna od ključnih tačaka susreta pozorišnih umetnika iz celog regiona.
Ne ulazimo u sferu dnevne politike, ali svakako kritički sagledavamo društvene pojave i društvenu krizu u kojoj se nalazimo -kaže direktor Sterijinog pozorja Miroslav Radonjić.
Nakon višegodišnje podrške, Pokrajina im je poručila da "zahtevana sredstva za realizaciju za ovakvu vrstu projekta prevazilaze mogućnost finansiranja na ovom konkursu".
Direktor Sterijinog pozorja Miroslav Radonjić, kazao je za RSE da "to ne zaslužuje nikakav komentar". Na pitanje da li je se institucija na čijem je čelu javno odredila po pitanju studentskih protesta, Radonjić odgovara:
"Trudimo se da sačuvamo dostojanstvo, ugled i integritet ove institucije. Ne ulazimo u sferu dnevne politike, ali svakako kritički sagledavamo društvene pojave i društvenu krizu u kojoj se nalazimo".
Više decenija dugu tradiciju ima i Festival ekološkog pozorišta za decu iz Bačke Palanke, gradu na jugozapadu Vojvodine.
Otvoreno i javno od početka podržavaju studentske proteste i blokade. Novca iz Pokrajine, ovoga puta, nema ni za njih. Obrazloženje – isto kao i za Sterijino pozorje.
Direktorka festivala Sonja Petrović kaže za Radio Slobodna Evropa da je ovo prvo put u 30 godina, koliko festival postoji, da izostane podrška Pokrajinskog sekretarijata.
"A ove godine, sa tako šturim obrazloženjem, dobijamo suptilne poruke da će svako ko iskaže drugačije mišljenje od njihovog proći na taj način", kaže za RSE direktorka festivala Sonja Petrović.
"Imam utisak da je to nešto što bi trebalo da služi kao kazna i opomena za loše vladanje, ali ja naše vladanje ne bih nazvala lošim, a i ne mislim da su to uopšte načini na koje treba da komuniciramo sa institucijama", zaključuje.
A ove godine, sa tako šturim obrazloženjem, dobijamo suptilne poruke da će svako ko iskaže drugačije mišljenje od njihovog proći na taj način -kaže direktorka Festivala ekološkog pozorišta za decu Sonja Petrović.
Izostanak sredstava iz Pokrajine mogao bi da dovede u pitanje održavanje festivala.
"Ukoliko je ovo ključ po kojem će odlučivati o finansiranju projekata i na nivou grada i republike, njihovi konkursi još nisu izašli, moraćemo da se zapitamo kako će Festival ekološkog pozorišta, kao jedina kulturna manifestacija za decu u ovom malom gradu, uopšte da opstane", kaže direktorka festivala.
Ističe da je festival godinama jedina šansa deci i mladima u tom gradu da učestvuju u nekom kulturnom programu. Dodaje da su se građani Bačke Palanke ponudili da preuzmu deo finansiranja na koji se računalo od pokrajinskog sekretarijata.
"Smatramo da nije rešenje da građani, čiji novac je trebalo da bude dodeljen na ovom konkursu, sada ustvari izdvajaju ponovo, samo zato što je neko iz komisije odlučio da ove godine nismo relevantni", kaže Sonja Petrović.
Ističe da je festival koji vodi bio jedini prijavljeni projekat iz Bačke Palanke.
"Dakle ne podržavajući nas, niste podržali doslovno nijednu kulturnu manifestaciju ovde", poručila je.
Pod lupom i izdavačke kuće?
Kao deo svojih protestnih akcija, studenti su u januaru i martu pozvali na "generalni štrajk", odnosno jednodnevnu obustavu rada.
Njihovom pozivu su se, između ostalih, odazvale i izdavačke kuće i knjižare. Među njima su Akademska knjiga, Bulevar Books, Zenit Books, Jež izdavaštvo, Nojzac, Partizanska knjiga...
Niko od njih nije prošao konkurs koji je raspisao Pokrajinski sekretarijat za kulturu.
"Ne znam zašto su odbijeni projekti Akademske knjige, to treba pitati Komisiju koja ih je vrednovala i Sekretarijat za kulturu", kazala je za RSE Bora Babić, osnivačica i direktorka izdavačke kuće Akademska knjiga iz Novog Sada.
Akademska knjiga je od osnivanja 2006. godine dobila brojna priznanja, među kojima i nagradu za Izdavača godine na Međunarodnom beogradskom sajmu knjiga. Takođe, novinari su dva puta tu kuću birali za najboljeg izdavača Sajma.
"Lično sam dobila orden za književnost i umetnost u rangu oficira Francuskog ministarstva kulture. Objavljujemo najbolje novosadske pisce, u Novi Sad smo doveli veliki broj evropskih pisaca i naučnika. Takva biografija Akademske knjige nije zaslužila da dobije podršku", ističe Bora Babić.
Na pitanje o studentskim protestima, kaže da je Akademska knjiga podržala "ideju boljeg i pravednijeg društva u kojoj će institucije i pojedinci poštovati zakone".
"O tome govore naše knjige koje objavljujemo, one nas uče da razvijamo kritičko mišljenje. Ta misija Akademske knjige traje skoro 20 godina", dodaje.
Novci za Beogradski festival igre
Među onima za koje je Pokrajinski sekretarijat smatrao da će značajno doprineti kulturi u Vojvodini, jeste Beogradski festival igre.
Za taj projekat organizacija Savet za igru Srbije opredeljeno je ubedljivo najviše novca – 5 miliona dinara (oko 42.500 evra), na "Кonkursu za finansiranje – sufinansiranje projekata scenskog stvaralaštva – pozorište i umetnička igra".
Zastupnica organizacije je Aja Jung koja je na beogradskim izborima 2018. bila na listi odbornika vladajuće Srpske napredne stranke.
Trenutno je direktorka Baleta Srpskog narodnog pozorišta. Prvaci, solisti i ansambl Baleta krajem aprila su otvorenim pismom zatražili njenu smenu zbog kontinuiranog narušavanja radnih prava, profesionalnih standarda i urušavanja umetničkog procesa".
Pare iz Pokrajine dobiće još jedno beogradsko udruženje - Belleza Serbia. Iz pokrajinske kase za njihov projekat "Arije u srcu Vojvodine" opredeljeno je oko 1.18 milion dinara (oko 10.000 evra).
Zastupnica te organizacije je Maša Vraneš. Prema pisanju novosadskog portala 021, reč je o ćerki operske pevačice i narodne poslanice Srpske napredne stranke Ljubice Vraneš.
Što se tiče konkursa za izdavačke kuće, najviše novca Pokrajinski sekretarijat dodelio je Studiju Bečkerek iz Novog Sada. Za četiri projekta dobiće oko 7,5 miliona dinara (oko 63.000 evra).
Jedan od projekata te kuće je i "Fotomonografija Vojvodina" čiji autor je aktuelni savetnik gradonačelnika Novog Sada Petar Đurđev.
Sledi izdavačka kuća Pravoslavna reč. Dobila je ukupno 7.170.000 dinara (oko 61 hiljada evra). Taj novac dobili su za tri projekta - izdavanje dve knjige i nastup na beogradskom sajmu knjiga.
U objavljenim dokumentima o dodeli sredstava, navodi se da se protiv tog rešenja može se pokrenuti spor pred Upravnim sudom u roku od 30 dana od dana.