"Dvije godine sam na praksi brusila metalne pločice, što nije doprinijelo mom stvarnom znanju u struci", kaže za Radio Slobodna Evropa Stevanija Ciganović, koja je ove godine završila Elektrotehničku školu u Banjaluci.
Nedostatak praktičnog obrazovanja, između ostalog, jedan je od razloga zbog kojih je ova 18-godišnja Banjalučanka odlučila da svoje visoko obrazovanje nastavi u inostranstvu.
Studije elektrotehnike planira upisati u Sloveniji, jer smatra da su njihovi planovi i programi bolji i u skladu sa vremenom.
"Mislim da se trenutno prate trendovi razvoja tehnologije. Upisujem fakultet koji je, da kažemo, u skladu sa savremenim potrebama tržišta", poručuje Ciganović.
Ona je samo jedan od mnogih maturanata srednjih škola u BiH koji odlazi "preko grane" na fakultet.
Bosna i Hercegovina u posljednjih pet godina ima skoro 13.000 manji broj upisanih studenata, i 5.000 manje upisanih srednjoškolaca.
Zabrinjavajući podaci stižu u trenutku kada fakulteti raspisuju konkurse za upis studenata i kada se srednje škole pripremaju da prime đake u novoj školskoj godini.
Sve manje studenata i školaraca u BiH
Prema podacima Agencije za statistiku BiH u tekućoj školskoj 2024/2025. godini ukupno je bilo upisano 70.646 studenata, od čega se na prvu godinu studija upisalo 21.604 studenta.
Samo godinu ranije na fakultetima u BiH bilo je upisano pet hiljada više studenata, dok je prije pet godina, na visokom obrazovanju bilo skoro 83 hiljade studenata.
Kada su u pitanju srednje škole, prošle godine u BiH je upisano 108.057 učenika, dok je u školskoj 2019/2020. bilo upisano 112.796 srednjoškolaca.
Ako se uzme u obzir demografski pad i odlazak mladih u inostranstvo, trend pada broja studenata će se nastaviti, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) demograf Aleksandar Čavić.
"Treba uzeti u obzir da Bosna i Hercegovina ima negativan migracioni saldo. S obzirom na to da je svaka naredna generacija bila malobrojnija od prethodne, i generacije koje sada dolaze na upis su manje brojne. Pored prirodnog pada broja rođenih, na broj upisanih utiče i emigracija. Mladi često migriraju sa svojim porodicama u inostranstvo, što smanjuje broj onih koji se upisuju na domaće fakultete", pojašnjava Čavić.
Planovi za novu školsku godinu
Iz Ministarstva prosvjete Republike Srpske, resornog ministarstva jednog od dva bh. entiteta, za Radio Slobodna Evropa su istakli da su planirali upis 10.028 srednjoškolaca u novu školsku godinu.
Sa druge strane, u tekućoj školskoj godini 9. razred osnovne škole završava tek 9.500 đaka, što je za 300 učenika manje nego prethodne godine.
Koliko đaka se planira upisati u Federaciju BiH još nije poznato, jer nadležnost nad obrazovanjem, a samim tim i objavljivanjem i pravljenjem lista za upis su na kantonima, kojih ima 10 u ovom bh. entitetu.
Istovremeno, još svi Univerziteti i fakulteti u zemlji nisu raspisali konkurse za upis novih studenata, pa se ne zna koliko ih se očekuje u ovoj školskoj godini.
Mladi više biraju studije vani
Stevanija Ciganović kaže da se već u srednjoj školi učenici susreću sa svim manama domaćeg obrazovanja, pa se odlučuju na inostranstvo.
"Ja znam mnogo stvari u teoriji, ali vjerujte mi, u praksi znam samo osnovne stvari. Malo ću se našaliti, ali ne znam da li bih mogla zamijeniti osigurač ili pravilno sprovesti električne instalacije", rekla je ona.
Ipak, ona ističe da je svjesna da se planovi i programi ne mogu promijeniti preko noći, ali da je u obrazovanju potrebno "više pažnje posvetiti aktuelnim trendovima i predmetima koji su danas relevantni".
