Nisam došao da vam dajem savjete i sijem ih kao sjeme okolo, ali nemojte dozvoliti da budete žrtva ucjene kada je u pitanju članstvo u Evropskoj uniji, rekao je hrvatski predsjednik Zoran Milanović 7. maja, tokom službene posjete Sjevernoj Makedoniji.
"Vi ste ti koji ćete odlučiti šta je za vas važno, ali nemojte biti jedine žrtve prisile ili ucjene kada je u pitanju članstvo u EU. I ovdje ne mislim na Bugarsku, oni imaju svoje ideje o tome kako bi to trebalo izgledati i jasno je da bi trebao postojati neka vrsta konsenzusa. Dok god je neko protiv toga, Makedonija ne može naprijed", rekao je Milanović na zajedničkoj konferenciji za novinare s predsjednicom Makedonije Gordanom Siljanovskom-Davkovom.
Šef hrvatske države države kaže da je jasno u kojem smjeru Sjeverna Makedonija treba da se kreće, ali da je to na kraju odluka koju treba da donesu država i njeni građani.
A, podrška članstvu u EU postoji i sve ankete to pokazuju, uvjerava predsjednica Sjeverne Makedonije Siljanovska-Davkova. I ovom prilikom je ponovila već poznati stav, da zemlja nije izvan Unije zbog neispunjavanja Kopenhaških kriterija, već zbog "pitanja koja na neki način zahtijevaju reviziju historije".
"Sve ankete pokazuju da je nešto što je normalno ući u EU politički jer smo geografski, historijski i kulturno oduvijek bili dio EU. Ako ste dobili 20 pozitivnih izvještaja o napretku od EK, to znači da su ozbiljni i da je postojao razlog za preporuku, a Vijeće je reklo NE na toliko DA, to nije zbog neispunjavanja Kopenhaških kriterija, već zbog pitanja koja na neki način zahtijevaju reviziju historije. Pregovaramo o racionalnim stvarima, a ne o iracionalnim", rekla je Siljanovska-Davkova.
Inače, odnosi Makedonije i Bugarske su narušeni nakon bugarskog veta na početak pregovora Makedonije o pristupanju EU, jer Bugarska ne priznaje makedonski jezik i dijelove historije te se žali na diskriminaciju svojih građana u zemlji.
Sofija je 2022. godine povukla svoj veto na početak pregovora s EU nakon što je Skoplje prihvatilo francuski prijedlog koji, između ostalog, predviđa da bugarski narod postane dio Ustava Makedonije.
Davkova kaže da ova neodrživa situacija govori "ne samo o nama, već i o integritetu i kredibilitetu EU u području proširenja".
"Ponavljam da će nas Kopenhagenski kriteriji učiniti standardnom evropskom, dosadnom državom, da veto nije prijateljski dokument. Moramo gurati državnu agendu, jer naša legitimnost dolazi od građana. Naši problemi su drugačije prirode, vezani su za historiju, percepciju kulture, pa čak i jezika, stvari o kojima se ne razgovara i ne pregovara. Mislim da će veto izazvati daljnje probleme", rekla je makedonska predsjednica.
Ali čak i poruke iz zvaničnog Brisela ukazuju na činjenicu da nema garancija da čak i ako se usvoje ustavni amandmani, neće biti novih blokada od strane Bugarske. Upravo to je nedavno potvrdila i evropska komesarka za proširenje, Marta Kos.
Ona je, međutim, naglasila da to ne znači da EK ne radi na tome da pomogne zemlji da započne klaster pregovore i naglasila da je lično angažovana po pitanju bilateralnog pitanja sa Bugarskom.
Siljanovska-Davkova sada nije željela da komentariše predstojeće posjete visokih evropskih predstavnika Antonia Coste i evropske komesarke za proširenje Marte Kos. Rekla je da će prvo saslušati šta imaju da kažu, a zatim iznijeti svoj stav.
Hrvatski predsjednik Milanović komentarisao je i nedavno potpisivanje deklaracije o produbljivanju saradnje u oblasti odbrane i sigurnosti između Hrvatske, Albanije i Kosova, koju su mnogi protumačili kao vojni savez, dok je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio mogućnost stvaranja vojnog saveza između Srbije i Mađarske.
Milanović kaže da susjedne zemlje ne bi trebale da se boje ikakvih posljedica iz ove deklaracije.
"To nije sporazum, već deklaracija koju su potpisala tri ministra odbrane. Dokumenti na tom, nižem nivou, ne tretiraju se kao međunarodna obaveza. Nisam učestvovao u pripremi ovog dokumenta, ali kao predsjednik Oružanih snaga ga podržavam i želim uvjeriti susjedne zemlje da ne bi trebale imati problem s tim. To je samo dobra volja i dobra namjera, a saradnja ide kroz institucije, kroz NATO tijela", rekao je Milanović.
Fokus razgovora lidera Hrvatske i Sjeverne Makedonije bili su bilateralni odnosi, proces naših evropskih integracija kroz prizmu međunarodnog poretka, okruženja EU, kao i regionalnih izazova.
Dvoje sagovornika složilo se da su odnosi dvije zemlje tradicionalno dobri i prijateljski, a Siljanovska-Davkova je dodala da Hrvatska i razumijevanje regionalnih potreba i Zapadnog Balkana.
Ranije je ministar vanjskih poslova Timčo Mucunski napisao na Facebooku da je "posjeta hrvatskog predsjednika potvrda tradicionalno prijateljskih i partnerskih odnosa, koji se razvijaju bez otvorenih pitanja - kako na bilateralnom tako i na multilateralnom nivou."
Hrvatski premijer Andrej Plenković takođe je u avgustu prošle godine izjavio da je Hrvatska i dalje spremna pomoći Sjevernoj Makedoniji na njenom putu ka EU, u kojoj je, kako je rekao, u proteklih 20 godina bilo mnogo nepravdi prema Sjevernoj Makedoniji.