Najmanje sedam slučajeva nerasvijetljenih ubistava i devet fizičkih napada i pokušaja ubistava u prethodnih dvadeset godina predmet su preispitivanja Anketnog odbora Skupštine Crne Gore.
Među žrtvama od 1999. do 2018. godine su političari, službenici bezbjednosti, novinari, intelektualci...
Zajedničko za sve slučajeve koje analizira Anketni odbor je, da su se dogodili u vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića, koja je vladala do 2020, da istrage nisu dale rezultate i da nijedan slučaj nije dobio sudski epilog.
Dio sadašnjih vladajućih partija u Crnoj Gori, predvođenih Pokretom Evropa sad premijera Milojka Spajića i nekadašnjeg proruskog Demokratskog fronta (DF) predsjednika Skupštine Andrije Mandića - vjeruje da su ti napadi imali političku pozadinu i motiv.
Zbog toga su inicirali formiranje Anketnog odbora, čiji je zadatak da preispita postupanje državnih organa u istragama koje nisu dale rezultata.
Pred Odborom je 19. maja prvi dao iskaz bivši premijer i nekadašnji potpredsjednik DPS-a Duško Marković, koji je 1998. do 2010. bio na čelu najprije Službe državne bezbjednosti a potom Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB):
"Služba bezbjednosti, odgovorno kažem, nije bila organizator bilo kojeg ubistva. Nemam informacije da je neko iz Službe nešto (nelegalno) radio. Ako jeste treba da odgovara."
Time je Marković odgovorio na sumnje i konstatacije vladajuće većine da je iza nekih ubistava stajala tajna služba ili opstruirala istrage:
"Više puta je istaknuto da je tajna služba naoružavala kriminalce, pominje se i zloglasna uprava koja je bila policijsko-politička batina bivšeg režima, a uništavane su službene zabilješke o ubistvima", ocijenio je poslanik Jovan Vučurović iz DF-a.
Komentarišući moguće domete Anketnog odbora, podgorički advokat Veselin Radulović za Radio Slobodna Evropa (RSE) je izrazio skepsu da će njegov rad dovesti do novih informacija koje bi mogle pomoći istrazi o neriješenim slučajevima napada sa političkom pozadinom.
"Parlamentarna istraga će se na kraju svesti na jednu vrstu političke promocije partija i predstave za javnost. Institucije nisu bile u stanju da daju odgovore na brojna pitanja koja se tiču ovih slučajeva."
Ubistva i fizički napadi koje analizira Anketni odbor
Vlasnik dnevnog lista "Dan" Duško Jovanović ubijen je 2004. godine ispred redakcije u Podgorici.
Nalogodavci i direktni izvršioci nikada nisu otkriveni, a za saučesništvo je osuđen Damir Mandić na 19 godina zatvora. Kazna mu ističe ovih dana.
Duško Marković je na sjednici Anketnog odbora saopštio da je svojevremeno predlagao da se Jovanoviću pruži zaštita nakon što je direktor "Dana" javno iznio da mu je ugrožena bezbjednost i za to optužio tajnu službu.
Ubistvo Gorana Žugića, savjetnika tadašnjeg predsjednik Mila Đukanovića, je počinjeno 2000. godine . Nikada nije rasvijetljeno.
Takođe, ni istraga ubistva službenika tajne policije Darka Raspopovića iz 2001. nije dala rezultate.
Tjelohranitelj Srđan Vojičić je ubijen 2006. u Podgorici, tokom napada nepoznatih osoba na književnika Jevrema Brkovića.
Poslije 13 godina, za ubistvo Vojičića je uhapšen i optužen Željko Vuković, koji je preminuo prije presude.
Među nerasvijetljenim fizičkim napadima za koje je zainteresovan Anketni odbor su i pokušaj ubistva srpskog političara Vuka Draškovića 1999. u Budvi, prebijanje vlasnika dnevnog lista "Vijesti" Željka Ivanovića 2007. i ranjavanje novinarke Olivere Lakić 2018. u Podgorici.
Ima li političkih ciljeva Anketnog odbora?
Odgovarajući na sumnje članova odbora iz vladajućih partija da je služba bezbjednosti mogla biti umiješana u neke od slučajeva, Duško Marković je rekao da sve podatke Anketni odbor može dobiti u tužilaštvu i drugim nadležnim institucijama:
"Alat ovog Odbora je da traži od policije i tužilaštva podatke iz dosijea i tako dođe do pouzdanih informacija, a ne da izvodite zaključke na osnovu 'rekla-kazala' i utisaka."
Potpredsjednik Odbora Milan Knežević (DF) ustvrdio je da Marković nije rekao sve što zna:
"Ne mislim da ste vi pucali u Duška Jovanovića ili bilo koga, ali tvrdim da imate sve informacije vezane za ova ubistva. Ali ste se obavezali da ćete čuvati legitimitet tajne službe."
A Andrija Nikolić iz opozicionog DPS-a je konstatovao da je vladajuća većina formirala Anketni odbor kako bi targetirala upravo tu partiju:
"Politički cilj ovog odbora je da se izda optužnica DPS-u zbog nekih nerasvijetljenih ubistava i da se konstruiše 'rukopis' tadašnjeg rukovodstva u Crnoj Gori. Nesporno je da za to ne postoje nikakvi dokazi."
Advokat Radulović: Vlast je mogla da ispravi propuste
Odgovarajući na pitanje šta može Anketni odbor da uradi više u rasvjetljavanju ubistava počinjenih prije 20 godina, a što nije učinjeno tokom dosadašnjih policijskih i tužilačkih istraga, advokat Veselin Radulović podsjeća da su sva ubistva počinjena kada je institucije kontrolisala DPS, a koja nije na vlasti već pet godina:
"Jako je čudno što je Anketni odbor formirala sadašnja vladajuća većina koja je imala mogućnost da u prethodnih pet godina uradi ono što je eventualno propušteno. Zato sam siguran da Anketni odbor neće dati rezultate."
Radulović kaže da je u nekim slučajevima nastupila apsolutna zastarelost krivičnog gonjenja, a da u slučajevima ubistava to nije slučaj:
"Ali ja ne vidim na koji način političari mogu da daju doprinos istrazi. Čak vjerujem da kod njih ne postoji minimum dobre volje da to urade, osim da vrše neumjesne političke promocije. Vlast treba da obezbijedi uslove za rad institucija i odgovorna je za njihovu funkcionalnost ili nerad."
Na saslušanje će članovi Anketnog odbora pozivati policijske funkcionere, političke ličnosti i druge subjekte koji su bili aktivni u vrijeme kada su se dogodila ubistva.
Jedan broj ubistava i napada nije obuhvaćen radom Odbora, jer su sudski procesi u toku. Iz tog razloga, Anketni odbor se neće baviti ubistvom policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića koje je počinjeno 2005. u Podgorici.
Četvorici optuženih još nije izrečena konačna presuda.