Pet mjeseci otkako je vlast u Federaciji BiH, suočena s protestima zbog rasta broja ubistava žena, donijela zakon kojim je najavila efikasniju zaštitu žrtava porodičnog nasilja, planirane mjere nisu "zaživjele" zbog neusvajanja neophodnih pravilnika.
Nakon što je u augustu 2023. godine, bivši partner ubio Nizamu Hećimović iz Gradačca, na protestima građana širom zemlje zatraženo je učinkovitije postupanje institucija u zaštiti žena i procesuiranju odgovornih za nasilje.
Prije nego što je ubijena, 38-godišnja Nizama se obraćala policiji i sudu, tražeći izricanje mjera i zabranu prilaska i uznemiravanja, ali je njen zahtjev odbijen jer je sud procijenio da nije bilo dokaza.
Bio je to jedan od najbrutalnijih slučajeva ubistava žena u BiH, nakon koga su entitetske vlasti, pod pritiskom protesta, usvojile zakonske izmjene obećavajući bolju zaštitu žena od nasilnika.
Zakon kao 'mrtvo slovo'
Izmijenjeni Zakon o zaštiti od nasilja u porodici stupio je na snagu u martu ove godine, a uslijedile su izmjene Krivičnog zakona u koji je uvršten femicid, kao zasebno kazneno djelo.
Alma Kratina, zastupnica u Parlamentu Federacije BiH i predsjednica parlamentarne Komisije za jednakopravnost spolova, upozorava da su nove zakonske odredbe o zaštiti od nasilja u porodici "mrtvo slovo na papiru", dok ne budu doneseni provedbeni akti.
Kratina za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da se radi o desetak pravilnika koje, do kraja septembra, trebaju usvojiti različita ministarstva na nivou Federacije BiH.
"Nema opravdanja da ovi podzakonski akti ne budu doneseni jer smo taj zakon toliko dugo čekali. Sad imamo potpuni pravni okvir i postavlja se pitanje provođenja, jer ti akti još nisu doneseni", kazala je.
Do objave ovog teksta, iz ministarstava unutrašnjih poslova i pravde Federacije BiH, nadležnih za dio podzakonskih akata, nisu odgovorili na upit RSE šta je do sada urađeno kako bi počelo provođenje Zakona.
BiH nema potpune, zvanične podatke o broj žrtava femicida, a iz organizacija civilnog društva procjenjuju da se radi o oko 11 ubistava godišnje.
Obuka policajaca
"Glas žene" iz Bihaća jedno je od udruženja koja su, nakon ubistva Nizame Hećimović, pokrenula akciju lobiranja, tražeći efikasniju zakonsku zaštitu žena od nasilja i uvrštavanja femicida u Krivični zakon FBiH.
Neira Raković, predstavnica tog udruženja, kaže da je nakon borbe za usvajanje zakona, sada potrebno uložiti dodatne napore kako bi počela njihova primjena.
"Svjesni smo da je ovo tek prvi korak. Prvo smo upirali iz sve snage da dobijemo te zakone, a sad moramo nastaviti da osiguramo da ih institucije provode", kaže ona za RSE.
Udruženje je u junu organiziralo obuku za policajce i predstavnike pravosudnih institucija i centara za socijalni rad na prostoru Unsko-sanskog kantona, a planirane su i u drugim dijelovima Federacije BiH.
Raković ističe da među predstavnicima institucija i dalje postoji nerazumijevanje o tome šta znači rodno zasnovano nasilje, kao i otpor među policjacima da provode hitne zaštitne mjere žrtava, koje su predviđene novim zakonom.
Izmijenjeni zakon o zaštiti od nasilja u porodici, uz ostalo, proširuje ovlasti policije, koja sada ima obavezu da, nakon prijavljenog nasilja, uradi procjenu rizika od smrtnosti i ponavljanja nasilja.
"Na obukama im nije bilo jasno kako raditi procjenu pri tom prvom razgovoru sa žrtvom. Bilo je i stavova da oni nisu ti koji trebaju procjenjivati i da za to nisu obučeni, iako je ona ključni moment o čemu ovisi daljnje postupanje institucija", kazala je.
Za pravilnik koji se odnosi na postupke i načine procjene rizika zaduženo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije BiH, na čijoj web stranici je objavljena njegova radna verzija.
Iz tog ministarstva nisu odgovorili na upit RSE da li je završen finalni dokument, koji će koristiti policajci u svim kantonima u Federaciji BiH.
Raković kaže da je tokom obuke problematizirana i nova zakonska mogućnost koja policiji omogućava da, nakon prijave nasilja, udalje nasilnika iz stana na 24 sata, za što je do sada bilo potrebno rješenje suda.
"Shvataju to kao dodatni teret i odgovornost. Konstantno smo morali objašnjavati da je cilj te mjere sprječavanje ponovnog nasilja i smrti. To je patrijarhalna sredina i prisutni su stereotipi. Kako ćete muškarca, glavu kuće, izbaciti iz kuće", kaže ona.
Među zakonskim odredbama čija će provedba, kako smatra, biti problematična ako ne bude dodatnih intervencija, je ona o uvođenju elektronskog nadzora za osobe kojima je sudski zabranjen prilazak žrtvi.
"Zakonom nije precizirano da žrtva ima uređaj, odnosno beeper, koji je obavještava da joj se nasilnik približio i prekršio mjeru. Dakle, žena nema uređaj da obavijesti policiju da se približio, odnosno uređaj koji će detektirati da je prekršio mjeru", kazala je.
Neprijavljivanje nasilja
Prema podacima OSCE-a, gotovo polovina žena u BiH iskusila je neki oblik nasilja od svoje 15. godine. Čak 84 posto slučajeva nikada nije prijavljeno, kažu iz Fondacije Cure.
