Evropska unija (EU) trebalo bi da suspenduje finansijske projekte koji su korisni za Republiku Srpsku (RS) i da razmotri uvođenje ciljanih sankcija prema pojedincima koji podrivaju suverenitet i ustavni poredak Bosne i Hercegovine (BiH) a koji dolaze iz ovog entiteta.
Ovo se, između ostalog, navodi u "non paper" dokumentu koji su sastavile Francuska i Nemačka, a u koji je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid.
U dokumentu datiranom 12. maja 2025. i napisanom na nešto više od dve stranice, navodi se da aktuelna ustavna kriza u BiH "predstavlja najozbiljniji izazov suverenitetu, jedinstvu, kao i funkcionalnom i teritorijalnom integritetu BiH u poslednjih 30 godina".
Šta je 'non paper'?
"Non paper" je neslužbeni dokument u kojem se iznosi određeni predlog, ideja ili nacrt, a čiji autor nije precizno naveden.
Na takvom nezvaničnom dokumentu nema niti potpisa niti pečata niti zaglavlja i ne upućuje se službenim kanalima, iako o njima mogu neformalno razgovarati šefovi vlada i diplomatija.
Zašto je dokument napisan?
Autori dokumenta navode da je RS pokrenula više akcija i pravnih procesa koje podrivaju ustavni poredak BiH nakon što je 26. februara predsednik tog bh. entiteta Milorad Dodik prvostepeno osuđenpred Sudom BiH zbog neizvršavanje odluka Visokog predstavnika.
Među tim akcijama je donošenje nekoliko zakona, poput Zakona o zabrani delovanja institucija BiH u RS, poput Suda i Tužilaštva BiH, te SIPA-e, Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savetu RS, te Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija.
Kao sporni su navedeni i nacrt Ustava Republike Srpske, koji je predstavljen polovinom marta, kao i Zakon o zaštiti ustavnog poretka RS.
Neposredni cilj ovog dokumenta je, kako se navodi, "ukidanje neustavnih zakona i povlačenje novog nacrta ustava".
"Trajno rešenje krize zahtevaće, posebno, potpun i nepovratan povratak Republike Srpske u ustavni poredak Bosne i Hercegovine, ponovnu posvećenost bosanskih Srba pravilnom funkcionisanju državnih institucija i njihovu ponovnu posvećenost preduzimanju svih relevantnih koraka navedenih u preporuci Komisije od 12. oktobra 2022. godine radi napretka u procesu pristupanja EU", navodi se.
Koje mere predlaže "non paper"?
Koraci za postizanje tog cilja su, prema mišljenju autora, ograničenje finansijske podrške Republici Srpskoj, uvođenje ciljanih sankcija, usporavanje procesa pristupanja Evropskoj uniji, te obustavljanje kontakta sa zvaničnicima RS-a.
U dokumentu se navodi da bi EU trebalo da ostavi suspendovanim svaki projekat koji je direktno ili delimično koristan za RS u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).
"Komisija treba da se uzdrži od predlaganja novih projekata korisnih za RS. Kriterijumi za odmrzavanje ovih mera stupiće nakon što rukovodstvo RS preduzme konstruktivne korake. Države članice će morati biti prethodno konsultovane", navodi se.
Takođe, kao mera se predlaže da EU kontaktira druge relevantne međunarodne finansijske institucije, poput Svetske banke, kako bi se osiguralo da usvoje sličan pristup.
Bilateralna finansijska pomoć projektima koji su direktno ili delimično korisni za RS trebalo bi da bude suspendovana, navodi se.
Koje sankcije se predlažu?
Kada je reč o sankcijama, predlog je da Evropska unija razmotri ciljanu upotrebu okvira za restriktivne mere prema pojedincima ili entitetima "koji podrivaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine".
"Očekujemo predloge od visokog predstavnika/potpredsednice u narednim nedeljama u vezi sa ovim", stoji u dokumentu.
S obzirom na to da u EU ne postoji konsenzus po ovom pitanju, predlaže se da države članice pojedinačno usvoje zabrane putovanja za pojedine zvaničnike RS-a.
