U danu kada je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine raspisala prijevremene predsjedničke izbore u Republici Srpskoj iz reda srpskog naroda, nepoznanica je koje stranke će učestvovati i ko su im kandidati.
Poznato je da opozicija nastoji imati jednog kandidata kojeg će, kako trenutno stvari stoje, predložiti najjača među njima- Srpske demokratska stranka.
O tome će se izjasniti 7. septembra na Glavnom odboru.
Sa druge strane, najveća stranka u tom bh. entitetu, Savez nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, najavljuje bojkot izbora.
Dodikovi koalicijski partneri kažu da će slijediti odluke entitetskih institucija, uključujući Narodnu skupštinu Republike Srpske koja je njihovim glasovima odlučila raspisati referendum.
Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine raspisala je izbore za 23. novembar nakon što je Milorad Dodik, predsjednik vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata, osuđen pred Sudom BiH i oduzet mu je mandat predsjednika RS-a.
Vladajući se fokusirali na referendum
"[Prijevremeni izbori za predsjednika RS] nisu istinska težnja ni zahtjev Republike Srpske. Niko ne traži izbore", izjavio je Dodik kako ga citira Radiotelevizija Republike Srpske.
Stav bivšeg predsjednika Republike Srpske podržavaju njegovi koalicijski partneri iz Ujedinjene Srpske (US) i DEMOS-a, pa tako predsjednik US-a Nenad Stevandić kaže da će zauzeti zvaničan stav "nakon što obavimo razgovor među institucijama Republike Srpske", ukazujući da je fokus vladajuće koalicije i dalje na osporavanju odluke Suda.
"Do tad imamo zaključke Narodne skupštine Republike Srpske. Mi ćemo svoje postupke izvoditi iz referenduma koji smo zakazali 25. oktobra", kazao je za novinsku agenciju SRNA Stevandić koji je i predsjednik entitetskog parlamenta.
Na referendumu 25. oktobra bi se građani tog entiteta trebali izjasniti o presudi Suda BiH kojom je Dodik osuđen na jednogodišnji zatvor – kaznu koju je proveo otkupivši je odmah za oko 18.000 eura kako mu zakon omogućava, odluci CIK-a BiH o oduzimanju mandata, ali i o odlukama visokog predstavnika međunarodne zajednice.
Referendum je raspisan iako je to u suprotnosti sa zakonima BiH o obavezi provođenja sudskih presuda, kao i ranijim odlukama Ustavnog suda BiH koji zabranjuju entitetske referendume o državnim pitanjima i očekuje se nova apelacija pred najvišim državnim sudom.
Nedeljko Čubrilović, predsjednik DEMOS-a, nije izričito rekao da će bojkotirati prijevremene izbore, kazavši da ova stranka "prati odluke institucija RS-a i zvaničnih organa".
"Mi ćemo održati sjednicu Predsjedništva stranke pred zakazanu skupštinu, nakon čega ćemo se izjasniti", kazao je Čubrilović za SRNA-u.
Opozicija želi jedinstvenog kandidata
Glavne opozicijske stranke u Republici Srpskoj ostaju pri stavu da žele zajedno izići sa jednim kandidatom kojeg bi trebala dati Srpska demokratska stranka, koja među njima ima najviše zastupnika u entitetskoj skupštini.
Međutim, u toj stranci koju je osnovao Radovan Karadžić, u Hagu osuđen na doživotni zatvor zbog genocida i drugih ratnih zločina, došlo je do raskola sredinom jula.
Milan Miličević podnio je ostavku na mjesto predsjednika, a prije njega gotovo cijelo stranačko rukovodstvo, nakon što su tri prethodna šefa stranke - Mirko Šarović, Vukota Govedarica i Mladen Bosić - proširili partijskim hodnicima nezadovoljstvo Miličevićevim vodstvom.
Unutarstranački izbori novog rukovodstva nisu održani.
