Ruski predsednik Dmitrij Medvedev u oktobru će, na poziv predsednika Srbije Borisa Tadića, posetiti Beograd, saopštio je Kremlj. Medvedev će prisustvovati obeležavanju 65. godišnjice oslobođenja Beograda u Drugom svetskom ratu.
Poseta ruskog predsednika Dmitrija Medvedeva Beogradu neće imati samo simboličan karakter obeležavanja godišnjice oslobodjenja grada u Drugom svetskom ratu, već su se Medvedev i Tadić saglasili da "treba da bude novi zaokret u bilateralnim odnosima" Rusije i Srbije, saopšteno je iz ruske ambasade.
Samo dan nakon što je u telefonskom razgovoru Dmitrij Medvedev rekao Borisu Tadiću dugo očekivano da za posetu Beogradu ruski ambasador Aleksandar Konuzin objavio je i da je Moskva potvrdno odgovorila na nedavni Tadićev zahtev za kredit od milijardu eura:
“Predsednik Rusije je juče saopštio da je to pitanje na razmatranju u Vladi, ta odluka će biti u korist Srbije, a konkretni uslovi te odluke se još razmatraju na Vladi.”
Poseta ruskog predsednika neće biti samo simbolična, tvrdi se u saopštenju Kremlja što ruski ambasador ovako objašnjava:
“Dvojica predsednika su se dogovorila da ova poseta treba da bude novi zaokret u bilateralnim odnosima. Biće razmtrana pre svega ekonomska saradnja i investicije, a razume se da će razmotriti i politička pitanja na Balkanu, Evropi i u celom svetu.”
I dok Rusi ne žele da iznesu detalje zaokreta za srpske zvaničnike, kako kaže zamenik premijera i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić, poseta ruskog predsednika je "kruna" razvoja dobrih političkih i ekonomskih odnosa dve države:
“Koji su iz godine u godinu sve uspešniji. Svakako da je naš nacionalni i državni interes da Srbija razvija dobre odnose sa svim najznačajnijim političkim faktorima u svetu, a pre svih, sa državama sa kojima nemamo velike razlike u gledanjima na otvorena politička pitanja.”
Rusi nadoknađuju propušteno
Poseta Medvedeva je prva poseta ruskog predsednika od dolaska Vladimira Putina juna 2001. Medvedev je prošlog februara bio u Beogradu kao prvi zamenik premijera Rusije, povodom gasno-naftnog sporazuma ali je tom posetom i pružio podršku Rusije Beogradu oko Kosova.
Najavjena strateška dimenzija saveza je upravo ono što je za spoljnopolitičkog komentatora Politike Boška Jakšića deo misterije. To nagoveštava možda neku novu orijentaciju, kaže Jakšić:
“Što se ruskog interesa tiče stvar mi je potpuno jasna. Rusi takve strateške sporazume prave gde god mogu, i vraćaju se u bilo koje delove sveta na velika vrata. Ali mnogo je veća enigma naše ponašanje. Malo mi je nelogično da prva predsednička poseta ovde, jer naš predsednik je obigrao pola sveta, a niko ovde nije dolazio, i to jeste bio jedan vakum vrlo primetan, bilo bi logičnije s obzirom na prioritete srpske spoljne politike da je ovde prvo došao, recimo, Sarkozi ili Angela Merkel, ali očigledno je da su Rusi bolje shvatili tu prazninu i hoće da je popune. Kakve će biti posledice ne možemo sada sa sigurnošću da tvrdimo, ali svakako će uticati na spoljnopolitičke orijentacije i balanse Srbije u ovom trenutku i godinama koje dolaze.“
Krajem prošle godine realizovan je prvi deo energetskog sporazuma, prodaja NIS-a "Gaspromu" a drugi deo podrazumeva da deo gasovoda "Južni tok" od Rusije ka zapadnoj Evropi prođe kroz Srbiju. Moskva je i najjači saveznik Srbije u Savetu bezbednosti u borbi protiv nezavisnosti Kosova.
Za urednika spoljnopolitičke rubrike u Komersantu Genadija Sisojeva poseta dolazi u pravom trenutku:
“U centru rusko – srpskih odnosa u poslednje vreme je energetska tema. Faktički intenziviraju se pregovori oko Južnog toka i svih drugih gasovoda. Recimo premijer Rusije Vladimir Putin danas je u poseti Turskoj gde sa premijerom Erdoganom potpisuje protokol o tome da Turska dozvoljava Rusiji da gradi gasovod Južni tok u svojim teritorijalnim vodama. i to će biti jedna od ključnih tema pregovora u Beogradu Medvedeva i Tadića.”
