Dobro jutro poštovani čitaoci,
Piše vam Asja Hafner, novinarka Radija Slobodna Evropa.
Jutros smo za vas izabrali:
Naslovi vijesti
- Ukrajina i Rusija na pregovorima u Istanbulu uprkos intenziviranju međusobnih napada
- Konzervativni istoričar Karol Nawrocki novi predsjednik Poljske
- U Srbiji je bio pokušaj državnog udara, tvrdi Vučić
Balkan na RSE
'Disciplinovanje vlasti u Srbiji': Kako Beograd reaguje na opomenu Kremlja o srpskom oružju u Ukrajini? - "Saniranje štete." Tako Predrag Petrović iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku razumije najavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da će se stopirati ugovori o prodaji oružja i municije kod kojih postoji sumnja o zloupotrebi i slanju na ukrajinsko ratište. Vučićeva izjava reakcija je na saopštenje Spoljne službe bezbednosti Ruske Federacije (SVR), koja je 28. maja optužila Srbiju da, "uprkos zvanično deklarisanoj neutralnosti", nastavlja da isporučuje municiju Ukrajini. U oštro intoniranom saopštenju se Srbija optužuje da posredstvom svoje vojne industrije "puca Rusiji u leđa", pošto je prodala "stotine hiljada granata za VBR i haubice, kao i milione metaka za streljačko oružje". Reakcija iz Moskve dolazi nakon što su godinama unazad pojedini mediji pisali o tome da srpsko oružje i municija preko trećih zemalja završavaju u rukama ukrajinskih vojnika.
Tema Mosta Radija Slobodna Evropa bila je kakav je odnos Zapada prema krizi u Bosni i Hercegovini - najvećoj od završetka rata. Sagovornici su bili Vedran Džihić, predavač na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beču, i Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost iz Berlina. Bilo je riječi o tome da li pojava francusko-njemačkog non papera o Bosni i Hercegovini pokazuje da je Evropska unija posle dužeg oklijevanja odlučila da preduzme mjere kako bi pomogla da se riješi kriza u toj zemlji, da li je Brisel konačno shvatio da bi destabilizacija Bosne i Hercegovine značila otvaranje fronta u predvorju Evropske unije, da li se priprema potpuna izolacija Milorada Dodika i ko bi mogli biti njegovi zaštitnici u Evropskoj uniji. Može li Putin pomoći Dodiku da politički preživi?
Autoput Sarajevo–Beograd još 'na papiru' - Već sedam godina Bosna i Hercegovina gradi tunel Hranjen, na istoku zemlje. Radi se o prvoj fazi brze ceste Sarajevo-Goražde, koja je dio projekta povezivanja glavnog grada Bosne i Hercegovine, Sarajeva, sa Beogradom, glavnim gradom Srbije. Izgradnja tunela je trebala biti završena prije četiri godine. Iz Autocesta Federacije BiH kažu za RSE kako je tunel dug pet kilometara, a vrijednost radova je veća od 40,5 miliona eura. Oko 33 miliona eura je obezbijedila Federalna vlada iz akumulirane dobiti javnog preduzeća BH Telecom, navodi se na stranici Autocesta.
Strah od klizišta zbog prekomjerne gradnje u Budvi - I pored višemjesečnih apela mještana Babinog dola, u podnožju brda Spas u Budvi, nadležni žmure na prijetnju klizištem koje bi moglo nastati zbog prekomjerne gradnje. Brdo Spas, površine 130 hektara, zaštićeno je kao spomenik prirode od 1968, a mještani kažu da se još u prošlom vijeku znalo da je ono zona rizika i mogućih klizišta. Devedesetih godina, je jedna od tada građenih kuća "skliznula" desetak metara i ugrozila okolne objekte. Nikada nije završena. Ipak, urbanistički planovi doneseni tokom prethodne dvije decenije su omogućili gradnju na tom području.