"Nacionalne mere su privremene i reverzibilne restriktivne mere, koje imaju za cilj da dovedu do promene ponašanja ciljanih entiteta i pojedinaca", navodi se.
Predloženo je i da se obustave kontakti na visokom nivou sa osuđenim ili optuženim liderima Republike Srpske, među kojima su Milorad Dodik, premijer RS-a Radovan Višković i predsednik Skupštine tog entiteta Nenad Stevandić.
"Obraćanje EU i njenih država članica zvaničnicima vlade RS ili SNSD-a trebalo bi da se fokusira na isticanje rizika daljeg nastavljanja neustavnog kursa predsednika RS Dodika. Ovo obraćanje trebalo bi da uključuje poruke kojima se komunicira otvorenost i spremnost EU da smiri tenzije čim promena politike postane vidljiva, kao i angažovanje sa opozicijom RS i civilnog društva", navodi se.
Bosna i Hercegovina je kandidat za članstvo u EU, a autori "non paper" dokumenta smatraju da bi članice Unije trebalo da naglase da su postupci RS suprotni evropskom putu BiH, te da će pristupanja zavisiti od sprovođenja potrebnih koraka koje je Evropska komisija navedela u preporuci od 12. oktobra 2022. godine.
U BiH bez potvrde o postojanju non-papera
U Bosni i Hercegovini trenutno nema zvaničnih informacija o navodnom "non-paperu" Nemačke i Francuske koji se tiče političke situacije u zemlji.
Na upit Radija Slobodna Evropa, ambasade obe zemlje u Sarajevu nisu dale odgovor.
Odgovor je izostao i iz dveju ambasada u Beogradu.
Ni u Ministarstvu vanjskih poslova BiH, kao ni u Predsjedništvu BiH, zaduženom za vođenje vanjske politike, nisu potvrdili da su upoznati sa postojanjem dokumenta, te sa njegovim eventualnim sadržajem.
Za Dodika "non-paper" produbljivanje krize, opozicija traži ostavku vlasti u RS
Predsednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik na mreži X istakao je kako nemačko-francuski "non-pejper" znači "produbljivanje krize, gubljenje vremena i novca i još jedan avanturistički pristup Bosni i Hercegovini".
"Non-pejper, koji su u diplomatski saobraćaj pustile Njemačka i Francuska, pokazuje da za 30 godina, koliko je prošlo od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, o BiH vodeće države EU nisu naučile gotovo ništa", stoji u Dodikovoj objavi.
Za razliku od njega, u opoziciji traže ostavku vlasti u RS.
Igor Crnadak, šef poslaničkog kluba opozicione Partije demokratskog progresa, novinarima u Banjaluci u petak 23. maja rekao je kako je vodstvo RS u "apsolutnoj izolaciji".
"Naše rukovodstvo ima sankcije od pet zemalja EU, stvari su sve gore i gore po nas. Mislim da, nažalost, ovaj 'non paper' pokazuje da smo sada došli u fazu da se izolacija i katastrofalan položaj našeg rukovodstva počinje direktno prenositi na samu Republiku Srbiju i da nas čekaju veliki problemi", rekao je Crnadak.
Aleksandra Pandurević, potpredsjednica Srpske demokratske stranke upozorila je na društvenoj mreži X, da "non paper" Nemačke i Francuske znači Sankcije za Republiku Srpsku.
"Najava sankcija Republici Srpskoj. Bez sredstava WBIF, EIB, EBRD, WB, nema ni puteva, autoputeva, vodovodnih i kanalizacionih mreža, rekonstrukcija u energetici, i mnogo tog drugog. To znači da će mnoge domaće firme koje su izvođači staviti ključ, a za njima i one koje su njihovi dobavljači. To je rezultat Dodikove politike guranja prsta u oko. Vozi sa sobom u ambis čitavu zemlju i narod. Nažalost, narod će platiti, a ne oni", napisala je Pandurević.