Ima i onih koji će ostati, iako upozoravaju da obrazovni sistem mora da se mijenja i modernizuje, poput Darije Polić iz Banjaluke, koja nakon završene Tehnološke škole planira upisati politikologiju u Banjaluci.
Mišljenja je da srednjoškolski sistem nije dovoljno prilagođen savremenim zahtjevima, i da nema dovoljno praktičnog znanja, zbog čega mladi često odustanu od daljeg školovanja i gledaju da se zaposle ili odu vani.
"Kod mene je praksa bila minimalna. Praktična nastava bila je uglavnom teorijska, slušali smo profesora, ali nije bilo konkretnih vježbi. Mislim da bi praksa trebalo da se uvede od prvog razreda kako bi se učenici od početka pripremali za svoju struku", smatra Polić.
Jedan od razloga smanjenog broja studenata je i promjena prioriteta kod mladih. Mnogi se odlučuju na zapošljavanje odmah nakon srednje škole, umjesto na nastavak obrazovanja.
Takođe, zbog boljih poslovnih prilika, značajan broj mladih bira studije u inostranstvu.
"Ja sam skoro razgovarao sa roditeljima maturanata iz banjalučke Gimnazije, i da od njihovog razreda osamnaestero imaju namjeru da studiraju vani. Dakle, oni će ovdje formalno samo konkurisati da ne bi izvisili, ali su svi već okrenuti prema inostranstvu, sa željom da odu tamo i da se nažalost nikad ne vrate", ističe Čavić.
Promjene u trendovima
Do prije nekoliko godina društvene nauke su bile najtraženija na fakultetima, gdje su dominirali pravo i ekonomija.
Sada je situacija drugačija, pa se najviše traže medicinski radnici, IT stručnjaci i znanja iz tehničkih nauka.
Kada su u pitanju srednje škole i dalje su najpopularniji ekonomija, pravo, trgovina i gimnazije. Veliki porast interesovanja kod mladih je za elektrotehniku, mašinstvo i zdravstvo.
Poslodavci tvrde da privreda ima izraženi nedostatak radne snage u gotovo svim sektorima, a da to ne prati upisna politika.
Goran Račić, predsjednik Privredne komore RS kaže da tržište rada u BiH zjapi za 30.000 radnika kojih nema na tržištu.
"Nedostaju nam zanatska zanimanja, od građevinske industrije— stolari, zidari, tesari—pa do drugih zanatskih profesija, poput kožara, obućara, prerade drveta i tekstilne industrije".
On smatra da je problem i dalje stav roditelja, koji često usmjeravaju djecu ka zanimanjima koja u trenutku nemaju veliku potražnju na tržištu, umjesto ka onima koja omogućavaju brže zapošljavanje.
"Trenutno imamo višak profesora srpskog jezika, geografije i istorije, kao i sanitarnih inženjera, dok nam nedostaju nastavnici matematike i fizike", ističe Račić.
Mladi konstatuju da obrazovanje u BiH ne prati potrebe tržišta i da je sistem obrazovanja zastario.
"Profesori često ne prate dovoljno brzo promjene u struci, iz različitih razloga, ali smatram da bi mogli uključiti nove i zanimljive stvari u nastavu. Modernizacija programa bi bila korisna kako bismo imali relevantnija znanja nakon završene škole", smatra Ciganović.
Poslovna zajednica poručuje da se na tržištu rada stavlja fokus na vještine, poput digitalnih kompetencija, analitičkog razmišljanja i komunikacijskih sposobnosti, umjesto formalnih diploma.
Sve više se pojavljuju i hibridni i fleksibilni modeli rada poput rada na daljinu.
Sa druge strane, radnici sve manje pristaju na poslove koji nude samo "sigurnu platu", već traže bolje uslove rada i mogućnost napredovanja.
Mladi preferiraju hibridne modele rada i mogućnost rada iz različitih gradova ili zemalja, te ravnotežu između posla i privatnog života.
Dok se ne usklade upisna politika, potrebe tržišta i potrebe mladih zabrinjava podatak Agencije za statistiku BiH da je pozitivan prirodni priraštaj BiH posljednji put imala 2008. godine.