U šumi Letea u Rumuniji divlji konji su presahli od žeđi, zajedno sa drugim stvorenjima u jednoj od najvećih močvara na svijetu.
Ali kako se ovaj mjesec još jedan toplotni talas spustio na to šumovito područje delte Dunava, činilo se da oni koji brinu o najstarijem prirodnom rezervatu u Rumuniji nisu svjesni opasnosti.
Mještani i turisti sedmicama su upozoravali da su jedina dva pojila u 3.000 ograđenih hektara šume Letea presušila. U jednom od njih bilo je tek blato ka podsjetnik da voda tu inače izvire i održava u životu konje lutalice u sušnoj sezoni.
Divlji konji, najveće među životinjama koje ovise o ovim izvorima, bili su u opasnosti od dehidracije i smrti.
Ograđeni prije gotovo deset godina u kontroverznom pokušaju da se unaprijedi rast mladica topole i da se na drugi način zaštite ekosistem i podstakne turizam, stotine konja spriječeno je da dođu do jezera Merhei, samo nekoliko kilometara zapadno. Ili da dođu do bilo kojeg drugog izvora vode.
"Umjesto da se ogradi sam rezervat, koji je trebao biti zaštićen od divljih životinja, konji i druge životinje u šumi koje su sada izložene žeđi su zarobljeni", rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) mještanin koji je želio ostati anoniman.
Konačno, suočeni s fotografijama i dokumentacijom RSE o užasnoj situaciji unutar šume Letea i upozorenjima mještana da će sami buldožerima vaditi pijesak iz začepljenih bunara, službenici rezervata organizovali su čišćenje pijeska iz oba izvora kako bi voda mogla doći do površine.
Guverner Rezervata Biosfera delte Dunava takođe je naredio otvaranje zapadnih vrata koja vode do jezera Merhei, kako bi se omogućio prolaz konjima i drugim velikim životinjama.
U roku od nekoliko sati, konji su se vratili na pojila, a zvaničnici rezervata obećali su da će ubuduće održavati postojeće bunare nezačepljenim i locirati mjesta na kojima bi se mogli napraviti novi.
Opasnost u kojoj su se našli konji naglašava razorne efekte suše i ekstremnih temperatura na zemlje poput Rumunije koje uveliko zavise o ekosistemu delte rijeke Dunav i drugim plovnim putevima za turizam i trgovinu, dok stručnjaci i aktivisti pozivaju na mjere za suzbijanje klimatskih promjena koje je izazvala ljudska vrsta.
Konji Letee
Nastali miješanjem stoljećima starih divljih populacija konja sa onima koji su dolazili s napuštenih farmi nakon pada komunizma, konji delte Dunava među posljednjim su neukroćenim kopitarima na evropskom kontinentu.
Njihov broj posljednjih decenija narastao je, a procjene su u do nekih 4.000 do 5.600 između riječnih rukavaca Sulina i Čilija uz Dunav. To je podstaklo i upozorenja da prekomjerna ispaša ovolikog broja konja ugrožava floru u delti iz UNESCO svjetske baštine, čije vode teku u Crno more.
Kontroverzno, prije desetak godina Uprava Rezervata Biosfera delte Dunava i lokalna neprofitna organizacija organizovali su izgradnju širokog ograđenog prostora u kojem su konji mogli lutati i pasti. Ideja je bila osigurati da se rijetka flora, druga fauna i kukci mogu širiti hiljadama preostalih hektara šume Letea izvan ograđenog prostora.
Rezervat delte Dunava od 5.800 četvornih kilometara raj je za posmatrače ptica koji se proteže duž rumunsko-ukrajinske granice i osigurava milijarde leja (rumunska nacionalna valuta) prihoda od turizma.
Projekat vrijedan dva miliouna američkih dolara dovršen je 2014. i donio je oko 22 kilometra dvostruke ograde -- žičane ograde koja povezuje betonske stubove, ojačane još jednom barijerom od bodljikave žice. Time se ograničilo kretanje konja na oko 2.800 hektara od ukupno 5.300 hektara šume i držala domaća stoku i druge prijetnje podalje. Takođe je pomoglo upravljanju ekoturizmom.
Dva pojila, gdje žubore izvori podzemne vode, nalaze se blizu vrata unutar ograđenog prostora.
Opasnosti isušivanja
Posebno je istočna Rumunija pogođena sušom ove godine, srušivši poljoprivredne prognoze za pšenicu, kukuruz i druge usjeve i otežavajući proizvodnju električne energije koja je već bila pod pritiskom posljedica ruske petomjesečne invazije na susjednu Ukrajinu.
