Evropska komesarka za proširenje, Marta Kos izjavila je 22. septembra u Sarajevu kako je odgovor Evropske unije bio "čvrst i nedvosmislen" na nove "izazove s neustavnim i secesionističkim zakonodavstvom i inicijativama usvojenim u entitetu Republika Srpska".
Kos je naglasila da se domaće institucije, uključujući Ustavni sud i Centralnu izbornu komisiju, moraju poštovati, te je pozvala Savjet ministara BiH da odmah ponovo pokrene provođenje reformi.
"Bosna i Hercegovina treba se vratiti na svoj put ka EU. Zemlja ne može sebi priuštiti da gubi više vremena", rekla je Kos.
Evropska komesarka boravi u trodnevnoj posjeti u Bosni i Hercegovini, gdje se tokom prvog dana sastala sa članom Predsjedništva BiH Denisom Bećirovićem. Željka Cvijanović i Željko Komšić nisu prisustvovali sastanku.
Posjeta evropske komesarke za proširenje Marte Kos odvija se u jeku blokade državnih institucija BiH i ustavne krize u Republici Srpskoj, nakon što je pravosnažnom presudom oduzet mandat predsjedniku RS Miloradu Dodiku, dok se on i dalje predstavlja predsjednikom.
Istovremeno, u RS je za 25. oktobar zakazan referendum kojim vlasti u Banjaluci osporavaju ovlasti visokog predstavnika Kristijana Šmita i institucija BiH, dok je CIK za 23. novembar raspisao prijevremene izbore za predsjednika RS.
Kos je u ponedjeljak razgovarala i sa predsjedavajućom Savjeta ministara BiH, Borjanom Krišto, nakon čega je podsjetila na nedavne "pozitivne korake" BiH, navodeći "usvajanje dva relevantna zakona EU u januaru i potpisivanje sporazuma o statusu Frontexa u junu", ali je upozorila da ti pomaci neće biti dovoljni bez nastavka reformskog procesa.
Kao prioritet Kos je izdvojila jačanje pravosuđa, usvajanje novog zakona o sudovima i novog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu u skladu s evropskim standardima, te imenovanje glavnog operativnog pregovarača sa EU.
Komesarka je, također, pozvala sve proevropske političke aktere da se udruže kako bi se postigli konkretni rezultati i omogućilo održavanje dugo očekivane prve međuvladine konferencije. Naglasila je da BiH treba hitno finalizirati i podnijeti Komisiji svoj program reformi.
Kos je podsjetila i na prilike iz Plana rasta za Zapadni Balkan, ističući da druge zemlje već primaju isplate nakon provođenja reformi, te da i građani BiH mogu imati direktne koristi, ukoliko se Reformska agenda provede.
Planiran je i susret Marte Kos sa predsjednicom Centralne izborne komisije BiH Irenom Hadžiabdić.
Tokom boravka u BiH, Kos će se obratiti i Parlamentarnoj skupštini BiH,
a sastaće se i sa predstavnicima organizacija civilnog društva, medija, lokalnim zajednicama, utjecajnim ženama u biznisu i mladima iz cijele Bosne i Hercegovine.
Kako se navodi u saopštenju uoči posjete iz Delegacije Evropske komisije u BiH, cilj posjete je podrška Evropske unije za budućnost zemlje kao EU članice.
Bosna i Hercegovina je u martu prošle godine zvanično dobila zeleno svjetlo za razgovore o punopravnom članstvu u Europskoj uniji, ali je Brisel poručio da će se o tome razgovarati tek kad ova zemlja ispuni niz uslova.
Među njima su i usklađivanje s vanjskom politikom EU-a što, primjerice znači i sankcije BiH prema Rusiji – čemu se protive predstavnici RS-a ili viza za državljane Turske ili arapskih zemalja – čemu se protive vladajući iz Federacije BiH.
Brisanje ustavne etničko-teritorijalne diskriminacije kod izbora članova Predsjedništva BiH ili reforma državnog krivičnog Suda BiH i Ustavnog suda BiH, evropski je uslov koji se mjesecima ni ne spominje.
Brisel je poručio da, bez jasnog reformskog plana - i što je još važnije njegovog provođenja - BiH neće dobiti ni euro bespovratnih sredstava ili povoljnih kredita.
Prvih 108 miliona, od oko milijardu eura namijenjenih za BiH, ljetos je preusmjereno drugim zemljama.
U oktobru bi BiH mogla izgubiti otprilike isto toliko novca, a Europska komisija jasno je poručila da su sredstva namijenjena onima koji napreduju, a ne onima koji stoje u mjestu ili nazaduju.
