Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt izjavio je da je Bosni i Hercegovini potrebna politička koalicija koja se "pridržava dejtonskog okvira i koja radi ka napretku prema Evropskoj uniji".
Ovo je rečeno nakon dvodnevne sjednice ambasadora za provođenje mira u BiH (PIC), na kojem su prisustvovali i predstavnici stranaka "Trojke" (Socijaldemokratska partija BiH, Narod i Pravda, Naša stranka), Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ) i opozicionih stranaka iz Republike Srpske (RS).
Ove stranke već mjesecima pokušavaju uspostaviti koaliciju na državnom nivou, nakon niza antiustavnih zakona koje je donijela Skupština RS-a, a koje je inicirao Savez nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika.
Prema njegovim riječima, "politika koja se bazira na blokadama nije nikada odgovor".
"Gospodin Dodik je prešao crvenu liniju i on više nije osoba koja može razgovarati u vezi konstruktivnih odluka. Ne bih rekao da postoji izlaz koje može ponuditi međunarodna zajednica u ovoj situaciji. Sugerišem da se slušaju građani, a ne da se imaju očekivanja da se odluke donose izvana", kazao je Schmidt.
Schmidt je ponovio i kako dosadašnje sankcije međunarodne zajednice "nisu namijenjene protiv građana RS-a".
On je rekao i da je potrebno što prije donijeti državni budžet kako bi se osiguralo provođenje izbora naredne godine.
"Izbori 2026. će biti održani u skladu sa preporukama OSCE-a i drugih institucija i ti izbori su jako važni, Entiteti imaju zakonsku obavezu da podržavaju odluke u Bosni i Hercegovini", rekao je on.
Ponovio je i da je neophodno imenovati suce u Ustavni sud Bosne i Hercegovine, te da "organi vlasti u RS-u, kao i u svim drugim dijelovima BiH imaju zakonsku obavezu da ih imenuju, te da to moraju učiniti odmah".
Kako je rekao, ambasadori PIC-a su osudili i huškačku retoriku protiv bošnjačkog naroda, kao i sve veći broj napada na opozicione političare u Republici Srpskoj.
"Napadi na opozicione političare su neprihvatljivi, jer su oni u potpunoj suprotnosti sa stavovima visokog predstavnika u okviru Aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma i vrlo su blizu antidejtonskog ponašanja. Preporučujem svima da razmotre tu činjenicu", rekao je Schmidt.
Naveo je i da ne treba biti propuštena prilika na približavanju BiH Evropskoj uniji i usvajanju Plana rasta za EU.
Države regiona, korisnice evropskog Plana rasta će morati da potpuno sprovedu svoje reformske agende do kraja 2027. godine, kako bi dobile sva sredstva iz ovog finansijskog paketa, poručila je ranije Evropska komisija za Radio Slobodna Evropa.
Bosna i Hercegovina, za razliku od ostalih zemalja Zapadnog Balkana, još nije poslala reformsku agendu, odnosno Sarajevo je Briselu dostavilo nepotpun dokument koji ne ispunjava kriterije Komisije.
Prema preliminarnom planu, Bosna i Hercegovina bi iz Plana rasta mogla dobiti jednu milijardu i 85 miliona eura.
Međutim, iz Evropske komisije kažu da će isplatiti sredstva tek nakon provođenja reformi.