Od lijekova i konvektora do dijelova za auta: Siva zona online kupovine u BiH - Prema analizi koju je uradilo Ministarstvo trgovine Federacije BiH, samo 12 posto online trgovaca u ovom entitetu je registrovano, dok većina posluje u sivoj zoni. Zbog toga država izgubi godišnje 300 miliona maraka (oko 150 miliona eura). Ove brojke potakle su vlasti u Federaciji BiH da izrade nacrt zakona o e-trgovini kako bi se zaštitili potrošači i stalo u kraj sivoj zoni digitalnog tržišta. Inače, oblast online trgovine nije bila do sada adekvatno regulisana u Federaciji BiH, dok je pitanje e- trgovine od 2019. godine regulisano Zakonom o trgovini u drugom bh. entitetu, Republici Srpskoj. Elektronska trgovina je oblik prodaje na daljinu, koja se realizira na način da se robe i usluge nude, naručuju i prodaju preko interneta.
'Želim život u Srbiji': Svaki drugi stranac sa dozvolom boravka, dolazi iz Rusije - "Želim da opstanem." Tako mlada Ruskinja Ana počinje priču o svom preseljenju i životu u Srbiji. U Beograd se doselila u julu 2023. godine i već nakon mesec odučila da tu pokrene posao o kojem je, kaže, do tada maštala. "Tada sam shvatila da moram da uradim nešto što zaista volim i želim a oduvek sam želela da otvorim knjižaru. Odlučila sam da to želim upravo u Srbiji", priča u razgovoru za Radio Slobodna Evropa. Iznajmila je prostor u beogradskoj opštini Vračar i otvorila mesto gde se "čitaju knjige i druži, uz jelo i piće". Ranije je radila u IT industriji, a danas njen kafić pokrivaju police sa knjigama.
Rat u Ukrajini
Pogledajte video o vozaču koi rizikuje život kako bi osigurao 'slamku spasa' za izolovana ukrajinska sela - Zbog stalnih napada ruske vojske, naselja u sjevernoj ukrajinskoj regiji Černihiv postala su gotovo odsječena od svijeta. Trgovine i apoteke u selima su zatvorene, a javni prijevoz je prestao saobraćati. Kako bi pomogli ljudima da prežive, volonteri su pokrenuli posebnu autobusku liniju kako bi ljudi mogli posjetiti veće gradove i pristupiti uslugama. Dopisnik Current Timea, Boris Sačalko, pridružio se vozaču koji je preuzimao putnike u blizini ruske granice.
Svijet
Molotovljevi kokteli, laži i ruske zastave ne uspijevaju zaustaviti Bugarsku da uvede euro - Vlasti Bugarske očekuju da će ove sedmice dobiti zeleno svjetlo od Evropske komisije i Evropske centralne banke za uvođenje eura od 1. januara 2026. godine.Ovakve najave dolaze uprkos protestima protiv eura, na kojima bijesni mladi Bugari mašu bugarskim i ruskim zastavama, čak i bacanju Molotovljevih koktela na zgradu Evropske unije u Sofiji. Iako je usvajanje eura bilo jedan od uslova za članstvo u Evropskoj uniji, put je bio otežan zbog zakonodavnih neuspjeha, uključujući reforme u borbi protiv pranja novca, zabrinutosti zbog inflacije i političkog zastoja – Bugarska je u posljednje četiri godine održala čak sedam izbora. Ipak, 4. juna Bugarska očekuje pozitivnu ocjenu Evropske komisije i Evropske centralne banke o tome da li je spremna za uvođenje eura početkom sljedeće godine.
Misije na Međunarodnoj svemirskoj stanici s Rusijom su kao rad s nacistima, kaže bivši američki astronaut - Penzionisani američki astronaut izjavio je za Radio Slobodna Evropa da bi zajedničke misije s Rusijom na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS) trebalo smanjiti, uporedivši ih sa saradnjom s nacističkom Njemačkom u jeku Drugog svjetskog rata. "Saradnja s Rusima na ISS-u je kao da idete na ekspediciju na Antarktik s nacistima 1943. godine", rekao je Terry Virts, bivši komandant stanice. "To je jednostavno moralno neprihvatljivo", dodao je.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, ISS je jedno od rijetkih područja gdje je saradnja između Rusije i Zapada nastavljena. Astronauti NASA-e i Evropske svemirske agencije (ESA) i dalje rade rame uz rame s ruskim kolegama.
Toliko za danas, pišite nam i podijelite vaše priče sa nama na slobodnaevropa@rferl.org
Srdačan pozdrav,
Asja Hafner
Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox. Prijavite se, uštedite vreme, informišite se!