Bebe se uspavljuju ljepilom i sedativima, trogodišnja djeca prose novac od građana, dok maloljetne djevojčice ostaju trudne. To je sudbina stotina djece za koju ulice postaju dom, a prosjačenje način života.
U Sjevernoj Makedoniji ne postoje sveobuhvatni i tačni podaci o tome koliko djece ima na ulicama. Uprkos razlikama u podacima dostupnim institucijama i sektoru civilnog društva, iskustvo pokazuje da njihov broj raste svakog ljeta, posebno u turističkim centrima širom zemlje.
"Djeca se prevoze u nekoliko automobila i kombija. Najčešće se u Ohrid prevoze ona iz Kavadaraca, Prilepa i Bitolja, a u Strugu ona iz Gostivara i Kičeva. Nadalje, u Dojran se prevoze djeca prosjaka iz Strumice, a u glavni grad ona iz Tetova, Gostivara, Velesa, Štipa i Kumanova", kaže predsjednik udruženja Gradimo budućnost, Ilija Jovanović.
Napuštene kuće umjesto toplog doma
Prema njegovim riječima, ova djeca žive u napuštenim kućama ili starim barakama.
"Nažalost, njihovi roditelji su saučesnici u njihovom zlostavljanju", kaže Jovanović za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Njegovo udruženje je došlo do zaključka da samo na ulicama Skoplja između 200 i 350 djece prosi. Međutim, broj kojim raspolaže Ministarstvo socijalne politike, demografije i mladih znatno je manji.
U pisanom odgovoru Radiju Slobodna Evropa navode da širom države prosi 166 djece.
Većina njih se nalazi u većim gradovima poput Skoplja i Bitolja, a tokom ljetnog perioda, povećan broj djece prosjaka primjećuje se u nekim od turističkih centara Ohrida i Struge, navodi se u pisanom odgovoru te institucije za RSE.
Njihovi timovi su, zajedno s policijom, prošle godine djelovali više od stotinu puta u glavnom gradu.
Takođe, u Tetovu je 2024. godine zabilježeno 10 djece, u Bitolju 11, u Gostivaru 5 i u Prilepu 3 – ističu iz Ministarstva.
Međutim, Ilija Jovanović iz udruženja Gradimo budućnost zahtijeva da se timovi rasporede u tri smjene i da češće budu na terenu. Ovim tempom, kaže, prosjačenje će se smanjiti.
On za ovaj problem upire prstom u sve dosadašnje gradonačelnike širom zemlje, jer nisu tražili sredstva od državne vlade za otvaranje dnevnih centara koji će brinuti o djeci ulice.
"Ovo je višedecenijski problem koji je posljedica nesposobnosti svih gradonačelnika. Niko nema program, apelujem na njih da nešto urade barem nakon izbora. Na ovaj način će biti više zaposlenja za one koji su završili fakultete iz oblasti socijalne zaštite", kaže Jovanović.
Ombudsmen preporučuje više dnevnih centara za brigu o djeci
Ured ombudsmana takođe upozorava da država pretrpava dnevnim centrima za djecu s ulice. Otvaranje takvih centara jedna je od preporuka u posljednjoj urađenih analizi ove negativne pojave.
Iz Ureda ombudsmena za Radio Slobodna Evropa rečeno je da mjere koje poduzimaju nadležni organi nisu dovoljno efikasne.
"Treba da se radi paralelno i sa roditeljima, da steknu određene vještine kako bi mogli dobiti posao i umjesto davanja primjera prosjačenjem, djetetu treba dati primjer tako što će mu se obezbijediti sredstva za život kroz rad. Nesumnjivo je da država mora preuzeti punu brigu o djeci koja prose kroz sistematsko rješavanje problema", dodaje ova institucija.
Prema analizi Ombudsmena, država bi trebala uspostaviti integrirani sistem podataka za ovu djecu, koji bi, pored socijalnih službi, uključivao i Ministarstvo lokalne samouprave.
Naime, za isti istraživački period, nadležni Centri za socijalni rad na državnom nivou dostavili su Ombudsmenu drugačije podatke o stanju djece ulice od onih koje su ti centri dostavili Javnoj ustanovi Zavod za društvene djelatnosti, naznačeno je u pisanom odgovoru za RSE.
Zatražili smo odgovor od Ministarstva socijalne politike, demografije i mladih o tome koliko dnevnih centara za djecu ulice funkcionira državnim novcem.
Dnevni centar s donacijama
Ističu da u Skoplju postoji samo jedan državni Dnevni centar za djecu s ulice u Kiseloj Vodi, kapaciteta 10 djece. Većina djece prosjaka je u glavnom gradu i iz romske su zajednice u opštini Šuto Orizari. Ministarstvo takođe finansijski podržava dnevni centar kojim upravlja nevladina Inicijativa za razvoj i uključivanje zajednica u romskoj opštini Šuto Orizari, kapaciteta 24 djece.
U ovoj opštini djeluje još jedan centar, koji je pod okriljem Udruženja za zaštitu prava djece. Međutim, ovaj Centar već mjesecima "preživljava", a zaposleni koji ne primaju plate kupuju hranu i školski pribor za djecu putem donacija. Na isti način plaćaju i kiriju za objekat u kojem se centar nalazi.
Ovaj Dnevni centar, koji je otvoren prije 19 godina, prvo je izgubio potrebna finansijska sredstva od države, koja mu je potom oduzela licencu. Prije manje od mjesec dana, komisija nadležnog ministarstva izvršila je inspekcijski nadzor, a procjena će utvrditi hoće li Centar ponovo moći dobiti licencu.
Oliver Bačanović, predsjednik udruženja pod čijim se okriljem centar nalazi, kaže da će tek ako dobiju licencu, aplicirati za finansijsku podršku.
"Djeca dolaze u Centar čak i sada tokom ljetnih praznika. Naš stručni tim se dobrovoljno javlja da im pruža socijalne usluge jer su i dalje ranjiva kategorija", dodao je Bacanović za RSE.
Dok se čeka ishod komisije koja će praktično odlučiti o sudbini djece koja su korisnici Dnevnog centra, nadležno ministarstvo tvrdi da ulaže pokušaje da smanji broj djece na ulicama i to u saradnji s policijom.
Posljednji slučaj je u Debru, kada je policija podnijela krivičnu prijavu protiv 28-godišnje majke koja je dala svoje dijete majci, koja ga je potom prisilila na prosjačenje.
Krivične prijave protiv roditelja
Portparol Policijske uprave Ohrid Stefan Dimoski kaže da policija preduzima preventivne mjere kako bi smanjila delinkvenciju među maloljetnicima. Međutim, ni on ni Ministarstvo unutrašnjih poslova nisu odgovorili na pitanje RSE o tome kakve su zloupotrebe registrovane sa djecom prosjacima.
Kažu da se u takvom slučaju počinioci prekršaja zadržavaju u lokalnoj policijskoj stanici ili im se izdaje nalog za hapšenje na licu mjesta zbog počinjenog prekršaja protiv javnog reda i mira. Protiv roditelja djece koja prose podnose se krivične prijave po članu 201. Krivičnog zakona Javnom tužilaštvu Skoplje - navodi se u pisanom odgovoru Ministarstva unutrašnjih poslova.
Krivični zakonik predviđa kaznu zatvora od jedne do deset godina za svakog roditelja, usvojitelja, staratelja ili drugu osobu koja grubim zanemarivanjem svoje dužnosti brige i odgoja zanemaruje ili zlostavlja dijete.