Uloga Nemačke u BiH
Nemačka je jedan od najvažnijih političkih i ekonomskih partnera BiH. No, poslednjih godina ton Berlina prema političkom vrhu bh. entititeta Republika Srpska je znatno zaoštren.
Nakon sve otvorenijih secesionističkih poteza, Nemačka je suspendovala nekoliko infrastrukturnih projekata u tom entitetu, ukupne vrednosti 120 miliona evra.
U aprilu 2025.godine, Nemačka je sa Austrijom uvela sankcije predsjedniku RS Miloradu Dodiku, te predsjedniku Vlade i Skupštine tog bh. entiteta Radovanu Viškoviću i Nenadu Stevandiću.
Sankcije ovoj trojici, koji se nalaze na centralnoj potjernici u BiH zbog sumnje da su narušili ustavni poredak zemlje, podrazumijevaju zabranu ulaska i prolaska kroz Nemačku i Austriju.
Incident s nemačkom ministarkom vanjskih poslova
U aprilu, nakon što su Nemačka i Austrija objavile sankcije, njemačka ministarka za evropske poslove, Anna Lührmann, proglašena je "personom non grata" u Republici Srpskoj.
Ova odluka usledila je tokom njene posete Banjaluci, gde je, suočena s pretnjama predstavnika vlasti RS, bila prisiljena da napusti taj grad.
Ministarka je napustila Banjaluku pod policijskom zaštitom, a nekoliko dana Predsedništvo BiH osudilo je ovaj incident i potez vlasti u RS.
Nemački vojnici su raspoređeni i u vojnu misiju EU u BiH EUFOR, a Bundestag je 22. maja razmatrao produženje njihovog angažmana zbog, kako je rečeno, "zabrinjavajuće političke situacije i rastuće destabilizacije". Ranije je savezna vlada Nemačke uputila predlog u kojem je navedeno da ova evropska država nastavlja učešće u operaciji "Althea".
Iz savezne vlade poručeno je da nastojanja za autonomijom Republike Srpske sve više potkopavaju funkcionalnu celovitost kompletne države, zbog čega su istakli ulogu EUFOR-a u očuvanju bezbednosti zemlje.
Nemačka u EUFOR-u učestvuje sa oko 50 vojnika.
Prema poslednjim podacima, u BiH se nalazi približno 1.100 pripadnika EUFOR-a iz dvadesetak država EU, te je najavljivan dolazak još oko 400 vojnika.
Francuska u BiH
I Francuska učestvuje u snagama EUFOR-a.
Francuski general-pukovnik Hubert Cottereau trenutno je operativni komandant EUFOR misije, koja ima izvršni mandat da reaguje na prijetnje miru i stabilnosti.
Glavni operativni komandant misije EUFOR-a u BiH je i zamenik komandanta Združenog štaba Severnoatlantskog saveza (SHAPE) u Briselu.
No, zvanični podaci o broju francuskih vojnika u EUFOR-u nisu poznati.
Francuska u BiH jasno osuđuje poteze vlasti RS i podržava teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
Ova zemlja aktivna je i u kulturnoj i obrazovnoj saradnji sa BiH. Institut Français u Sarajevu, Mostaru i Banjaluci igra ključnu ulogu u promociji francuske kulture i jezika.
Francuska vlada je donirala i milion evra za obnovu kulturnih institucija u Doboju, Maglaju i Bosanskom Šamcu nakon poplava 2014. godine, kroz saradnju s UNESCO-om .
Kako se saznalo za non-paper?
O postojanju nemačko-francuskog 'non paper' dokumenta javnost je obavestio načelnik Generalštaba Vojske Srbije Milan Mojsilović 22. maja, nakon sednice Saveta za nacionalnu bezbednost.
Kako je rekao Mojsilović, taj dokument je na sednici Saveta predstavio predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
"Taj dokument otežava poziciju Republike Srpske", rekao je Mojsilović nakon sednice Saveta za nacionalnu bezbednost.
On je dodao da su na sednici definisane smernice i zadaci kako će se Srbija odnositi prema tom dokumentu ne navodeći druge detalje.