A kako bi na ovu “krunu” srpsko – ruskih odnosa mogao da gleda Brisel? Spoljnopolitički komentator iz Beograda Boška Jakšića:
“Ne bi trebnalo da ima nikakvih posledica. Tim pre što bi u ovom trenutku stepena odnosa izmedju EU i Rusije, Srbija mogla da bude jedan kanal poboljšavanja tih odnosa, i ne očekujem da bi u Briselu trebalo da budu na taj način razočarani. Možda bi mogli da budu razočarani što su ispustili inicijativu i dopustili Rusima da budu prvi u Beogradu na jednom tako visokom nivou.“
Poseta ruskog predsednika Dmitrija Medvedeva Beogradu neće imati samo simboličan karakter obeležavanja godišnjice oslobodjenja grada u Drugom svetskom ratu, već su se Medvedev i Tadić saglasili da "treba da bude novi zaokret u bilateralnim odnosima" Rusije i Srbije, saopšteno je iz ruske ambasade.
Samo dan nakon što je u telefonskom razgovoru Dmitrij Medvedev rekao Borisu Tadiću dugo očekivano da za posetu Beogradu ruski ambasador Aleksandar Konuzin objavio je i da je Moskva potvrdno odgovorila na nedavni Tadićev zahtev za kredit od milijardu eura:
“Predsednik Rusije je juče saopštio da je to pitanje na razmatranju u Vladi, ta odluka će biti u korist Srbije, a konkretni uslovi te odluke se još razmatraju na Vladi.”
Poseta ruskog predsednika neće biti samo simbolična, tvrdi se u saopštenju Kremlja što ruski ambasador ovako objašnjava:
“Dvojica predsednika su se dogovorila da ova poseta treba da bude novi zaokret u bilateralnim odnosima. Biće razmtrana pre svega ekonomska saradnja i investicije, a razume se da će razmotriti i politička pitanja na Balkanu, Evropi i u celom svetu.”
I dok Rusi ne žele da iznesu detalje zaokreta za srpske zvaničnike, kako kaže zamenik premijera i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić, poseta ruskog predsednika je "kruna" razvoja dobrih političkih i ekonomskih odnosa dve države:
“Koji su iz godine u godinu sve uspešniji. Svakako da je naš nacionalni i državni interes da Srbija razvija dobre odnose sa svim najznačajnijim političkim faktorima u svetu, a pre svih, sa državama sa kojima nemamo velike razlike u gledanjima na otvorena politička pitanja.”
Rusi nadoknađuju propušteno
Poseta Medvedeva je prva poseta ruskog predsednika od dolaska Vladimira Putina juna 2001. Medvedev je prošlog februara bio u Beogradu kao prvi zamenik premijera Rusije, povodom gasno-naftnog sporazuma ali je tom posetom i pružio podršku Rusije Beogradu oko Kosova.
Najavjena strateška dimenzija saveza je upravo ono što je za spoljnopolitičkog komentatora Politike Boška Jakšića deo misterije. To nagoveštava možda neku novu orijentaciju, kaže Jakšić:
“Što se ruskog interesa tiče stvar mi je potpuno jasna. Rusi takve strateške sporazume prave gde god mogu, i vraćaju se u bilo koje delove sveta na velika vrata. Ali mnogo je veća enigma naše ponašanje. Malo mi je nelogično da prva predsednička poseta ovde, jer naš predsednik je obigrao pola sveta, a niko ovde nije dolazio, i to jeste bio jedan vakum vrlo primetan, bilo bi logičnije s obzirom na prioritete srpske spoljne politike da je ovde prvo došao, recimo, Sarkozi ili Angela Merkel, ali očigledno je da su Rusi bolje shvatili tu prazninu i hoće da je popune. Kakve će biti posledice ne možemo sada sa sigurnošću da tvrdimo, ali svakako će uticati na spoljnopolitičke orijentacije i balanse Srbije u ovom trenutku i godinama koje dolaze.“
Krajem prošle godine realizovan je prvi deo energetskog sporazuma, prodaja NIS-a "Gaspromu" a drugi deo podrazumeva da deo gasovoda "Južni tok" od Rusije ka zapadnoj Evropi prođe kroz Srbiju. Moskva je i najjači saveznik Srbije u Savetu bezbednosti u borbi protiv nezavisnosti Kosova.
Za urednika spoljnopolitičke rubrike u Komersantu Genadija Sisojeva poseta dolazi u pravom trenutku:
“U centru rusko – srpskih odnosa u poslednje vreme je energetska tema. Faktički intenziviraju se pregovori oko Južnog toka i svih drugih gasovoda. Recimo premijer Rusije Vladimir Putin danas je u poseti Turskoj gde sa premijerom Erdoganom potpisuje protokol o tome da Turska dozvoljava Rusiji da gradi gasovod Južni tok u svojim teritorijalnim vodama. i to će biti jedna od ključnih tema pregovora u Beogradu Medvedeva i Tadića.”
A kako bi na ovu “krunu” srpsko – ruskih odnosa mogao da gleda Brisel? Spoljnopolitički komentator iz Beograda Boška Jakšića:
“Ne bi trebnalo da ima nikakvih posledica. Tim pre što bi u ovom trenutku stepena odnosa izmedju EU i Rusije, Srbija mogla da bude jedan kanal poboljšavanja tih odnosa, i ne očekujem da bi u Briselu trebalo da budu na taj način razočarani. Možda bi mogli da budu razočarani što su ispustili inicijativu i dopustili Rusima da budu prvi u Beogradu na jednom tako visokom nivou.“