"Konačna odluka SDS-a o izborima, učestvovanju, kandidatu i drugo bit će donesena 7. septembra na sjednici Glavnog odbora SDS-a", kazao je za Radio Slobodna Evropa Jovica Radulović, koji privremeno vodi stranku, a koji se suzdržao od komentiranja hoće li tad biti predložen kandidat za predsjednika RS-a ili stranke.
Jelena Trivić, predsjednica opozicijske Narodne fronte koja je izgubila od Dodika u predsjedničkoj utrci 2022. godine za 30-ak hiljada glasača, smatra da je ključno sudjelovati na izborima "bez obzira na to što je ta presuda [Dodiku] politička i što ne podržavamo intervencionizam međunarodne zajednice".
"Nije realno da ponovo budem kandidatkinja i najrealnije je da SDS da zajedničkog kandidata", kazala je Trivić za RSE
Nebojša Vukanović, predsjednik opozicijske Liste za pravdu i red, također smatra da SDS treba predložiti zajedničkog kandidata kojeg bi podržala opozicija.
"Režim Milorada Dodika razmatra sad da li da opstruira izbore - što je za njih opasno. Izvjesnije je da će imati svog kandidata i ja mislim da će to biti Siniša Karan [sadašnji ministar policije RS], tvrdi Vukanović za RSE.
Hoće li izbori biti fer i pošteni?
Irena Hadžiabdić, predsjednica Centralne izborne komisije BiH, na konferenciji za medije 28. avgusta, nakon raspisivanja prijevremenih izbora, kazala je da ne očekuje nikakve poteškoće u organizaciji izbora u RS-u, te da će birački odbori biti isti kao za lokalne izbore 2024. godine.
"Mi ćemo imati 48 biračkih mjesta u [drugom entitetu] Federaciji BiH za glasanje u odsustvu. I to je dovoljno za izbor predsjednika RS", odgovorila je Hadžiabdić na pitanje koliko birača treba izaći na izbore za predsjednika RS-a da bi bili važeći.
Branko Petrić, bivši član CIK-a, međutim, sumnja u mogućnost održavanja fer izbora, navodeći da politička nestabilnost, neregularnosti u izbornim komisijama i tehnički problemi mogu ugroziti legitimnost izbora.
"Mora biti demokratski ambijent. Moguće je da gradska ili opštinska komisija jednostavno zakaže i izbori odmah nisu onakvi kakvi bi trebali biti", kazao je Petrić za RSE.
CIK BiH je donio odluku da se raspišu prijevremeni izbori za predsjednika RS iz reda srpskog naroda, jer dvojici potpredsjednika (Bošnjak i Hrvat) mandati nisu oduzeti.
Prema podacima CIK-a BiH s kraja avgusta 2025. godine, pravo glasa na prijevremenim izborima ima oko 1,26 miliona birača, slično kao i na prethodnim izborima 2022. godine kad je glasalo oko 676.000 ljudi.
Misija Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) u BiH podržala je odluku Centralne izborne komisije BiH za raspisivanje prijevremenih predsjedničkih izbora u RS-u.
Zašto je značajna ova pozicija?
Predsjednik RS-a ima značajne ustavne i zakonske ovlasti uključujući pravo da predlaže premijera, saziva sjednice Vlade i predlaže članove Ustavnog suda i smijeni premijera bez glasanja u entitetskoj skupštini.
Premijer RS-a Radovan Višković podnio je ostavku koju je parlament prihvatio i Vlada RS-a je u tehničkom mandatu, a Dodik je predložio Savu Minića za mandatara, iako to može učiniti samo entitetski predsjednik što Dodik formalno-pravno više nije.
Republika Srpska ima i dva potpredsjednika koji moraju biti različite nacionalnosti, ali oni nemaju stvarnu izvršnu vlast, osim ako im je ne prenese entitetski predsjednik. Trenutno te funkcije obnašaju Ćamil Duraković i Davor Pranjić.
Saradnja na tekstu: Dženana Halimović i Edib Bajrović.