Među žrtvama, koja nikada nije prijavila, je i Aldijana iz Bihaća, koja za RSE kaže da je godinama trpjela zlostavljanje od supruga i njegove porodice.
"Nikad nisam zvala policiju, a bilo je svega. Znao je kompletan dnevni boravak kroz prozor izbaciti, odvalio je vrata, jednom mi je izbušio gume na autu", ispričala je za RSE.
Prisjeća se da je prvih 20 godina braka bila "zatvorena u kući, sa jedinim zaduženjima - kuhaj, peri, rađaj djecu".
"Kad sam izašla i našla posao čistačice, bojala sam se da će ljudi na mene vikati, bez razloga. Ostane taj strah jer stalno slušaš da si glupa i da nemaš pojma. To je bilo psihološko nasilje, a ja i djeca smo doslovno raspamećeni", kaže ona.
Na upit koji je RSE uputio prema nekoliko kantonalnih MUP-ova o tome koliko su imali prijavljenih slučajeva nasilja u porodici u protekle dvije godine, te načinima na koji su oni procesuirani, djelomično su odgovorili tek iz sarajevskog MUP-a
Tako je u 2023. na području Kantona Sarajevo registrovano 317 slučajeva nasilja, u prošloj 408, a u prvih šest mjeseci ove godine 229.
Iz kantonalnog MUP-a nisu dostavili podatke na koji način su ovi slučajevi procesuirani.
Odredbe Krivičnog zakona Federacije BiH, u koji je uvršten femicid kao zasebno djelo, stupile su na snagu početkom augusta.
Njima je za "rodno zasnovano ubistvo ženske osobe" predviđene su kazne od deset godina do kazni dugotrajnog zatvora.
Jadranka Miličević, predstavnica fondacije Cure, kaže za RSE da je nezadovoljna jer se zakoni, od kojih se mnogo očekivalo, još ne primjenjuju.
"Imamo sad sve zakone, ali imamo li primjenu? Ništa konkretno, tuga i žalost što ništa nije urađeno. Ne rade institucije što trebaju da rade", kaže ona.
Raniji podaci Visokog sudskog i tužilačkog vijeća pokazali su da se najčešće izriču uslovne kazne, a manje zatvorske i novčane.
Propusti sistema
Zakoni za nasilje predviđaju kazne u rasponu od jedne godine do kazne dugotrajnog zatvora, odnosno 45 godina ukoliko se radi o ubistvu.
Jedna od strožih kazni, izrečena je u aprilu 2023. Eldinu Hodžiću koji je osuđen na 35 godina zatvora, zbog nasilja u porodici koje je kulminiralo ubistvom supruge Alme Kadić.
Hodžić je suprugu ubio u julu 2021., ispred njene roditeljske kuće. Učinio je to pred njihovom četverogodišnjom kćerkom, nakon brojnih prijava policiji i Centru za socijalni rad.
Prethodne sankcije Hodžiću za prijetnje oružjem, hiljade prijetećih poruka i uhođenje bile su simbolične i uvjetne.
Hodžiću je pred Vrhovnim sudom Federacije BiH krajem prošle godine kazna umanjena na 20 godina zatvora.
Porodica ubijene Alme Kadić podnijela je u aprilu ove godine apelaciju Ustavnom sudu BiH, tražeći odgovornost za propuste institucija da zaštite Almu.
To je prva apelacija u slučaju femicida koju je inicirala organizacija Sarajevski otvoreni centar, u kojoj ističu da je krajnje vrijeme da se, osim počinitelja kaznenih djela, utvrdi i odgovornost sistema koji je obavezan poduzeti mjere za zaštitu.
Amina Dizdar, programska koordinatorica iz Sarajevskog otvorenog centra, kazala je za RSE da Ustavni sud BiH još nije odlučio po dostavljenoj apelaciji.
"Bilo je mnogo dokaza o prethodnim prijavama i on je bio osuđivan. Postojale su mjere zabrane prilaska koje nisu bile dovoljne, jer da jesu ne bi došlo do ubistva. Dakle, žalba na cjelokupni sistem koji je propustio da poduzme sve da je zaštiti", kazala je ona.
Dizdar, također, ocjenjuje da usvajanjem novih zakona u Federaciji BiH, posao institucija ne završava nego tek počinje.
"Sam zakon nije dovoljan, ali je dobro uporište. Postoji niz podzakonskih akata, jer treba provoditi taj zakon“, kaže ona.
Bez femicida u zakonu u RS
U Krivičnom zakonu drugog bh. entiteta, Republici Srpskoj, femicid ne postoji kao zasebno djelo.
Nakon ubistva Nizame Hećimović, Vlada RS-a je najavila da će ga uvrstiti u novu verziju Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u RS.
No, zakon nikada nije usvojen, a nakon što se protiv njega oglasilo nekoliko konzervativnih i desničarskih udruženja tražeći da bude povučen iz procedure. U tom stavu podršku im je tada pružio i entitetski predsjednik Milorad Dodik.
Nasilje nad ženama
Kakvi ožiljci ostaju nakon nasilja? Kako porodice i žrtve nasilja nastavljaju dalje sa životima zauvijek obilježenim traumom?
Uprkos Istanbulskoj konvenciji i zakonskim okvirima rodno uslovljeno nasilje je i dalje sveprisutno u zemljama Zapadnog Balkana.
U "Ispričaj mi" pronađite priče onih koji su preživjeli rodno zasnovano nasilje, kao i svjedočenja porodica žena kojih više nema.
Saznajte i kako prijaviti nasilje u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Kosovu i Sjevernoj Makedoniji.