Pomorski promet na rijeci Dunav, ekonomskoj žili kucavici, takođe je otežan jer isparavanje i visoke temperature uzimaju danak na vodostajima i zagušuju riječna korita, pridonoseći naglom zaustavljanju brodova ovog ljeta.
U julu je ministar okoliša Barna Tanczos upozorio da suša pogađa oko tri četvrtine rumunske populacije od oko 20 miliona ljudi i pozvao je stanovnike da čuvaju vodu.
Takođe u julu, dok je veći dio Evrope bio pogođen sve većim brojem, kako naučnici tvrde, sve vjerovatnijih suša i toplotnih talasa izazvanih klimatskim promjenama, mještani i turisti primijetili su da su oba mjesta za vodu u Letei presušila.
Ali sedmicama kasnije, uprava Rezervata i partneri još nisu ništa poduzeli.
Rezervat je 9. avgusta u saopštenju priznao opasnost za konje i upozorio da u nekim slučajevima "uopšte ne mogu intervenisati jer bi svaka namjera da se otčepi ili izvuče voda nepopravljivo oštetila... [ekosistem] ."
Ali izvršna direktorica Rezervata Viorica Bisca je ustvrdila da su djelovali u "strogo zaštićenom području" kako bi zaštitili konje koji zavise o pojilištima kako bi preživjeli.
Jedino što mještani kažu da nisu, a naknadne fotografije to potvrđuju.
"Dovoljno je iskopati samo pola metra, dok voda ne počne curiti", rekao je za RSE stanovnik upoznat sa sušnim uslovima u šumi Letea.
Lokalno skupljanje novca za pomoć
Gradonačelnik obližnje zajednice Rosetti, Antonel Pocora, rekao je da će trebali samo pola sata da se riješi problem, uklanjanjem mulja i pijeska s površine koji ometaju protok vode u izvore.
Pocora je rekao da zajednica ima buldožer na raspolaganju, ali da su takve radnje strogo zabranjene bez izričitog odobrenja nadležnih za zaštitu okoliša. Posao je upravitelja rezervata i njegovog lokalnog partnera, Uprave za šumarstvo Tulcea, da upravljaju rezervatom, poručio je.
U okviru očajničkih pokušaja da se pomogne konjima, lokalno je organizovano prikupljanje turističkih priloga za dizelsko gorivo za vozila i opremu koja bi mogla proširiti pojila.
Pocorin ured je već 22. jula zatražio od Rezervata da zakonski interveniše kod Uprave za šumarstvo Tulcea kako bi se spasili konji. Rečeno im je da će izaslanik iz rezervata "otputovati na to područje kako bi identifikovao i primjenio neka rješenja kako bi se riješila situacija ."
"Nitko nije uništio ovaj ekosistem -- čak ni Otomansko carstvo", rekao je za RSE drugi stanovnik koji je takođe želio ostati neimenovan. "Sada gospođa Bisca kaže da uništavamo ekosistem ako [pomažemo] ta dva pojilišta i čekamo kišu, a 2019. i 2020. kiša uopće nije padala."
Istaknuti aktivist za prava životinja Kuki Barbuceanu žalio se Upravi Rezervata 26. jula.
Barbuceanu i njegova tadašnja aktivistička grupa Vier Pfoten Romania prvi put su se zainteresovali za brzo rastuću populaciju divljih konja u Letei tokom nesretnog projekta uništavanja nekih životinja radi mesa 2011. godine.
"U ovom trenutku jama je potpuno suha i životinje će, u potrazi za vodom, migrirati u druga područja [zaštićene] šume, a one koje su već pogođene vjerovatno će umrijeti", upozorio je Barbuceanu.
Mještani su za RSE dali slike oba pojilišta koja su i dalje isušena sedmicama kasnije.
Guverner Teodosie Gabriel Marinov nije odgovorio na telefonske pozive ili e-mailove RSE, sa zahtjevom za komentarom.
Rumunjski servis RSE bjavio je 12. avgusta priču o stradanju konja. Već 14. avgusta Marinov je posjetio pogođeno područje kako bi osobno ispitao problem.
Marinov je odmah otvorio zapadna vrata ograđenog prostora, ona najbliža jezeru Merhei, kako bi omogućio konjima i drugim životinjama koje inače ne bi mogle pobjeći dvostrukoj ogradi da piju iz jezera dok suša ne popusti.
Zatim su, tokom tri dana od 14. do 16. avgusta, oba pojila malo iskopana kako bi podzemna voda procurila na površinu.
U roku od nekoliko minuta u slučaju jednog od izvora, deseci crnih konja i ždrebadi su pili njegovu mutnu vodu.