"Ako kao društvo niste u stanju da zaštitite one koji su u lošijem položaju od vas, nevolja će zakucati i na vaša vrata", kaže novinarka Olivera Kovačević.
Nekadašnja urednica takmičenja za pesmu Evrovizije na Radio-televiziji Srbije (RTS) će, kao kuma Prajda, predvoditi protestnu šetnju u Beogradu 6. septembra.
Muziku će ove godine zameniti buka jer, kako su saopštili organizatori, "Prajd solidarno stoji uz studente i građane" koji deset meseci na ulicama traže odgovornost vlasti za pogibiju 16 ljudi u nesreći u Novom Sadu.
"Pripadnici LGBT zajednice znaju šta znači biti maltretiran i progonjen. Veliki deo građana Srbije danas to oseća i na svojoj koži", rekla je Kovačević u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) govoreći o nasilju i hapšenjima učesnika antivladinih protesta.
Uprkos promeni rute šetnje iz bezbednosnih razloga, očekuje da će Prajd proteći mirno.
Zahtevi su godinama nepromenjeni jer nijedan nije ispunjen.
Prva dva odnose se na usvajanje Zakona o istopolnim zajednicama i Zakona o rodnom identitetu.
Nacrt Zakona o istopolnim zajednicama izrađen je pre više godina, ali je predsednik Srbije Aleksandar Vučić ranije poručio da "dok je on na toj funkciji, neće biti usvojen".
'Čast mi je da budem kuma Prajda'
RSE: Koji je bio vaš motiv da prihvatite poziv da budete kuma ovogodišnjeg Prajda i kako vidite položaj LGBTI+ zajednice u Srbiji? Godinama su na spisku isti zahtevi.
Kovačević: Poziv sam doživela kao ukazivanje časti i veliko mi je zadovoljstvo da se nađem u toj ulozi zbog toga što sam se kao novinarka više od 20 godina u svojim emisijama bavila temama koje se tiču prava LGBT zajednice, još od prvog pokušaja Prajda 2001. godine. Tako da sam pratila na koji način je naša država i naše društvo reagovalo na njihove potrebe i na njihova - osnovna ljudska prava.
Ne možemo da ne primetimo da se položaj LGBT zajednice popravio u proteklih, recimo, 25 godina, ali ne dovoljno da kažemo da su ravnopravni članovi našeg društva i da su im zagarantovana sva ljudska prava.
Zbog toga oni i danas insistiraju na tome da se zakonski reši način na koji mogu da žive zajedno, da nasleđuju zajedno stečenu imovinu, ono što svaki građanin Srbije ima kao zagarantovano ljudsko i građansko pravo.
'Sigurnost pod znakom pitanja'
RSE: Kako vidite atmosferu u kojoj se održava ovogodišnji Prajd?
Kovačević: Atmosfera u našem društvu poslednjih deset meseci i poslednjih godina je više nego napeta. Naše institucije su u permanentnom rastakanju.
Sigurnost bilo kog građanina je pod velikim znakom pitanja, a kamoli pripadnika jedne manjinske grupe koja je vrlo često progonjena od strane pripadnika većinske zajednice, različitih navijačkih i drugih huliganskih grupa, naročito u manjim sredinama. Pripadnici LGBT zajednice znaju šta znači biti drugačiji i kao drugačiji biti maltretiran i progonjen.
Veliki deo građana Srbije danas to oseća na svojoj koži. Studenti i građani su na ulicama naših gradova, ispred fakulteta osetili šta znači maltretiranje i šta znači represija.
Dakle, ako niste u stanju da kao društvo i ljudi zaštitite one koji su u lošijem položaju od vas, jednoga dana će nevolja zakucati na vaša vrata.
'Teško je pokazati ljudskost'
RSE: Organizatori Prajda saopštili su da ove godine "solidarno stoje uz studente i građane u borbi za ravnopravnije i bolje društvo". Da li i većina građana i studenata solidarno stoji uz LGBTI+ zajednicu u njihovoj borbi za ravnopravnost?
Kovačević: Nažalost, teško je pokazati ljudskost i hrabrost kada je manjinska LGBTI zajednica u pitanju. I ljudi koji ih intimno podržavaju neće javno izaći i reći da bi ovi ljudi trebalo da žive kao sav normalan svet. Oni se sa tim suočavaju decenijama. Danas je ta situacija još komplikovanija.
Potpuno je normalno što pripadnici LGBT zajednice podržavaju studenski pokret zbog toga što su u organizaciji Prajda mladi ljudi i dosta njih su i sami studenti.
To što se druge grupacije nisu usudile da javno podrže Prajd ide njima na čast.
RSE: Očekujete li da će proći mirno?
Kovačević: Verujem da će proći potpuno u miru zbog toga što učesnici Prajda nikome nisu nikakva pretnja. Svaki Prajd u ovoj zemlji se mogao održati uvek kada su država i državne institucije želele da prođe u miru.
Ne postoji nikakva huliganska grupa, niti bilo ko ko može to da ugrozi ukoliko odgovorne državne institucije žele da to prođe u miru i kako treba.
'Neistinom žele da oboje Prajd'
RSE: Provladini tabloidi su Prajd nazvali "blokaderskim", a kao dokaz da je, kako pišu, "politički obojen" navode vaše ime jer ste "članica (opozicione) stranke Dragana Đilasa".
Kovačević: Svi koji su napisali da sam član bilo koje stranke dobiće tužbu zbog toga što sa tom neistinom žele da oboje Prajd, kako neko tu iz političke strukture nešto odlučuje. Ja sam novinarka koja nikada nije bila član nijedne partije jer tako naš kodeks nalaže.
To što sam podržala Prajd ili studenske proteste, ne sme ni na koji način da daje političku konotaciju Prajdu.
Prajd ima političku konotaciju onoliko koliko su njihovi zahtevi politički, a to je da se donesu zakoni i zakonska rešenja koja će ovu zajednicu staviti u red ravnopravnih građana ove zemlje.
Smena sa mesta urednice 'Pesme za Evroviziju'
RSE: Krajem jula smenjeni ste sa mesta urednice "Pesme za Evroviziju" na RTS-u. Sa kojim obrazloženjem?
Kovačević: Kako mi je prenela glavna i odgovorna urednica, zbog toga što nisam postupila po naređenju generalnog direktora RTS-a Dragana Bujoševića i zato što sam dozvolila da se na "Pesmi Evrovizije" pojave političke poruke, tipa pevanje pesme "Za milion godina" (koja se pevala na studentskim protestima), bedževi, crvene ruke i indeksi, koje su pokazivali učesnici "Pesme za Evroviziju".
Ne mislim da su to političke poruke, uglavnom su to mladi ljudi i studenti koji su na jedan pristojan način učestvovali na festivalu, a ja kao urednica nisam cenzorka i ne mislim da je to na bilo koji način urušilo ugled festivala.
RSE: Da li ste još uvek na RTS-u, šta sada radite?
Kovačević: Radim kao urednica u redakciji zabavnog programa i upravo radimo na projektu obeležavanja 90 godina postojanja Narodnog orkestra RTS-a.